Subota, 25. oktobar/listopad 2014, 05:29 CET

Programi / Pred licem pravde

Videoarhiv srebreničkog genocida od 10.000 priča

Porodice žrtava na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenicii, 11. jul 2011.
Porodice žrtava na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenicii, 11. jul 2011.
Videoarhiv genocida u BiH činit će 10.000 priča ljudi koji su preživjeli srebrenički genocid. Ova usmena audiovizuelna svjedočenja bit će dio dokumenatacije o genocide u  Memorijalnom centru u Potočarima, ali i u muzejima holokausta širom svijeta.

Svjesna značaja kojeg svjedočenje o  počinjenom genocidu u Srebrenici može imati za buduće generacije i za utvrđivanje istine, Mevlida je odlučila ispričati svoju priču.

„Dosta toga se preživjelo, strašnog užasa. Izgubila sam sina i supruga, svekra, dejevar, braću, bratiće. Užas jedan bio. Ko nije vidio, taj i ne zna šta je bilo. To ne može niko opisati, niti može neko nekome dokazati šta je bilo,“  kaže Mevlida.

Preživjeli Srebreničani pričaju svoje priče - kako se ne bi zaboravila ni ponovila Srebrenica. To su uglavnom majke koje su te 1995. izgubile gotovo sve muške članove porodice. Među njima je i Alija.

„Svake godine, a kad je to bilo, evo 20 godina, nekoga nađu nam, da se podsjetiš, da više ne možeš ni ostati u pameti. I dokle ovako? Što ona rekla, daj Bože, da li će ih sve i naći? Kud ih je sve ostalo - i po šumi i...“ priča Alija.

Videoarhiv genocida, koji je osmislila Fondacija Cinema for Peace iz Berlina, poslužit će za naučna istraživanja, a kada se snimi  10.000 iskaza, ta svjedočanstva bit će dostupna u Memorijalnom centru Potočari, kao i u brojnim muzejima holkausta širom svijeta, kaže producentica Fondacije Cinema for Peace Naida Balić.

„Plan je da u narednom periodu snimimo 10.000 životnih priča koje se realiziraju kroz metodologiju usmene historije. Usmena historija je u BiH manje razvijena, međutim, iznimno je relevantna jer kroz usmenu historiju imamo priliku, snimajući životne priče ljudi koji su preživjeli najstravičnije događaje od 1992. do 1995. na području Srebrenice, da historijski doumentujemo njihova sjećanja i emocije, koji su iznimno značajni za izučavanje historije“, pojašnjava Naida Balić.

Videoiskazi imaju veliki značaj u procesu suočavanja s prošlošću i dostizanjem istine, naglasila je Naida Balić.

„Videoarhiv genocida se radi isključivo za buduće generacije u historijske svrhe, naučne, istraživačke. Ljudi koji su preživjeli genocid su iznimno svjesni značaja da njihova priča ostaje zapisana kroz usmenu historiju. Većina tih ljudi smatra da treba da se ispriča ono što se desilo - i mi smatramo da niko ne može bolje i tačnije ispričati šta se desilo u tom periodu na području Srebrenice od tih ljudi,“ kazala je Balić.

Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kraj nekažnjivosti - film Haga o seksualnom nasilju
Slučaj Avde Palića: Porodice poginulih RS pripremaju tužbu
Videoarhiv srebreničkog genocida od 10.000 priča
Sjećanje na zločine u Bijeljini


*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Aida Đugum

Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi Radija Slobodna Evropa, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.