Piše: Daisy Sindelar, priredila: Sabina Čabaravdić
Separatisti u ukrajinskim regijama Luganjsk i Donjeck objavili su pobjedu na glasanju za samoupravu. Glasanje je medjutim, do sada, otvorilo više pitanja, nego li je dalo odgovora.
Poznate činjenice:
Samozvane izborne komisije u obje Regije tvrde da su za samoupravu dobile većinsku podršku stanovnika - 89 posto u Donjecku i otprilike 96 posto u Luganjsku
- Kijev i veliki broj zapadnih zemalja, uključujući i SAD ne priznaju legitimnost referenduma
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva "poštuje izraz volje naroda" i pozvao na "civilizirane" razgovore Kijeva, Donjecka i Luganjska
- Glasanje nije prošlo bez nasilja. Najmanje jedna osoba je ubijena u Krasnomirsku na zapadu regije Donjeck
Poznate nepoznanice:
- Koliko je ljudi zapravo glasalo? Separatisti su tvrdili da je na referendum izašlo najmanje 70 posto birača u obje regije. Zajedno, Donjeck i Luganjsk čine 15 posto ukupnog stanovništva Ukrajine ili oko sedam miliona ljudi
Ali nema preciznih podataka o biračkim spiskovima, niti objašnjenja kako su malobrojne izborne komisije uspjele u tako kratkom roku izbrojati sve listiće. Ponegdje su listići izbrojani u roku od tri sekunde.
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine, Oleksandr Turčinov, kaže da je odaziv bio 24 posto u Luganjsku, a 32 posto u Donjecku. No, ni za tu tvrdnju nema pouzdanih dokaza.
Razlozi za sumnju :
- Sve je išlo previše lako. Pripreme za referendum trajale su manje od mjesec dana , a prema tvrdnjama separatista, koštalo je manje od 1.700 dolara
- Nevidljivi birači? Dok su separatistički i proruski mediji javljali o gužvama i dugačkim redovima na biračkim mjestima, drugi novinari u Luganjsku i Donjecku dokumentirali su slabi odziv
Neka su biračka mjesta tokom cijelog dana zjapila prazna, a u Marijupolu, polumilionskom gradu, organizatori referenduma otvorili su samo osam mjesta za glasanja, što jeste prouzročilo redove. Osim toga, glasačke kutije su, bez nadzora, ostavljane na ulici.
- Glasanje pod pritiskom - Gotovo sva glavna biračka mjesta su čuvali muškarci s “fantomkama” i automatskim oružjem. Mnogi su od njih i boravili unutar samog mjesta glasanja. Neka biračka mjesta uopšte nisu imala odvojene kabine, pa su ljudi bili prisiljeni izjašnjavati se pred svima koji su bili oko njih. U najmanje jednom slučaju, čovjek je zaokružio "NE" , ali je novinaru izjavio da je glasao “ZA”, plašeći se za svoju sigurnost.
- Povrede biračkih prava - Prema ukrajinskim zakonima, izborne komisije su sastavljane od najmanje devet članova. Brojna biračka mjesta nedjeljnog referenduma imala su najviše tri djelatnika, koji su otvoreno priznali da nemaju nikakva iskustva u radu izbornih komisija.
Neke izborne jedinice nisu imale popis birača, što je veliki potencijal za prevare raznih vrsta. Najmanje jedna osoba je viđena kako drži više glasačkih listića i pasoša rekavši da je "ovlašten" da glasa u ime cijele porodice.
- Manipulacije listićima - Uoči referenduma, ukrajinske snage su izvan grada Donjeck, zaplijenile vozilo koje je prevozilo oružje i oko 100.000 preventivno sa “ZA”obilježenih glasačkih listića.
Neki novinari su vidjeli separatiste kako uništavaju listiće na kojima je zaokruženo “protiv”. Portparol separatista u Luganjsku, Vasil Nikitin, tvrdio je da su mu članovi ukrajinske Nacionalne garde, ukrali oko 15.000 glasačkih listića, što ga je onda prisililo da doštampa nove.
- Ankete pokazuju drukčije - Prema ispitivanju javnog mnjenja kojeg je 8. maja objavio Pew Research Center, 70 posto stanovnika istočne Ukrajine žele da zemlja ostane ujedinjena , dok ih samo 18 posto podržava secesiju. Čak i kad se anketa suzi na rusko stanovništvo, većina od 58 posto je za jedinstvu zemlju, a 27 odsto za samoupravu.
Zašto nikada nećemo biti potpuno sigurni?
- Malo je nepristranih svjedoka. Nije bilo međunarodnih promatrača na referendumu, čak ni onih ruskih. Brojni su novinari prijavili maltretiranja. Neki su pretučeni ispred biračkih mjesta, a brojnim foto-reporterima zabranjen je ulazak na birališta.
Šta se danas mogu pitati stanovnici istočne Ukrajine?
- Za šta smo glasali, kad smo zaokružili “ZA”? Na glasačkom listiću stajalo je pitanje “Da li podržavate samoupravu?”, ali mnogi glasači su različito tumačili posljedice potvrdnog odgovora.
Neki su shvatili da samouprava podrazumijeva integraciju s Rusijom. Drugi su mislili da to znači veću autonomiju u okviru Ukrajine. A treći da se potvrdnim odgovorom stvara neovisnost njihove regije i od Rusije i od Ukrajine.
- Što su sljedeći potezi? Različite samoproglašene separatističke vlasti već su izrazile kontradiktorne namjere oko formiranja vlasti i vojnih jedinica. Dileme se kreću od unitarizma do federacije s Ukrajinom; od izbacivanja ukrajinskih vojnika kao "stranih" do održavanja drugog kruga referenduma o priključenju Rusiji.
- A nakon toga? Mogući dugoročni scenario jeste regija zamrznutih sukoba s paralelnim ukrajinskim i separatističkim strukturama. I na koncu, ulazak ruskih “mirovnih” trupa pod izgovorom da “moraju zaustaviti nasilje”.
Separatisti u ukrajinskim regijama Luganjsk i Donjeck objavili su pobjedu na glasanju za samoupravu. Glasanje je medjutim, do sada, otvorilo više pitanja, nego li je dalo odgovora.
Poznate činjenice:
Samozvane izborne komisije u obje Regije tvrde da su za samoupravu dobile većinsku podršku stanovnika - 89 posto u Donjecku i otprilike 96 posto u Luganjsku
- Kijev i veliki broj zapadnih zemalja, uključujući i SAD ne priznaju legitimnost referenduma
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva "poštuje izraz volje naroda" i pozvao na "civilizirane" razgovore Kijeva, Donjecka i Luganjska
- Glasanje nije prošlo bez nasilja. Najmanje jedna osoba je ubijena u Krasnomirsku na zapadu regije Donjeck
Poznate nepoznanice:
- Koliko je ljudi zapravo glasalo? Separatisti su tvrdili da je na referendum izašlo najmanje 70 posto birača u obje regije. Zajedno, Donjeck i Luganjsk čine 15 posto ukupnog stanovništva Ukrajine ili oko sedam miliona ljudi
Ali nema preciznih podataka o biračkim spiskovima, niti objašnjenja kako su malobrojne izborne komisije uspjele u tako kratkom roku izbrojati sve listiće. Ponegdje su listići izbrojani u roku od tri sekunde.
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine, Oleksandr Turčinov, kaže da je odaziv bio 24 posto u Luganjsku, a 32 posto u Donjecku. No, ni za tu tvrdnju nema pouzdanih dokaza.
Razlozi za sumnju :
- Sve je išlo previše lako. Pripreme za referendum trajale su manje od mjesec dana , a prema tvrdnjama separatista, koštalo je manje od 1.700 dolara
- Nevidljivi birači? Dok su separatistički i proruski mediji javljali o gužvama i dugačkim redovima na biračkim mjestima, drugi novinari u Luganjsku i Donjecku dokumentirali su slabi odziv
Neka su biračka mjesta tokom cijelog dana zjapila prazna, a u Marijupolu, polumilionskom gradu, organizatori referenduma otvorili su samo osam mjesta za glasanja, što jeste prouzročilo redove. Osim toga, glasačke kutije su, bez nadzora, ostavljane na ulici.
- Glasanje pod pritiskom - Gotovo sva glavna biračka mjesta su čuvali muškarci s “fantomkama” i automatskim oružjem. Mnogi su od njih i boravili unutar samog mjesta glasanja. Neka biračka mjesta uopšte nisu imala odvojene kabine, pa su ljudi bili prisiljeni izjašnjavati se pred svima koji su bili oko njih. U najmanje jednom slučaju, čovjek je zaokružio "NE" , ali je novinaru izjavio da je glasao “ZA”, plašeći se za svoju sigurnost.
- Povrede biračkih prava - Prema ukrajinskim zakonima, izborne komisije su sastavljane od najmanje devet članova. Brojna biračka mjesta nedjeljnog referenduma imala su najviše tri djelatnika, koji su otvoreno priznali da nemaju nikakva iskustva u radu izbornih komisija.
Neke izborne jedinice nisu imale popis birača, što je veliki potencijal za prevare raznih vrsta. Najmanje jedna osoba je viđena kako drži više glasačkih listića i pasoša rekavši da je "ovlašten" da glasa u ime cijele porodice.
- Manipulacije listićima - Uoči referenduma, ukrajinske snage su izvan grada Donjeck, zaplijenile vozilo koje je prevozilo oružje i oko 100.000 preventivno sa “ZA”obilježenih glasačkih listića.
Neki novinari su vidjeli separatiste kako uništavaju listiće na kojima je zaokruženo “protiv”. Portparol separatista u Luganjsku, Vasil Nikitin, tvrdio je da su mu članovi ukrajinske Nacionalne garde, ukrali oko 15.000 glasačkih listića, što ga je onda prisililo da doštampa nove.
- Ankete pokazuju drukčije - Prema ispitivanju javnog mnjenja kojeg je 8. maja objavio Pew Research Center, 70 posto stanovnika istočne Ukrajine žele da zemlja ostane ujedinjena , dok ih samo 18 posto podržava secesiju. Čak i kad se anketa suzi na rusko stanovništvo, većina od 58 posto je za jedinstvu zemlju, a 27 odsto za samoupravu.
Zašto nikada nećemo biti potpuno sigurni?
- Malo je nepristranih svjedoka. Nije bilo međunarodnih promatrača na referendumu, čak ni onih ruskih. Brojni su novinari prijavili maltretiranja. Neki su pretučeni ispred biračkih mjesta, a brojnim foto-reporterima zabranjen je ulazak na birališta.
Šta se danas mogu pitati stanovnici istočne Ukrajine?
- Za šta smo glasali, kad smo zaokružili “ZA”? Na glasačkom listiću stajalo je pitanje “Da li podržavate samoupravu?”, ali mnogi glasači su različito tumačili posljedice potvrdnog odgovora.
Neki su shvatili da samouprava podrazumijeva integraciju s Rusijom. Drugi su mislili da to znači veću autonomiju u okviru Ukrajine. A treći da se potvrdnim odgovorom stvara neovisnost njihove regije i od Rusije i od Ukrajine.
- Što su sljedeći potezi? Različite samoproglašene separatističke vlasti već su izrazile kontradiktorne namjere oko formiranja vlasti i vojnih jedinica. Dileme se kreću od unitarizma do federacije s Ukrajinom; od izbacivanja ukrajinskih vojnika kao "stranih" do održavanja drugog kruga referenduma o priključenju Rusiji.
- A nakon toga? Mogući dugoročni scenario jeste regija zamrznutih sukoba s paralelnim ukrajinskim i separatističkim strukturama. I na koncu, ulazak ruskih “mirovnih” trupa pod izgovorom da “moraju zaustaviti nasilje”.
