Nedjelja, 21. decembar/prosinac 2014, 10:13 CET

Crna Gora

Sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori na štetu studenata

jedan od protesta crnogorskih studenata
jedan od protesta crnogorskih studenata
Crnogorski sistem visokog obrazovanja u završnoj je fazi prelaska iz bivšeg u moderni, evropski sistem ali su i dalje prisutni stari problemi kao što su nedovoljni ljudski i finansijski resursi, politika upisa studenata, državni univerzitet koji sporo usvaja nove studijske programe. Tako na stanje u visokom školstvu gledaju predstavnici državnog i privatnih univerziteta dok se studenti, međutim najviše žale na nedogovarajuću primjenu Bolonjske deklaracije, neuslovne studentske domove, nedovoljno dobru komunikaciju sa profesorima kao i otežanu nastavu  ali i korupciju na univerzitetu.

Visoko školstvo u Crnoj Gori i sistem koji ga prati su još u fazi prilagođavanja sa evropskim standardima. Među kriterijumima koji još nijesu usaglašeni sa praksom evropskih univerziteta jesu i oni najosnovniji kao što su broj studenata na jednom času, broj profesora, njihove i kvalifikacije ostalog nastavnog osoblja.

Na državnim fakultetima te probleme čini većim i ozbiljnijim još jedan koji upućuje na to da je zapravo domaće visokoškolstvo i dalje kruto i birokratizovano na štetu samih studenata.

O tome govori profesorica na Fakultetu političkih nauka Ivana Jelić:

,,Državni univerziteti imaju barijere koje privatni nemaju zato što postoje ne samo komplikovanije procedure nego postoji i manja fleksibilnost za uvođenje novih programa. Recimo da je to moj problem jer ja ne mogu da uvedem neke programe koji su isuviše moderni, nema dovoljno studenata koji bi možda te programe pratili, a procedure su tako ogromne da prosto ponekada mogu da obesmisle neki program“. 

Stanjem u visokom školstvu nijesu zadovoljni ni privatni univerziteti. Sandra Tinaj iz Univerziteta Donja Gorica kaže da je za promjene u visokom obrazovanju potrebno vrijeme ali da bi se one dogodile i bile kvalitetne prethodno bi trebalo analizirati postojeće stanje koje je dijelom prikazano u vladinoj  Strategiji za razvoj i finansiranje visokog obrazovanja

,,Postoji stav da je jako puno visoko obrazovanih u Crnoj Gori ali to niej tačno jer strategija jasno govori da smo mi puno iza nekih razvijenih zemalja. Kada je u pitanju mobilnost akademskog osoblja, kada je u pitanju mobilnost i samih studenata tu postoji puno prostora za unaprjeđenje. Uveli smo Bolonjsku deklaraciju ali mi još uvijek nemamo analizu rezultata njene primjene kod nas“. 

Što se studenata tiče, neodgovarajuća primjena Bolonjske deklaracije nije jedini problem koji ih muči. Neki od problema preživjeli su još iz vremena prije usvajanja Bolonjske deklaracije.

„Neuslovnost prostorija u kojima se odvija nastava , nema odgovarajućih sredstava za obavljanje praktične nastave . Uslovi u stidentskom domu nijesu adekvatni za normalan život. Imao sam priliku da obiđem par soba i ja konkretno ne mogu da zamislim svoj boravak u takvom studentskom domu“, kaže Ivan, student II godine novinarstva.

Da primjena Bolonjske deklaracije nije jedini problem crnogorskog visokog školstva sglasan je i student III godine Fakulteta političkih nauka Slaven Živković.

„Jer Bolonja nije ništa drugo do ovako, ova dva papira od kojih je na jednoj i po strani priča o tome akko med i mlijeko treba da teku tim zajedničkim, evropskim prostorom obrazovanja a na pola strane su neke konkretne mjere. Ne mislimo valjda da je tih 10 ak rečenica uništilo cjelokpuno visoko obrazovanje u Crnoj Gori“.

Kritike na račun države i načina kako se odnosi prema studentima stižu i sa adrese Studentskog parlamenta. Njihov predstavnik Miloš Pavićević ukazuje na neke od stvari koje su još na čekanju i koje država još nije ni počela da rješava

„Izgradnja studentskog doma u Nikšiću , gradnja sportske sale , gradnja studentskog kulturnog centra u tom gradu .Osposobljavanje prostorija Filosofskog fakulteta , područne jedinice u Beranama . Dalje moramo da radimo na odrađivanju pripravničkog staža, na poboljšanju ukupnih uslova studiranja“.

Među problemima i pojavama koje utiču na položaj studenata je i korupcija na univerzitetu o kojoj je u posljednje vrijeme često pisala i domaća štampa.

,,Korupcija je najviše izražena na tom nivou uticaja prije svih na profesora, na dekanat fakulteta, sami rektorat. Korupcija je nešto što bi trebalo pod hitno iskorijeniti. Više je izražena u smislu pritiska i uticaja na profesore nego na studente ali se korupcija generalno uvijek negativno odražava na studente“, zaključuje Miloš Pavićević.

Predrag Tomović

predragt+rfe.co.me

Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Imao sreće što je još od početka karijere radio sa ljudima koji su dobro ispekli novinarski zanat. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.