Dostupni linkovi

Ekonomske posljedice financijske krize


Njujorška berza

Da li svijet ulazi u razdoblje gotovo povijesne i dugotrajne financijske krize? Koji su uzroci sve brojnijih padova na svjetskom financijskom tržištu? Zašto se ekonomisti gotovo dijametralno razlikuju u procjeni stanja - od totalnog kolapsa do toga da je kraj krize vrlo blizu? To su neka od pitanja koje je novinar Radija Slobodna Evropa Jeremy Bransten uputio Martinu Wolfu, glavnom ekonomskom komentatoru "Financial Timesa".

Za program na južnoslavenskim jezicima priredila Mirjana Rakela.
RSE: Dvojica uglednih američkih ekonomista Paul Krugman i bivši šef Američkih federalnih rezervi Alan Greenspan nedavno su ocjenili da se radi o jednoj od najtežih kriza od okončanja II svjetskog rata. Wolf je polovicom prošlog mjeseca u Financial Timesu napisao da je san o kapitalizmu slobodnog tržišta odsanjan, a razlog zašto se ekonomisti i financijski stručnjaci ne mogu složiti o karakteru krize objašnjava sa dvije riječi.
Wolf: Jedna je složenost krize, a druga novitet, odnosno niz do sada nepoznatih činjenica. Ova kriza je izuzetno komplicirana , uključuje makoroekonomske elemente koje stvaraju debelans na svjetskom monetarnom tržištu ,a politika koju vode američke federalne rezerve je vrlo diskutabilna. Na to se nadovezuje kriza na tržištu nekretnina, ne samo u SAD već i u razvijenom svijetu uopće. Zatim tu su i inflatorna kretanja i konačno, nered u samom financijskom sustavu. Imajući sve to u vidu gotovo je nemoguće utvrditi što se zapravo događa. Zato je najlakše, fokusirati se na jednu stvar, a ostale zanemariti. Novost je u tome što je financijski sustav koji je sada na snazi drugačiji od onoga u prošlosti. Pad cijena nekretnina u SAD je bio nečuvan . Povezanost te činjenice sa svjetskom ekonomijom također je bez presedana. To su dakle novine, a sa njime nemamo mnogo iskustva.
RSE: Glavne razloge koji utječu na nesigurnost, Martin Wolf smatra hipotekarne kredite i cijene nekretnina u SAD za koje je teško prognozirati koliko će i dalje padati, jer se nikada nije dogodilo nešto slično
Wolf: Ne znamo koliko mnogo ljudi će imati gubitke, ne znamo proporcije tih gubitaka i ne znamo kakvu politiku vlada namjareva voditi kako bi smanjila gubitke. Sadašnja se čini prilično nedjelotvorna. Dođe li do recesije, dolazi do rasta nezaposlenosti, pada investicija, a stanje s nekretninama će biti sve lošije i ukupna situacija će biti sve gora i gora. Imamo jednu silaznu putanju, ali nam još nije jasno da li će se ona i dogoditi. Financijski sustav je takav da ne pokazuje stvarne gubitke. Cijela priča se može vrtjeti idućih dvadeset, trideset godina, dok vlada ne odluči, recimo uzeti nekretnine pod svoje, što bi se također moglo dogoditi. Iz razloga što su ove stvari nepoznate, dolazi do zastoja u trgovanju među financijskim institucijama. Bankarsko i novčano tržište se zamrzava, a posljedni potezi Američke središnje banke da tržište odmrzne nisu bili uspješni, što je također nevjerojatno. Pitanje je naravno kako će na svjetsku ekonomiju utjecati usporavnja ekonmokskog rasta u SAD.
Ja sam uvjeren da nam slijedi duboka recesija i dug oporavak financijskog sistema i američke ekonomije. No, to su naravno nagadjana i može se pokazati da nisam bio u pravu.
RSE: Na pitanje koliko bi banke u Evropi i ostalim djelovima svijeta mogle biti pogođene krizom, jer većinu lokalnih banaka u državama u kojima se emitira program radija Slobodna Evropa, kupile su vodeće zapadne banke, Wolf odgovara.
Wolf: Mislim da postoji stvarna opasnost za ekonomije u razvoju koje zavise od financija razvijenog svijeta. One zemlje koje ovise od dotoka kapitala kako bi održale stabilnost svoga gospodarstva, mogle bi upasti u deficit, posebno zbog toga što stranci radije daju novčane injekcije, nego da se izravno uključuju u investije. To može voditi padu vrijednosti valute, a potom i do recesije koja bi mogla potrajati toliko dugo dok se ne eliminira unutarnji deficit. Nešto slično se dogodilo prije desetak godina u financijskoj krizi u Aziji. To bi se moglo dogoditi u državama Srednje i Istočne Evrope, uključujući i Tursku, koja je također ranjiva na sličan način.
Ipak, mislim da većina zapadnoevropskih banaka će dobro poslovati, ali opasnosti postoje. No, valja dodati da ukoliko uistinu bude značajnog usporavnja razvoja američke privrede to će se svakako odraziti i na evropsku, ali i azijsku ekonomiju. Odrazit će se i na malim, otvorenim ekonomijama koji su pouzdan partner u svjetskoj trgovini. Imat će izravnih posljedica i na razinu izvoza, turizma, ali na ostale djelatnosti na kojima se temelji svaka ekonomija.
RSE: Glavni komentator Financial Timesa Martin Wolf govori i o tome da li bi se moglo dogoditi da velike svjetske ekonomije svoje dolarske rezerve prebace u drugu valutu.
Wolf: Nitko nema točne podatke o tome koliko točno iznose dolarske rezerve u stranim državama. Pretpostavljam da se radi o 4 trilijuna dolara. Odluče li se te države svoje rezerve prebaciti u drugu valutu, to će oslabiti dolar, a povjerenje u tu valutu će dodatno opasti. No za sada toga nema. Primjerica ukoliko bi se Japan i Kina koji imaju 40 posto ukupnih svjetskih dolarskih rezervi odlučili na takav korak to bi se moglo odraziti i na vrijednost njihovog gospodarstva, pa nisam siguran da je to realno, iako rizik nije isključen. Ipak sklon sam vjerovati da strane vlade nisu spremne na dodatno obezvrjedjivanje dolara. U slučaju da se to ipak dogodi, to bi bila katastrofa i gobvotovo noćna mora za SAD. Ne znam o kakvim bi se ciframa radilo, ali predpostavljam da bi vrijednost dolara opala za 20 do 30 posto u idućih nekoliko mjeseci. To bi dolar dovelo na do sada nevidjenu razinu. Ukoliko bi Federalne rezerve spustile za još jedan posto kamatne stope, postojala bi opasnost ovakve krize.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG