Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 00:12 CET

Bosna i Hercegovina

Nikšić će sam predložiti budžet

Nermin Nikšić
Nermin Nikšić
Veličina slova - +
Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, najavio je u srijedu da će, uprkos tome što nema stav Vlade, uputiti u parlamentarnu proceduru Nacrt budžeta za narednu godinu. Osim toga, izjavio je i da će predložiti razrješenje ministara iz SDA, Stranke Radom za boljitak i HSP-a, jer nisu došli na sjednicu Vlade na kojoj je trebao biti usvojen budžet, koji je uslov da BiH dobije stand by aranžman od MMF-a.

No, Nikšićeve „prijetnje“ nisu rezultat sankcija prema pomenutim ministrima, već unaprijed pripremljen scenarij prema kojem novu parlamentarnu većinu, po uzoru na državnu, trebaju činiti dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost. Ipak je neizvjesno hoće li do toga doći - jer da bi nova parlamentarna većina zaživjela, potrebno je da predsjednik Federacije BiH ili podnese ostavku ili potpiše svaku eventualnu odluku o smjeni ili razrješenju ministara u federalnoj vladi. No, Živko Budimir, inače predstavnik HSP-a, odbacuje obje mogućnosti.

Čini se kako Vlada Federacije BiH u ovom sazivu više neće funkcionisati. To je u srijedu najavio i njen predsjednik, SDP-ovac Nermin Nikšić, nakon što ministri iz tri stranke nisu došli na sjednicu na čijem dnevnom redu je bio Nacrt budžeta za narednu godinu, koji je uslov za dobijanje stand by aranžmana od MMF-a.

„Imamo zaključak oba doma Parlamenta Federacije koji obavezuje mene kao premijera da preduzmem sankcije i predložim razrješenje ministara koji blokiraju rad federalne vlade. I u ovih narednih par dana ja ću se opredijeliti i ispoštovati odluku Parlamenta“, rekao je Nikšić.

(VIDEO: Konferencija za novinare Nermina Nikšića i SDP-a)


Nikšić je na konferenciji za novinare, sa ministrima iz SDP-a, optužio dojučerašnje koalicione partnere u Federaciji BiH da opstruišu donošenje budžeta. Svi zajedno su, po dobro oprobanom receptu, bivše ratne veterane, porodice poginulih i budžetske korisnike iskoristili u izjavama da bi dali do znanja šta će značiti ukoliko budžet ne bude usvojen.

„Ja ih još jedanput pozivam da se uozbilje, jer ako ne bude budžet usvojen, već imamo problem za novembar za ove kategorije“, rekao je Zukan Helez, ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

No, SDP-ove optužbe i nedolazak ministara koji nisu iz te stranke na sjednicu Vlade u srijedu nije razlog zbog kojeg ta izvršna institucija više, očigledno, neće moći funkcionisati. Da će to biti tako, bilo je jasno već prošle sedmice kada je prvi čovjek Nermin Nikšić, samoinicijativno, produžio mandat Upravi i Nadzornom odboru Razvojne banke ovog bh. entiteta.

Njegov zamjenik Jerko Ivanković Lijanović zatražio je da odluku povuče, odnosno da se, kako kaže, „vrati u zakonske okvire“. Ivanković za RSE demantuje da ima nešto protiv budžeta za narednu godinu, svjestan da će BiH ostati bez novca od međunarodnih finansijskih institucija ukoliko ne bude usvojen. Na naše pitanje šta će se desiti ukoliko Nikšić ne ispoštuje zahtjev, Ivanković odgovara:

„Ima mogućnost da nastavi praksu koju je počeo i da pošalje budžet u parlamentarnu proceduru, potpiše sve odluke Vlade, kao da je ona održana - i da tu praksu nastavi dalje.“  

Prepucavanja i kalkulacije

Podsjećamo, već mjesecima trajala su politička prepucavanja ko će činiti buduću parlamentarnu većinu nakon što je „pukla“ koalicija SDP-SDA. Prije nešto manje od mjesec dana dva HDZ-a su odlučila da će im ubuduće partner biti SDP, a ne Stranka demokratske akcije. Jedan od uslova je bila rekonstrukcija vlasti na federalnom nivou.

To praktično znači da svi ministri iz SDA i drugih stranaka iz reda hrvatskog naroda moraju biti zamijenjeni kadrovima dva HDZ-a i Saveza za bolju budućnost. Pakt koji je sklopljen već u srijedu je branjen u federalnom parlamentu kada su poslanici HDZ-a podržali SDP-ove odluke da bude produžen mandat Upravi i Nadzornom odboru Razvojne banke:

„Komisija bi trebala da utvrdi činjenice da li je gospodin Džaferović govorio istinu, ili je iznio niz laži protiv trojice voisokih zvaničnika Federacije.“

„Mislim da je ono što je gospodin Selimović predložio potpuno u redu.“


Ono što malo ko može da shvati posljednjih dana je kako je moguće da SDP produži mandat Ramizu Džaferoviću, direktoru Razvojne banke, ako se zna da nije bilo većeg protivnika od SDP-a radnjama koje je obavljao Džaferović, a za koje mnogi misle da su nelegalne i nezakonite. Upravo je Nermin Nikšić, koji je u prošlom sazivu bio poslanik u federalnom parlamentu, koristio svaku priliku da iznese činjenice o poslovanju Razvojne banke. Podsjećamo na jednu od njegovih izjava:

„Četiri i po puta 4.000 – to je bruto plata. Kad to znate, vrlo jasno je da se ovdje radi o između 13 i 14 hiljada maraka neto, i niko nije demantovao.“  

Dvije godine kasnije, kada je postao predsjednik Vlade, Nikšić kaže da nema nikakvih problema sa Džaferovićem:

„U ovom periodu otako sam premijer ja stvarno nemam nikakve primjedbe. Čovjek je ispoštovao svaku odluku Skupštine Razvojne banke.“  

Direktor Razvojne banke FBiH Ramiz Džaferović, na prošlosedmičnoj iznenadnoj sjednici banke, govorio je o pritisku visokih funkcionera iz SDA, Stranke Radom za boljitak i HSP-a, koji su, kako je naveo, urgirali za kredite. Džaferović je, podsjećamo, bio dugogodišnji kadar SDA, i zahvaljujući toj stranci došao na mjesto direktora Razvojne banke. No, preko noći se priklonio SDP-u, o čemu svjedoči i Adil Osmanović, ministar raseljenih osoba i izbjeglica, inače iz SDA.

“Direktor Razvojne banke je krenuo sa teškim optužbama, jednim političkim govorom, i to usmjerenim prevashodno prema ministrima i članovima Skupštine iz SDA, HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak, ne spominjuće nikog iz SDP-a, što pokazuje da je to zaista bilo izrežirano“, kaže Osmanović.

Bilo kako bilo, ministri koji u srijedu nisu došli na sjednicu federalne vlade u četvrtak će se obratiti javnosti i iznijeti stavove o razlozima nefunkcionisanja izvršne vlasti. Ono što je sigurno jeste kako i u narednom periodu vlast u Federaciji BiH teško da će funkcionisati.

Dženana Karabegović

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U novinarstvu je od 1994. gdje na Tuzlanskoj televiziji počinje raditi kao reporter, a potom i kao urednica informativnih emisija. Od 1998. postaje dopisinica Liberty magazina iz Tuzle. Od 1999. prelazi u Sarajevo, gdje u bh dopisništvu Radija Slobodna Evropa počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme. Urednica je centralne informativne emisije za BiH, te televizijskog magazina Radija Slobodna Evropa, Liberty TV. Jedna je od urednica regionalne emisije Pred licem pravde, zajedničkog projekta Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Radija Slobodna Evropa koje prati sudske procese i druge aktivnosti u Haškom tribunalu i pravosuđu u regionu.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.