Vojske balkanskih zemalja su do te mere male i nesnabdevene, da kupovine lansirne reketne opreme i nekoliko aviona i helikoptera ni za koga ne predstavlja opasnost, ocenjuju sagovornici RSE u Beogradu, nakon što je javnost u susednim zemljama uzburkao dogovor Beograda sa Moskvom o nabavci oružja.
Usput, kažu sagovornici RSE u Beogradu, ni Hrvatska ni Srbija nemaju ni blizu dozvoljen stepen naoružanja propisan Dejtonskim sporazumom. Neke procene kažu da bi mogle bi imati gotovo duplo više oružja, ali za to nemaju novaca.
Još se ne znaju detalji dogovorene kupovine ruskog naoružanja, ipak Marko Milošević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku kaže:
“Mi govorimo o pet-šest haubica, dva tri raketna lansera, četiri helikoptera koje će Srbija da kupi što na Istoku, što na Zapadu, i o par aviona. Dakle, to su smešne cifre koje neće da naruše odnose u regionu ali će diprineti boljoj zaštiti svih u regionu.“
Pritom skreće pažnju Milošević na Srbija ne kupuje naoružanje samo od Rusa.
„Kupuju se dva helikoptera iz Rusije i dva iz Nemačke. To savršeno potvrđuje vojnu neutralnost Srbije", napominje Marko Milošević.
Raspredaju sepriče o naoružavanju Srbije ruskim oružjem, a pritom se još zapravo ne zna o sklopljenim poslovima, kaže profesor FPN Jovan Teokarević:
„Naime, još uvek se ne zna ništa pouzdano o tome koliko će se i čega na kraju stvarno kupiti, a koliko je samo propaganda i mašta u šta spadaju i spekulacije u ruskim medjima da Srbija planira da kupi oružje u vrednosti od više od četiri miljardi dolara", konstatuje Teokarević.
Za razliku od medija koji su prepuni priča o navodnoj trci u naoružavanju na Balkanu kao refleksiji najnovij geopolitičkih zaštravanja, na Zapadu, čini se, takvu opasnost ne uočavaju. Američki ambasador u Beogradu Majkl Kirbi je rekao, na upit ovdašnjih medija da prokomentariše narudžbine u Rusiji, da se ne događa ništa vanredno, da Srbija ima pravo da kupuje oružje od koga hoće.
Profesor FPN Jovan Teokarević kaže takođe da je region Balkana daleko od najnovjih mesta sukoba velikih, Ukrajine i Sirije, ali ipak podseća na svojevremenu prognozu iz vrha američke politike:
„Čini mi se da se ostvaruje prognoza američkog državnog skretara Džona Kerije od pre nekoliko meseci da je Balkan, a pogotovo zemlje kao što su Srbija, BiH, ili Makednija, na liniji vatre između dva suprotsavljena bloka, NATO-a i Rusije", kaže Teokarević u tekstu Branke Mihajlović.
Modernizacija Hrvatske vojske bila nužna
Dok je premijer Srbije Aleksandar Vučić vojne naruždbine u Rusiji smjestio u regionalni kontekst, u vezu sa naoružavanjem susjedne Hrvatske, koja je od Amerike dobila besplatne vojne pošiljke, analitičari u Hrvatskoj podsjećaju da Hrvatska već godinama priča o potrebi modernizacije svojih Oružanih snaga, jer je većina postojeće opreme vrlo stara, puno korištena i vrlo raznolika po podrijetlu, pa je logistika za nju izuzetno ozbiljan problem.
„Zbog toga je modernizacija i unifikacija bila nužnost“, kaže za naš radio analitičar portala obris – obrana i sigurnost Igor Tabak.
„Naravno, s obzirom na naše članstvo u NATO-u, ta unifikacija i modernizacija ide po zapadnom standardu. Jedino što je stvarna novost je to da se ta modernizacija zadnjih godina odvija s osloncem na saveznike, čime dolazimo do izvora rabljene vojne opreme još uvijek pristojne kvalitete, što je velika promjena prema duljem razdoblju ranije", komentira Tabak.
Nova oružja Hrvatske vojske viđena na mimohodu za Dan pobjede i najava novih akvizicija motivirala su Srbiju da krene u pregovore o nabavi oružja sa Rusijom.
„Veće promjene u opremi i ustroju oružanih snaga redovito izazivaju pažnju u neposrednom susjedstvu, i tu Hrvatska i njeni susjedi nisu ništa specifično. A u posljednje vrijeme vidi se ozbiljan napredak kada se radi o opremi hrvatskih Oružanih snaga“, kaže naš sugovornik.
„Te stvari mijenjaju dosadašnji status quo. Hrvatska je tradicionalno bila dobavljač sitnih količina vojne robe, a sa druge strane Srbija je jako sklona sebe gledati kao prirodnog vojnog hegemona u regiji. Kada se takva slika počne mijenjati – a to nije ni čudo ako pogledamo neke ekonomske učinke - onda to nekim ljudima ne sjedne dobro. Posebno u situaciji, kao što je u ovoj regiji, kada se već dugo u javnostima svih zemalja njihov nacionalni sektor obrane ne gleda ozbiljno, nego više prigodno i stereotipno", ocjenjuje Tabak u tekstu Enisa Zebića.
Ocjene u BiH: Vojni balans kao garant regionalne stabilnosti
U vrijeme dok susjedne Srbija i Hrvatska modernizuju svoje naoružanje, Bosna i Herecgovina raspolaže sa oružjem nasljeđenim od JNA, te dijelom doniranog oružja. Također, u BiH i dalje postoji problem održavanja naoružanja zbog toga što se budžet za odbranu smanjuje iz godine u godinu i već sada je ispod jedan posto bruto nacionalnog dohotka.
“Ono što radi Republika Hrvatska i oružane snage Republike Hrvatske zapravo predstavlja samo modernizaciju i zamjenu istočnog arsenala, zapadnim platformama. Međutim, Srbija je proklamovala vojnu neutralnost a svo vrijeme održava vojnu i vojno-industrijsku saradnju sa Ruskom Federacijom”, navodi zamjenik ministra odbrane BiH Emir Suljagić.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije, međutim, da je uvoz naoružanja pod kontrolom međunarodnih organizacija, prije svega OSCE-a.
“Imamo još mali debalans, ali kažem ako ništa sve je transparentno i možemo vrlo lako doznati šta se dešava u našem i užem i širem regionu vezano za opremu i za naoružanje koje posjeduju zemlje u tom regionu”, objašnjava Hadžović.
Sead Turčilo, član Atlanske inicijative i asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, vjeruje da se priča o modernizaciji naoružanja u susjedstvu pokušava prije svega upotrijebiti u političke ciljeve
“Govoreći o Srbiji, činjenica je da suma koja se spominje je apsolutno nešto što je nedostižno za tu državu u ovom trenutku. Pogotovo za zemlju koja pokušava i traži načine za aranžmane sa MMF-om, koji ne vjerujem da može pristati na takvu vrstu potrošnje, bez obzira radilo se o robnom kreditu ili ne”, kaže Turčilo.
Sead Turčilo, član Atlanske inicijative i asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, vjeruje da se priča o modernizaciji naoružanja u susjedstvu pokušava prije svega upotrijebiti u političke ciljeve
“Govoreći o Srbiji, činjenica je da suma koja se spominje je apsolutno nešto što je nedostižno za tu državu u ovom trenutku. Pogotovo za zemlju koja pokušava i traži načine za aranžmane sa MMF-om, koji ne vjerujem da može pristati na takvu vrstu potrošnje, bez obzira radilo se o robnom kreditu ili ne”, kaže Turčilo u tekstu Marije Arnautović.
Balkan zapljuskuju tri cunamija
Geopolitički analitičar, general u penziji Blagoje Grahovac, za RSE ocjenjuje kako nema stabilne Evrope bez stabilnog Balkana i nema stabilnog Balkana bez stabilne i evropski integrisane Srbije. A takve Srbije će biti tek onda kada Srbija bude imala novu politiku.
"Balkan ima mjesečne ciklične promjene. Jedan mjesec liči da je predkonfliktni region, a odmah nakon toga da je postkonfliktni region. Nema dileme da je geopolitički razlog. Svjedoci smo da Balkan trenutno zapljuskuju tri cunamija. Jedan cunami koji dolazi sa zapada, to je neoliberalizam kao opasni fašizam. Drugi cunami je sa istoka. To je organizovani kriminal i korupcija koja ima endemske razmjere. I treći cunami sa juga, to je socijalno frustrirani i uplašeni migracioni cunami. Sve se to danas sudara na Balkanu", navodi Grahovac.
O tome gdje je rješenje Grahovac kaže:
"Nema dilemu da je rješenje u sljedećoj formuli. Nema stabilne i mirne Evrope dok se ne odmaknu geopolitički igrači sa Balkana. A geopolitički igrači očigledno da imaju uvjek negdje za cilj ili srpski korpus ili hrvatski korpus ili albanski korpus. Svjedoci smo da se među ta tri korupusa ciklično, mjesečno smjenjuju mir i zavađa."
Grahovac u razgovoru sa Petrom Komnenićem konstatuje da je u dobijanju odgovora na pitanje kako odmaknuti geopolitičke igrače sa Balkana ključ Srbija.
