Petak, 31. oktobar/listopad 2014, 13:47 CET

Crna Gora

Građanske inicijative: Upornošću do izgradnje boljeg društva

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Da energija, jaka volja upornost i dobra ideja koja dolazi od građana itekako mogu da skrenu pažnju države pokazuje slijedeća priča.

Predstavnici Udruženja „Roditelji” uspjeli su da prikupe dovoljan broj potpisa i peticiju za gradnju novih vrtića u crnogorskim gradovima, jer su postojeći prebukirani i nema dovoljno prostora za boravak djece. Da nije sve ostalo mrtvo slovo na papiru pokazalo je i to što je vlada prihvatila peticiju sa šest hiljada potpisa i najavila da će nove vrtiće graditi iz kredita koji treba da bude dogovoren sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope.

Nije lako, treba truda i vremena ali se isplati, kaže Kristina Mihajlović iz udruženja „Roditelji”, koje je putem onlajn potpisivanja ali i prikupljanja potpisa na terenu uspjelo da svoju zamisao i plan istjera do kraja, to jeste da dođe do donosilaca odluka koji su prihvatili inicijativu i sada se čeka odgovor Razvojne banke SE da bi gradnja novih vrtića i zvanično počela.

Bilo je puno skeptika ali na sreću mnogo više onih koji su uz Kristinu i ostale vjerovali u njihovu ideju.

„Bilo je u tim situacijama na terenu puno roditelja koji su proazili pored nas, koji su pored sebe vodili djecu predškolskog uzrasta koji nijesu bili zainteresovani da potpišu peticiju. Oni su nam govorili ili da ne žele da potpišu ili su nam govorili da nema potrebe da radimo ovo sve što radimo jer ništa se neće promijeniti. Takođe, bilo je i onih koji su imali neke svoje razloge u smislu zašto mi sve ovo radimo i koji su naši krajnji ciljevi. Naravno, uvijek će biti takvih mišljenja. Uostalom, najlakše je negirati i nevjerovati u neke stvari. Na sreću, najviše je bilo onih koji su podržali našu peticiju i poptisali je”.

Ne samo da je država pozitivno odgovorila na peticiju o gradnji novih vrtića, na šta će se doduše čekati do 2016 godine, što je krajnji rok za gradnju tih objekata već je prihvaćen i prijedlog udruženja „Roditelji” o gradnji privremenog montažnog objekta u Podgorici kako bi se hitno relaksirali vrtići u kojima je prebukiranost najizraženija.

Osim udruženja „Roditelji” i brojnih građana na problem prebukiranosti crnogorskih vrtića ukazivale su i državne institucije. Institut za javno zdravlje upozorio da je prebukiranost podgoričkih vrtića uzrok sanitarno-higijenskih problema koji ugrožavaju zdravlje djece. I Ombudsman je konstatovao da su kapaciteti predškolskih ustanova u Crnoj Gori preopterećeni, i da prostor u kojem borave djeca ne odgovara propisanim standardima u pogledu površine.

Nemoćne i vaspitačice

Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju dozvoljeno je da u grupama u vrtićima bude najviše 25-oro djece.

A kakva su iskustva roditelja u tom pogledu za RSE govori Sanja Perić, majka dvoje djece.

„Niko ne može da bude sretan i zadovoljan ako zna da grupu u vrtiću gdje ide njegovo dijete čini 40 djece. U grupi moje kćerke takođe ima 40 mališana. Svako od te djece ima svoju ličnost, navike, potrebe tako da im je u tim okolnostima nemoguće posvetiti pažnju na način kako bi trebalo. Baš zato me raduje što su građani bili složni i jedinstveni u ovoj namjeri čiji je rezultat pristanak vlade da se opredijele sredstva za gradnju novih vrtića”.

I Vesna Kazic Šćepanović je majka koja živi u Podgorici i čija djeca borave u prebukiranim vrtićima:

„Svako dijete ima različite potrebe... neko dijete jede više neko manje. Znaju kući da dođu frustrirani nekim dešavanjima iz vrtića. Oni svakako moraju da prođu taj dio socijalizacije, međutim, to je do vaspitača. No, ni vaspitači tu nijesu krivi jer ni oni ne mogu tako veliki broj djece da drže na oku. Znači dva vaspitača na 40 djece. To je jednostavno nemoguće”.

Osim inicijative građana za gradnju novih vrtića, u Crnoj Gori teško je naći sličan primjer da su se građani organizovali i udružili oko nekog cilja od javnom interesa i šireg društvenog značaja. Ipak, najupečatljivija akcija dogodila se 2005. godine kada je pod pritiskom građana, domaćih NVO i UNESCO-a tadašnja crnogorska vlast odustala od gradnje HE Buk Bijela koja bi ugrozila rijeku Taru i njen kanjon, čiji značaj prevazilazi crnogorske okvire.

Predrag Tomović

predragt+rfe.co.me

Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Imao sreće što je još od početka karijere radio sa ljudima koji su dobro ispekli novinarski zanat. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.