Ponedjeljak, 22. decembar/prosinac 2014, 18:01 CET

Programi / Na vratima Evrope

Tvoj glas - rijekama spas: Kampanja za zaštitu Save

Most na Savi
Most na Savi
Nekoliko nevladinih organizacija koje se brinu za prirodnu čovjekovu sredinu pokrenulo je kampanju „Tvoj glas – rijekama spas“. Kampanju provode Centar za razvoj i podršku Tuzla, Zelena akcija Zagreb, Ekološka koalicija unskog sliva Bihać, u okviru projekta "Uspješno sudjelovanje javnosti u upravljanju slivom rijeke Save" koji finansira Evropska unija kroz instrument za pretpristupnu pomoć, program prekogranične saradnje dvije zemlje.

Prvi korak Bosne i Hercegovine ka novoj politici Evropske unije kada je u pitanju zaštita voda je javna rasprava o upravljanju slivom rijeke Save sa zemljama regije. Evropska unija je donijela odredbu kojom, bez obzira na državne i administrativne granice, zemlje sliva rijeke Save moraju donijeti zajednički plan upravljanja tim slivom. 

Pet zemalja sliva rijeke Save formirale su tako i Savsku komisiju. U komisiji iz Bosne i Hercegovine je Marko Nišandžić, projekt menadžer Centra za razvoj i podršku.
 
„S obzirom da zagađenje, pogotovo zagađenje okoliša, ne poznaje granice, zemlje moraju surađivati, prije svega da usaglase svoje standarde i svoje metodologije zaštite okoliša. Jedino na taj način. Pojedinačno nijedna zemlja ne može riješiti problem voda u slivu. Raditi moraju sve zajedno. Naravno, to stvara jedno novo okruženje, da se više surađuje oko tih problema okoliša, susreti su sve češći. Ne mogu se vući jednostrani potezi jedne zemlje a da javnost druge zemlje ne zna o čemu se radi i da zagađenja u jednoj zemlji ugrožavaju drugu zemlju“, ističe Nišandžić.
 
Iako je već jednim dijelom u Evropskoj uniji, i Republika Hrvatska, odnosno njezini građani, gotovo laički, po prvi puta pristupaju jednom ovakvom projektu, odnosno javnoj raspravi. Enes Ćerimagić iz Zelene akcije iz Zagreba, kaže da su građani Bosne i Hercegovine pokazali veću zainteresiranost za uključivanje u raspravu nego građani Hrvatske.
 
„Kada smo aplicirali za ta sredstva, projekt je ocijenjen kao najbolji u tom pozivu na natječaj. Sama Evropska unija je prepoznala temu projekta kao vrlo značajnu, zato što se radi o resursu koji je iznimno osjetljiv. Povrh toga, radi se i o demokratizaciji samog procesa odlučivanja, što je nužno za donošenje bilo kakvih kvalitetnih odluka o okolišu – morate uključiti što širi krug ljudi. I onda, kad se spoji svi ti elementi u jedan projekt, onda je i povratna informacija iz Evropske unije bila vrlo pozitivna“, navodi Ćerimagić.
 
Naši sugorovnici, Nišandžić i Ćerimagić, kažu da građani obje zemlje još uvijek ne shvaćaju problem voda kao životni problem. Oni su još uvijek zaokupljeni nacionalnim problemima ili problemima koje im nameće politika, a ono što život znači, još uvijek je za njih sporadična stvar.
 
„To je jedan proces koji traje, koji je dosta zahtjevan i ovisno o angažmanu zavise i rezultati. Mislim da ljudi jednostavno ne shvaćaju važnost vode kao resursa. Možda shvaćaju važnost, ali ne shvaćaju koliko je to osjetljiv i ugrožen resurs“, rekao je Ćerimagić.
 
„Stanje voda u slivu, prema analizama Savske komisije, je kritično, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, jer se nalazimo u nekoj fazi gdje su vode prilično ugrožene. U Bosni i Hercegovini 99 posto proizvedenog onečišćenja – kroz urbane otpadne vode, kroz kanalizaciju, ispušta se u slivove, u površinske vode, u rijeke, potoke, jezera. Nivo prečišćavanja je vrlo mali, poređeno s drugim zemljama. A okvirna direktiva je rekla da za petnaest godina sve vode moraju imati dobar status. Dobar status znači skoro prirodan status“, kazao je i Marko Nišandžić.

Ekološki problemi i zbog politike
 
Iako bogata vodama, Bosna i Hercegovina se suočava s poražavajućim činjenicama.

Ilustrativna fotografija: Aida ĐugumIlustrativna fotografija: Aida Đugum
x
Ilustrativna fotografija: Aida Đugum
Ilustrativna fotografija: Aida Đugum
„Samo da uzmemo problematiku našeg Tuzlanskog kantona koji je orijentisan na rijeku Spreču. Rijeka Spreča svaki dan iz rudnika dobiva u jezeru Modrac 160 tona jelovine. Svaki dan. Rijeka Spreča nosi ekvivalent zagađenja za milion stanovnika, a kapacitet joj je negdje 16-20 hiljada. Znači da je vrijeme za akciju. Ukoliko se ne uozbiljimo, recimo Tuzlanski kanton, za 15-20 godina će imati velikih problema s vodosnabdijevanjem“, kaže Nišandžić.

Ovim projektom Upravljanje rijeke Save stvorena je mreža poznanstava zemalja sudionica u projektu, kaže Enes Ćerimagić.
 
„Donošenje jednog ovakvog plana, koji je ipak strateški plan jer se donosi na međunarodnoj razini, tek je prvi korak. On se dalje mora operacionalizirati na razinama država članica, pa onda dalje. U svakom slučaju mislim da će ovaj projekt biti koristan i da je on dobra baza, ali treba naglasiti da je to ipak baza na koju treba nastaviti nadograđivati, s kojom treba nastaviti raditi, uključujući resurse koje smo mi tu ponudili“, navodi on.
 
No, kako to obično biva, još uvijek su na snazi brojni problemi koji prate i vjerojatno će još dugo pratiti problem ekologije, posebice kada je u pitanju zaštita voda. U Bosni i Hercegovini su ti problemi, naravno, političke prirode.
 
„Evo, konkretan problem. Mi smo za ovaj projekat od Evropske unije, zajedno i hrvatska i bosanska strana, dobili 420.000 eura. Na sve to traži se deset posto sufinansiranja. Mi to još uvijek nismo obezbijedili i borimo se svim silama da naiđemo na razumijevanje naših nadležnih ministarstava da pomognu taj proces. Nažalost, za sad je to samo Fond za okoliš podržao. I niko više“, ističe Ćerimagić.
 
Koliko smo kao zemlja još uvijek daleko od standarda Evropske unije, govori podatak da Evropska unija svoje vode vraća u potpuno prirodno stanje, odnosno, oni slivovi koji su bili zabetonirani tamo, to više nisu. U Bosni i Hercegovini slivovi se masovno betoniraju. Evropska unija nas na to upozorava i ne žali dati sredstva da spasimo prirodu, da nam se priroda ne bi osvetila.
Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.