Dostupni linkovi

Uz posetu Stoltenberga: Migracije i ISIS na stolu


Zastave NATO i Srbije
Zastave NATO i Srbije

Iako je dvodnevna poseta generalnog sekretara NATO dogovorena pre terorističkih napada u Parizu, te nije u direktnoj vezi sa njima i sa novonastalom bezbednosnom i izbegličkom krizom, nova geopolitička dinamika nakon pariske tragedije i uloga Srbije i regiona u čitavom spektru pitanja – od migracionih tokova, problemu radikalizacije mladih i bezbednosne saradnje – verovatno će se naći na agendi razgovora Jensa Stoltenberga sa domaćinima u Beogradu.

Nakon terorističkih napada u Parizu postoji jedno novo razumevanje koliko je terorizam velika pretnja i koliko je potrebno da se angažuju svi – kako akteri na našim prostorima, tako i svi globalni partneri. Srbija ima odluku svog parlamenta o neutralnosti, ali kad je u pitanju konkretna saradnja na terenu, odnosno, organizovanje njenih i snaga bezbednosti partnera u programu Partnerstvo za mir, kao i partnera koji su članovi NATO, može se konstatovati da je bilo dosta konkretne, stvarne saradnje, što će se i nastaviti, ocenjuje za RSE Goran Svilanović, predsednik Saveta za regionalnu saradnju. Upitan koje teme mogu dominirati prilikom posete šefa NATO Jensa Stoltenberga Beogradu, Svilanović kaže:

Goran Svilanović
Goran Svilanović

“Dve su globalne teme koje će svakako dominirati u ovom razgovoru: migracije i radikalizacija na širim evropskim prostorima, uključujući i naš region, koja vodi ka tome da se ljudi uključuju u različite borbene formacije u različitim delovima sveta”.

Kad su u pitanju migracioni tokovi, Svilanović podseća da je Savet za regionalnu saradnju pre nekoliko nedelja okupio u Solunu šefove svih vojnih obaveštajnih službi iz dvanaest država – od Turske i Grčke, preko celokupnog bivšeg jugoslovenskog prostora do Moldavije. Na tom sastanku je izražena velika zabrinutost u pogledu toga kakve bi negativne posledice u regionu Zapadnog Balkana moglo da izazove eventualno zatvaranje granica u Nemačkoj.

I Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, smatra da promena geopolitičkog konteksta nakon pariskih terorističkih udara neće proći nezapaženo u razgovorima Jensa Stoltenberga sa srpskim zvaničnicima.

“Šta će se pričati iza zatvorenih vrata ja to ne bih mogla da kažem, ali nikakvih neplaniranih predloga, sugestija, pritisaka u ovoj fazi neće biti, to se obično ne radi u ovakvim posetama, koje su mnogo ranije planirane. Srbija kao kandidatkinja za članstvo EU ima generalno ima obavezu da usklađuje svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa EU. Ta oblast nema skroz obavezujuži acqui, ali već ima jedan manji deo koji jeste obavezujući. Na primer, unapređeni su takozvani peterburški zadaci koji određuju šta sve vojne i policijske misije Evropske unije mogu da rade kada intervenišu u inostranstvu”, kaže Jelena Milić.

Jelena Milić
Jelena Milić

Užasan teroristički napad u Parizu i implikacije nastale po Srbiju i region svakako su definisali drugačiji kontekst u kojem će se voditi razgovori koji su ranije najavljeni, uveren je Goran Svilanović.

“Koliko god da je bio ranije planiran, dolazak generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga u Beograd događa se u jednom potpuno drugačijem okruženju. Predsednik Oland je zatražio i finansijsku i političku podršku partnera, prvi put se pozvao na neke odredbe iz evropskih ugovora i svi partneri su postavili pitanje šta tačno Francuska očekuje. Ja u stvari mislim da se radi o zahtevu da se udruže obaveštajni i bezbednosni evropski resursi da bi se pomoglo Francuskoj i da bi se odbranila Evropa. Ma koliko da je dramatična njegova izjava da je Francuska u ratu, ja mislim da je ono što je stvarno potrebno da se unapredi saradnja i da je tu ključna uloga i Srbije i njenih suseda sa Zapadnog Balkana, ali da se, sa druge strane, mora govoriti i o tome kako pristupiti mladim ljudima koji su spremni na ovako dramatične poteze, da se analizira zašto se to događa, koji je i koliko je veliki problem njihove integracije u društva u kojima su oni rođeni i odrasli – jer mi se susrećemo sa evropskim islamom, a ne samo sa uvezenim akcijama; prosto da se analizira interakcija između ratova na širim bliskoistočnim prostorima i onoga što se događa u Evropi. Dakle, ovi razgovori su ozbiljni i Srbija je, s obzirom na ukupne svoje kapacitete, uključujući i bezbednosne, važan partner u ovim razgovorima. Ti razgovori se sada vode u drugačijim geopolitičkim okolnostima, okolnostima koje su približile i Rusku Federaciju i zapadni svet na jedan intenzivniji način nego što smo to imali priliku da vidimo u poslednje dve godine”, ističe Goran Svilanović.

I sam generalni sekretar NATO je pred sastanak sa ministrima odbrane zemalja-članica EU pozdravio ulogu Rusije u nalaženju političkog rešenja za Siriju. Dodao je, doduše, da fokus Moskve treba da bude borba protiv ISIS-a, a ne podruška Asadovom režimu.

Stoltenberg je rekao da teroristički napadi u Parizu, koji su i napadi na ključne vrednosti na kojima počivaju i Evropska unija i NATO – demokratiju, slobodu i otvoreno društvo, opominju da je važno da Evropska unija i NATO povećaju i ojačaju saradnju.

“Svi NATO saveznici učestvuju u operacijama koalicije protiv Islamske države, a intenziviramo i rad na razmeni informacija, analiza, obaveštajnih podataka, kako bismo bili još snažnije fokusirani na borbu protiv ISIS-a. NATO takođe snažno podržava sve političke napore i obnovljenu inicijativu za pronalaženje dogovorenog političkog rešenja krize u Siriji. Na duge staze ne postoji vojno rešenje, potrebno nam je političko rešenje krize u Siriji”, kazao je Stoltenberg.

Prvi čovek Alijanse pri tom je naglasio da se ne radi o borbi između Zapada i islamskog sveta jer su muslimani takođe na prvim linijama fronta u borbi protiv terorizma i ekstremizma i da su i oni žrtve terorizma, što pokazuju napadi u Bejrutu i Ankari.

XS
SM
MD
LG