Srijeda, 23. april/travanj 2014, 19:00 CET

Crna Gora

Crna Gora: Veći uvoz hrane nego cjelokupni izvoz države

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Veličina slova - +
Jedna od neuralgičnih tačaka crnogorske ekonomije je spoljnotrgovinski deficit, odnosno, drastično manji izvoz od uvoza. Da se ne radi o objektivnim okolnostima, već neodgovornom odnosu, najbolje govori primjer uvoza hrane za koju Crna Gora daje više novca nego što dobije od cjelokupnog izvoza.

Za prvih deset mjeseci 2012. Crna Gora je uvezla 355 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz iznosio 302 miliona eura.

U Crnu Goru je, za prvih deset mjeseci 2012. uvezeno preko 350 miliona eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: ribe i preradjevina za devet i po miliona eura, žitarica i proizvoda od žitarica za više od 48 miliona, povrća i voća skoro 31 i po milion, šećera, proizvoda od šećera i meda za 10  miliona, kafe, čaja, kakaoa i začina za 30 miliona, stočne hrane za 15 miliona, ostalih proizvoda za ishranu više od 23 miliona, pića i duvana za 56 miliona eura.

Radi sticanja potpunog utiska o dimenzijama problema prekomjernog uvoza, treba pomenuti da je, prema zvaničnim podacima, u istom periodu ukupan izvoz bio 50 miliona manji od uvoza isključivo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Prekomjeran uvoz se može nazvati i nepotrebnim, jer domaća poljoprivreda ima potencijal da sopstvenom proizvodnjom pokrije potrebe Crne Gore, a o razlozima za sadašnje stanje govori potpredsjednik Unije poslodavaca za oblast poljoprivrede, Željko Vidaković.

Željko VidakovićŽeljko Vidaković
x
Željko Vidaković
Željko Vidaković
,,Prije svega nemamo strategiju za razvoj agrara i ruralnog prostora Crne Gore zato što se nedomaćinski odnosimo prema možda najvažnijem prirodnom potencijalu Crne Gore, a to je potencijal za proizvodnju hrane.To je tako i zato što se decenijama izdvaja najmanje za agrar u okviru budžeta. Treba da se izvrši restrukturiranje tog budžeta zato što jednostavno nemamo tu politiku razvijanja ruralnog prostora i imamo strašnu depopulaciju, odnosno presljenje sa našeg sjevera u Podgoricu. Ulaganje u agrar nije trošak i to se konačno mora shvatiti. To je zapravo najbolja investicija u budućnost Crne Gore kojoj je poljoprivreda uz turizam razvojna strateška grana”.

Premijer Milo Djukanović je nedavno konačno obznanio da "zaista misli da Crna Gora u velikoj mjeri može da supstituiše potrebu za uvozom hrane".

“Ako mi ovdje govorimo o 400 miliona eura uvoza koji otpada na hranu, ako govorimo o tome da je veći dio toga uvoza sa susjednih tržišta, šta nam to govori? Sa istih klimatskih uslova, sa manje više istog kvaliteta zemlje i sa manje više istim kvalitetom radne snage. Ja razumijem da know how treba da uvezemo iz Holandije i da treba da odlučimo da li ćemo uvoziti meso iz Holandije ili ćemo uvesti pamet iz te zemlje pa ovdje krenuti u stvaranje farmi i potpunom stvaranju našeg brenda. Tu dilemu mogu da razumijem iako bih i nju riješio u korist kupovine znanja. Ali posebno ovdje ne vidim nikakvu dilemu oko uvoza kada je u pitanju tako ogromna količina uvoza u proizvodnji hrane iz regiona. Jedini odgovor je nerad i neorganizacija”.

Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti od 20 miliona eura. Za skoro deset miliona eura je porastao uvoz mesa i mesnih preradjevina, a za to je potrošeno oko 68 miliona eura.

Za uvoz jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda "otišlo" je skoro 43 miliona eura, a neodgovoran odnos prema domaćim potencijalima najbolje ilustruje slučaj "spuškog" zatvora u kom zatvorenici piju uvozno mlijeko iako se nalaze samo dva kilometra od danilovgradske mljekare, a slična je situacija i sa crnogorskim vrtićima, bolnicama i ostalim institucijama.

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kaže:

“Prvi put kreće izvoz mlijeka iz Crne Gore ka pojedinim dijelovima Srbije i još nekim državama u našem okruženju, što je do skoro gotovo bilo nezamislivo. Ali zahvaljujući jednom modelu velikog broja kooperanata i nadam se da ćemo taj model izgurati do kraja, polako počinju stvari da se mijenjaju”.

"To neka oni pričaju nekom drugom", kaže poljoprivrednik Ratko Vujošević

,,Vi ako odete na pijacu vidjećete proizvode iz uvoza koje mi možemo kod nas lako da proizvodimo, ali mi imamo jedan problem. Ti poizvodi iz uvoza su jeftiniji od naših proizvoda zato što su to proizvodi iz zemalja iz kojih mi uvozimo naš repor materijal, jer mi ništa u ovu našu Crnu Goru od repro materijala ne proizvodimo, sve se uvozi, a zemlje izvoznice imaju subvencije za izvoz. Državi je interes da se uvozi i to državi odgovara zbog PDV pa neka oni pričaju šta hoće, a od naših proizvoda nema PDV. Tu je i jak uvoznički lobi i postoji svih ovih godina, tu se uvozi sve i svašta i to je teško razbiti”. 

A da li građani, kad kupuju  gledaju ko je i odakle je proizvođač ili ih opredjeljuju neki drugi parametri kao što su cijena, navike, ambalaža:

Anketa o hrani
Anketa o hranii
|| 0:00:00
...
 
🔇
X

Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: beli Grad: usa
08.01.2013 23:12
Milo to najbolje zna jer vodi Crnu Goru dvadesetak godina. Kao sto on kaze "nerad i neorganizacija." Samo me interesuje gde on svrsta sebe.

Ime: Petar
08.01.2013 21:59
Ove godine je i suša ubila poljoprivredu više nego iđe drugo u okruženju. A to nije opradanje za Vladu koja ništa ne pomaže poljoprivrednicima. Samo pričaju i lažu. Krenu u neki projekat recimo da subvenciraju nabaku poljoprivrednih mašina a onda to toliko zakomplikuju da u onom roku dok konkurs važi teorije nema da se prikupe dokumenti i konkuriše. Traže složene projekte itd. Bile su neke inostrane organizacije koje su zaista pomagale ali odoše.
Na sjeveru CG, gdje se može da drži milion govedi, ovaca, da se sije ječam, raž, ovas, pšenica samo se sporadično radi. Dvije trećine sela je pusto, naročito zimi.
U Pljevaljskom kraju jesenas su lopovi samo profitirali jer su obilazili napuštene kuće po selima proaljivali ih i krali sve što bi našli, policija jedva stiže da evidentira krađe.
Država ništa ne radi na izrgadnji pristojnih puteva po tim selima, da se može doći, niti se održavaju oni postojeći šumski.
Sad u gradu u Pljevljima, na primer ima najmanje 200 krava što zimuje po kojekakvim šupama jer su ih vlasnici sveli usled nemogućnosti da prezime na selu, bez puta, struje, tako su oštetili i grad i selo.
Pa se čudimo zašto uvozimo hranu. Koga je briga za sve to?

Ime: P. A.
08.01.2013 14:09
Ma sta ima veze. Od samostalnosti i drzavnosti moze da se prezivi skoro cijeli mjesec. Najvaznije je da su organizatori projekta nezavisnosti, ekonomski jaki i da njima nista ne fali, jer oni su zaloga za trajnu nezavisnost. Dozivotnu.