Dostupni linkovi

Tribina u Beogradu: Biti žena u Srbiji danas


Panel diskusija u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu
Panel diskusija u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu
Koja je pozicija žena u današnjem srbijanskom društvu, da li se i kako vrednuje njihov uspeh i na koji način žene učestvuju u preraspodeli simboličke moći, neke su od tema na kojima se u sredu razgovaralo u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD), gde je održana debata "Žene i uspeh".

U razgovoru inspirisanom nasleđem filozofkinje i feministkinje Ksenije Atanasijević učestvovale su aktivistkinje, sociološkinje, profesorke univerziteta, novinarke i umetnice koje su govorile o svojim profesionalnim i ličnim iskustvima. Prema mišljenju profesorke Milene Dragićević Šešić, žene su u akademskom svetu brojnije u odnosu na period od pre 40-ak godina, ali ih sredina, dodaje ona, još uvek na izvestan način sputava.

“Da situacija nje idealna pokazuje i to kako je raspoređena moć unutar Univerziteta: ko su šefovi katedara, ko su dekani, direktori instituta, istraživačkih projekata. U tom smislu vidimo da je ta moć vrlo nejednako raspoređena”, konstatuje Milena Dragićević Šešić.

Ona dodaje da su uzroci za ovo stanje brojni, a da je jedan od njih i uticaj okruženja: “U mnogim miljejima ženska deca se edukuju da ne budu ambiciozna, da je ambicija nešto zlo i loše. Edukuju se i da ne misle kritički, edukuju se da ćute. Bojim se da većina žena i u akademskom i u naučnom svetu negde sama sebe koči.”

Dinamiku u diskusiju je unela profesorka u penziji i jedna od najistaknutijih predvodnica studentskih protesta devedesetih Srbijanka Turajlić, koja smatra da pol nije nešto što određuje nečiji rad.

“Svaki put kad počne da se priča o uspehu žena, to doživljavam kao poniženje za sebe lično i za žene, zato što se nikada ne priča o uspehu muškaraca. On se podrazumeva. Oni su moćni, oni su uspešni, oni su pametni. A, kad žena nešto napravi, onda je to ekskluzivno. Onda je to nešto o čemu svi treba da pričamo, jer zaboga nije prirodno da žena postigne uspeh”, kaže Turajlićeva.

Jedna od teza Ksenije Atanasijević koja se mogla čuti na debati je da bi više trebalo da se čuju glasovi prosvećenih i dobronamernih žena, no profesorka Turajlić smatra da bi taj stav trebalo gledati mnogo univerzalnije:

“Moram da vam priznam da iskreno mislim da bi sve bilo drugačije kad bi se prosvećeni i dobronamerni ljudi – crni, žuti, beli, plavi, kakvi god – više čuli, i da to opet nema nikakve veze sa time da li će se čuti žene ili muškarci.”

U Srbiji se, prema rečima dramaturškinje Borke Pavićević, društveni status žena ili marginalnih grupa uglavnom stiče poltronstvom, dok je kritička misao osuđena na marginu.

“Naravno da ti ovde možeš da budeš homoseksualac, Mađar, Rom, šta god hoćeš – ukoliko se slažeš. Pitanj je, dakle, političke hijerarhije. Vi znate da će u SNS-u da kažu: ‘Znate, mi imamo Mađara u stranci, mi imamo muslimana, mi smo tolerantni.’ U pitanju je takva stratifikacija da, ukoliko si podoban, možeš da budeš šta god hoćeš. Problem je samo kad si kritičan”, zaključila je Borka Pavićević.

Diskusija “Žene i uspeh” deo je višegodišnjeg projekta Centra za kulturnu dekontaminaciju, u okviru kojeg su proteklih godina bile postavljene izložbe o Biljani Jovanović i Miri Trailović. U dogovoru sa organizatorima projekta, ove godine je poznata beogradska street art umetnica pod pseudonimom TKV iscrtala portret Ksenije Atanasijević u dvorištu CZKD.
XS
SM
MD
LG