U Tuzli već nekoliko dana traje izložba slika „Josip Broz Tito u likovnim djelima“. Ova izložba na jednom mjestu okupila je povjesničare iz BiH i Beograda. Raspravljali su o odnosu društva prema povijesti, prema zajedničkoj prošlosti muslimana, Hrvata i Srba koji su živjeli u jednoj državi. Što to današnje vlasti odvraća od tog dijela povijesti, a navraća ih u nacionalne torove?
Na otvorenju izložbe o Josipu Brozu Titu u Tuzli okupilo se nekoliko stotina građana Tuzle. Većina su Titovi pioniri, bivši omladinci. Bilo je i onih koji nisu mogli suspregnuti suze:
Anketa o Titu
Vrijeme jugonostalgije traje više od dvadeset godina. Međutim, odnos društva a i politike prema dijelu povijesti u kojoj je Bosna i Hercegovina, dok je bila dio Jugoslavije, živjela poprilično bezbrižno i bez nacionalizma je omalovažavajući, smatra
Nikola Slavuljica, predsjednik društva „Josip Broz Tito“:
„Da li je to sada u pitanju kućni odgoj, da li je u pitanju naš sistem obrazovanja, da li je u pitanju jedna opšta atmosfera, čak i politička – u svakom slučaju smatram da bi trebalo taj odnos prema povijesti da bude daleko temeljitiji, organizovaniji, i da se to, između ostalog, u nastavnim planovima unosi. Jer, onaj narod koji nema svoje prošlosti ili koji ne drži do svoje prošlosti, on nema ni budućnost“, ocjenjuje Slavuljica.
Takva Bosna i Hercegovina od prije trideset, četrdeset godina bila je ispred nekih zemalja koje su već danas članicama EU, poput Rumunjske i Bugarske. U posljednja dva desetljeća Bosna i Hercegovina je vraćena stotinu godina unatrag, kaže povjesničar
Dubravko Lovrenović.
„Danas je više nego žalosno slušati neke od vodećih političara u Bosni i Hercegovini, koji u izrazito negativnom kontekstu govore o Brozu. Da li ti ljudi znaju ili ne znaju, ja to ne znam, ali, sasvim je sigurno da bitka za državnost,koja počinje u godinama pred Drugi svjetski rat, traje tokom cijelog Drugog svjetskog rata i dobar dio posljeratnog razdoblja, ne bi bila riješena u korist Bosne i Hercegovine bez Josipa Broza. Dakle, svi oni koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom državom, svojom domovinom, svojim političkim okvirom, sasvim sigurno, u najvećoj mjeri, budući da su se partijske odluke donosile u jednom veoma uskom krugu, trebaju biti prije svega zahvalni Josipu Brozu“, smatra Lovrenović.
(FOTOGALERIJA: Izložba u Tuzli)
Poviješću danas ne samo da se manipulira, nju se danas i zloupotrebljava, kaže nam dr.
Enes Milak iz Društva za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa grada Jajca. Ta manipulacija i zlouoporaba uvukla se i u školske čitanke, ističe Milak:
„Imamo zloupotrebu istorije do krajnjih granica kad je u pitanju prostor ne samo Bosne nego jugoistočne Evrope odnosno Balkana, Zapadnog Balkana. Sad jedna grupa istoričara radi na tome da prikažu istoriju, onu našu prošlost, što objektivnije, a druga grupa, uglavnom politička oligarhija, posvuda, ne samo u Bosni, nastoje da eksploatišu tu prošlost. Dakle, dvojak je taj odnos istoričara, čak i ljudi koji stalno pretenduju da budu istoričari, iako nemaju diplome.“
Jedna od najposjećenijih kulturnih institucija u Srbiji je Muzej povijesti Jugoslavije. Ovaj muzej ne može nitko zanemariti, pa ni sama država. Ali ta ista država je prema Muzeju, u kojem je sadržana sva povijest Jugoslavije, veoma ravnodušna, kaže nam
Ana Panić, kustosica Muzeja.
„To se dosta videlo prošle godine kad je bio Samit nesvrstanih, svečani deo. Mi smo napravili izložbu koja je bila više onako neka naša reakcija na to što će ljudi doći, ljudi koji su iz nesvrstanih zemalja, a država je imala nekako totalno ambivalentan odnos – oni su na kraju te ljude doveli, ali ne baš svojom voljom. Više su ti ljudi izrazili želju da dođu na grob onog koji je osnivač nesvrstanih, a to nije bilo u zvaničnom programu. I tako, iz neke takve situacije vidite da taj odnos nije baš na čvrstim nogama. A opet – mi smo tu, imamo najviše posetilaca. Mi smo, posle beogradske Tvrđave, najposećenija kulturna ustanova u Srbiji. Ali, nažalost, mislim da ne shvataju dovoljno, što se pokazuje svim ovim 'rehabilitacijama'. Mi izvlačimo ljude koji su osvedočeno bili deo nacizma a potkopavamo nekog ko je definitivno bio borac za antifašizam“, navodi Ana Panić.
I na ovoj izložbi u Tuzli bilo je više onih koji pripadaju Titovoj generaciji nego onih koji bi iz ovoga nešto trebali naučiti. Izložba o Titu ostaje otvorena tek za rijetke posjetitelje.