Petak, 25. april/travanj 2014, 07:28 CET

Crna Gora

Zatvorenici iz Spuža štrajkuju zbog amnestije i uslova

Spuž, foto: Savo Prelević
Spuž, foto: Savo Prelević
Veličina slova - +
Oko 400 zatvorenika u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu od štrajkuje glađu zahtjevajući od državnih institucija donošenje novog Zakona o amnestiji, a uz to su kao razloge za štrajk naveli prenatrpanost, neadekvatnu medicinsku zaštitu i lošu ishranu. Državne institucije i uprava ZIKS-a do sada nije potvrdila niti demantovala da je štrajk zatvorenika otpočeo.

Uprava zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu i ministarstvo pravde, do slanja ovog izvještaja nisu se oglasili kako bi potvrdili, demantovali ili dali bilo kakvu informaciju o najavljenom štrajku glađu oko 400 zatvorenika, koju je objavio dio medija.

Zatvorenici zahtjevaju procesuiranje i donošenje zakona o amnestiji, a kao razlog za štrajk navodi se prenatrpanost zatvora, neadekvatna medicinska zaštita i loša ishrana.

Za sada nema potvrde da su, kako je najavljeno, zatvorenici izbacili hranu iz paviljona.

Nevladina organizacija Građanska alijansa je dobila potvrdu da je veći broj osuđenika u zatvoru u Spužu započelo štrajk.

"Građanskoj alijansi obratilo se jedno lice koje nam je saopštilo da su zatvorenici u štrajku. Mi smo tu informaciju kansije provjerili sa upravom ZIKS-a. Znači jedan veliki broj lica je stupilo u štrajk, tražeći prije svega da se inicijativa koju su ranije podnijeli nadležnim državnim institucijama da se procesuira i usvoji. Mi podržavamo da se ova inicijativa usvoji i donese taj akt o amnestiji. Prije svega to će dati više rezultata u smislu da će naši prebukirani zatvori biti nešto rasterećeniji, a onda bi bio i ispoštovan princip nediskriminacije, iz razloga što je već jednom taj zakon donešen i odnosio se na određen broj lica koja su tada bila na izdržavanju kazne u zatvorima", navodi Milan Radović, koordinator Građanske alijanse.

Tokom prošle godine zatvorenici su predali inicijativu za donošenje zakona o amnestiji, uz 20.000 potpisa punoljetnih građana i predali institucijama na odlučivanje. Kako taj zahtjev nije razmatran u prethodnom periodu, štrajkom glađu zatvorenici žele da ubrzaju proceduru.

Glavni problem prenatrpanost
 
Na pitanje koliko su opravdani zahtjevi zatvornika, počev o zakona o amnestiji, tvrdnje o prenatrpanosti, slaboj medicinskoj zaštiti i lošoj ishrani, Milan Radović kaže:
Milan RadovićMilan Radović
x
Milan Radović
Milan Radović

"Kada su u pitanju neadekvatna ishrana i neadekvatna medicinska zaštita, mislim da je tu u posljednje vrijeme ostvaren napredak, ali svakako da postoji prostor da se tu radi. Prema planovima Ministarstva pravde znam da je bila predviđena i gradnja zatvorske bolnice, ali u svakom slučaju glavni problem u ZIKS-u ostaje prenatrpanost zbog koje svi drugi uslovi u zatvorima ne mogu biti adekvatni".

Odgovarajući na pitanje o opravdanosti zahtjeva zatvorenika, Petar Ivezić, zamjenik ombudsmana za prevenciju i zaštitu od torture, navodi da u prethodnom periodu nije bilo većih pritužbi.

"Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda nije imala nijednu pritužbu kada je u pitanju količina i kvalitet hrane za lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne u ZIKS-u. Što se tiče zdravstvene zaštite za njih u protekloj godini institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda imala je tri pritužbe, a odnosile su se na specijalističke preglede van ZIKS-a. Povrede prava su otklonjene i tim licima su obezbijeđeni adekvatni pregledi i zaštita. Amnestija predstavljanje predavanje u zaborav počinjenog krivičnog djela. Amnestija je politički akt milosti Skupštine kao zakonodavnog organa koja odlučuje hoće li dati amnestiju i na koja krivična djela će se odnositi", ističe Ivezić.
 
Zatvorenici su u pismu koje je proslijeđeno podgoričkim "Vijestima" između ostalog podsjetili da je zakon o amnestiji donesen 2010. godine, ali da mnogi nisu njime obuhvaćeni.

“Imajući u vidu činjenicu da se amnestija može primijeniti samo prema licima koja su pravosnažno osuđena, veliki broj lica koja se trenutno nalaze na izdržavanju kazne zatvora u KP Domu nije mogao iskoristiti blagodeti amnestije kao čina milosti države. Upravo je iz tog razloga smatramo da su se stekli uslovi da se donese novi zakon o amnestiji kojim bi se lica koja su pravosnažno osuđena oslobodila od izvršenja 25 odsto izrečene kazne zatvora”, piše u obraćanju zatvorenika.

Srđan Janković

Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Kao novinar radi na Radiju Slobodna Evropa od novembra 1999. godine.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.