Četvrtak, 23. oktobar/listopad 2014, 09:59 CET

Programi / Pred licem pravde

Uhapšeno osmoro osumnjičenih za zločin u logoru Silos

Pripadnici SIPA-e - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Pripadnici SIPA-e - ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uhapsili su po nalogu Tužilaštva BiH u sarajevskoj općini Hadžići osam osoba osumnjičenih za ratni zločin nad Srbima i Hrvatima zatočenim u logorima Silos u Tarčinu, magacinima kasarne Krupa i Osnovnoj školi "9. maj" u Pazariću.

Ratno predsjedništvo općine Hadžići, odlukom donesenom u maju 1992. godine, nekadašnji objekat za skladištenje pšenice Silos u Tarčinu pretvorilo je u de facto zatvor. Tokom njegovog višegodišnjeg postojanja, u Silosu je, prema nezvaničnim procjenama, u različitim vremenskim periodima bilo zatvoreno između 400 i 800 osoba.

U akciji SIPE uhapšeni su predsjednik ratnog predsjedništva i načelnik policije općine Hadžići Mustafa Đelilović i Fadil Čović, nekadašnji komandir Policijske stanice Pazarić i zapovjednik 9. brdske brigade Armije RBiH Mirsad Šabić i Nezir Kazić, te upravnici logora Silos Bećir Hujić i Šerif Mešanović, kao i stražar Nermin Kalember

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH
Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH
Osumnjičene su 22. novembra uhapsili pripadnici SIPE zbog osnovane sumnje da su sudjelovali u ratnim zločinima počinjenim nad osobama srpske i hrvatske nacionalnosti na području općine Hadžići.

„Radi se o vrlo složenom i obimnom predmetu ratnih zločina jer je kroz ove logore i objekte za zatočenje tijekom rata boravio veliki broj osoba. Uglavnom  se radilo o civilima i ratnim zarobljenicima. Zatočenici su zlostavljani, mučeni i nanošene su im teške tjelesne i duševne ozljede, tjerani su na prisilni rad i zlostavljani na druge načine. Također, sa njima je nečovječno postupano, a kao posljedice tih radnji nastupila je i smrt kod većeg broja osoba“, naveo je Boris Grubešić, glasnogovorik Tužilaštva BiH.

Tužilaštvo BiH nije preciziralo o kojem se broju zatočenih civila i zarobljenika radilo, niti koliko ih je umrlo. Prema pričama bivših zatočenika iz logora Silos, ali i nekih nezavisnih istražitelja, u ovom objektu su od 1992. do 1996. godine bili zatočeni civili srpske i hrvatske nacionalnosti, te određeni broj pripadnika Armije BiH.

„Prema našoj evidenciji, kroz Silos je prošlo oko 850 ljudi ukupuno, negdje oko 100 je hrvatske nacionalnosti, negdje oko 750 je srpske nacionalnosti. Ja ne mogu tvrditi sto posto da je spisak tačan i precizan. 1994/95. bio je jedan dio Jukine jedinice, znači i jedan broj Bošnjaka je bio u tom logoru kao vojni ratni zarobnljenici“, kazao je logoraš Silosa Vinko Lale.

Među zatočenima bile i žene

U logoru Silosu u Tarčinu Vinko Lale proveo je više od 200 dana. Sa mukom se prisjeća tortura koje je preživio zajedno sa drugim logorašima. Mnogi od njih, dodaje, nisu dočekali zatvaranje logora.

„Na tom prostoru od 50 kvadratnih metara je bilo jedno vrijeme po 50 ljudi. Znam dobro da se vekna hljeba rezala na 18 dijelova na 24 sata. Krstić Petko je umro od gladi bukvalno, bio je prva žrtva u Silosu. Znam da su ovi koji su bili zajedno sa mnom vođeni na kopanje, nažalost, mnogi se sa tih radova nisu vratili“, prisjeća se on. 

Bivši logoraš: Na tom prostoru od 50 kvadratnih metara je bilo jedno vrijeme po 50 ljudi. Znam dobro da se vekna hljeba rezala na 18 dijelova na 24 sata.
Ratno predsjedništvo općine Hadžići, odlukom donesenom u maju 1992. godine, nekadašnji objekat za skladištenje pšenice Silos u Tarčinu pretvorilo je u vojni zatvor u  koji su zatvarne osobe, kako se navodi u jednom od izvještaja Centra javne bezbjednosti, zbog  “udruživanja radi neprijateljske borbe”, ili “nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija”.  Lale dodaje:

„Sve činjenice govore da je to tipičan koncentracioni logor. Betonske komore – to je kasnije služilo kao ćelija za 30 do 50 ljudi, zavisno koliko je u koju bilo smješteno, kapije sa dugim cijevima, sa težim naoružanjem, stražari - znači sve je podsjećalo bukvalno na one ratne filmove i onaj tip logora koji tamo možete vidjeti.“

Među zatočenima u Silosu bilo je i žena. Radojka Pandurević u logoru je provela gotovo četri godine. Danas će reći kako vjeruje da će pravda biti teško zadovoljena jer je spisak odgovornih za zločine mnogo duži.

„Bojim se da to suđenje neće biti u skladu sa zakonom, pogotovo što se u Sudu BiH nalazi sudija, čovjek koji je dolazio u Silos, koji je nas Srbe ispitivao i koji sjedi tamo. Može da se desi da taj predmet bude opet kod Davorina Jukića koji je, ustvari, krio zločine“, kaže Pandurević.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, predloženo je određivanje mjere pritvora za prvih sedam osumnjičenih jer se smatra da bi boravkom na slobodi mogli vršiti utjecaj na svjedoke.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa pred licem pravde:
Zajednica Hrvata u Banjaluci: Budućnost se gradi na toleranciji
Predmeti ratnih zločina: Manje presuda nego sudova
Uhapšeno osmoro osumnjičenih za zločin u logoru Silos

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i
Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.

 


Tina Jelin - Dizdar

Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.