Srijeda, 30. juli/srpanj 2014, 15:08 CET

Programi / Neću tuđe, hoću svoje

Otkup vojnih stanova

Poslije gotovo godinu i po dana nakon što je prestalo postojati Ministarstvo odbrane FBiH, uslovno kazano, deblokiran je otkup vojnih stanova. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine i direktor Službe za zajedničke poslove Vlade FBiH potpisali su Sporazum o preuzimanju službenika i dokumentacije vojno-stambenog fonda bivšeg federalnog Ministarstva odbrane. Budući da su u parlamentu usvojene Izmjene zakona o otkupu stanova koji omogućava da Služba, u ime Vlade FBiH, radi na otkupu vojnih stanova, u vladi obećavaju kako će proces biti ubrzan i nagomilani problemi riješeni. To znači da će korisnici stanova iz vojno-stambenog fonda u FBiH, koji imaju urednu dokumentaciju, a što podrazumijeva i njihovu takozvanu nadovjeru, i koji su podnijeli zahtjev za otkup, moći, bez prikupljanja dodatne dokumentacije, krenuti u proceduru otkupa. S obzirom da o time ima mnogo dodatnih pitanja, za razgovor smo zamolili Sanelu Jakubović, pomoćnicu direktora Službe za zajedničke poslove Vlade FBiH:

RSE: Možete li nam prvo objasniti na koga se sve odnosi mogućnost otkupa vojnih stanova i da li su ti zahtjevi već podneseni?

JAKUBOVIĆ: Pretpostavljam da je većina već podnijela zahtjev za otkup stana. To je u skladu sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. To se isključivo odnosi na otkup stanova gdje su ljudi ili nosioci predratnog stanarskog prava ili nosioci stanarskog prava na osnovu valjanog rješenja i ugovora o korištenju, koji je nadovjeren, odnosno izvršena je revizija tog ugovora, nadovjera i kontrola od strane nadležnih komisija. Znači, to su stanovi gdje ne postoji nikakav spor, gdje se ne vodi nikakav postupak ni na jednom nivou vlasti.

RSE: To praktično znači da su ti korisnici stanova već prikupljali ili predavali dokumentaciju, ali otkup stana nije mogao početi.

JAKUBOVIĆ: U vrijeme tranzicije, znači prijašnjeg federalnog Ministarstva odbrane, taj otkup je bio stopiran. Međutim, sad je otkup moguć, s obzirom da smo izvršili izmjenu zakona na način da Vlada FBiH može vršiti prodaju i tih stanova. Znači, to je novost.

RSE: Ukoliko su ljudi već predali zahtjev za otkup i uz taj zahtjev dostavili urednu dokumentaciju, da li trebaju sada ponovo da vam se javljaju?

JAKUBOVIĆ: Ne trebaju. Zahtjevi koji su podneseni će se uzeti u rad po hronologiji. A što se tiče novih zahtjeva, Zakon o prodaji stanova je predvidio rok od godinu dana nakon useljenja u stan. Mislim da su svi blagovremeno podnijeli zahtjev.

RSE: Dakle, praktično, tih novih koji bi sada ušli u stan, ni nema.

JAKUBOVIĆ: Ja mislim da nema.

RSE: Nadovjera i revizija – to su malo stručni izrazi, pa možemo li ih objasniti za one koji ne razumiju.

JAKUBOVIĆ: Svi predmeti koji se tiču stanarskog prava stečenog do februara 1998. godine su trebali proći nadovjeru. Bile su dvije različite revizione komisije – za civilne i za vojne stanove. To su stanovi gdje su zaključeni ugovori o korištenju stana nakon 1998. godine. To su te kontrole koje je svaki stan morao proći da bi mogao ići u otkup.

RSE: O kojem broju stanova se radi?

JAKUBOVIĆ: Te podatke još uvijek nemam. U toku je popis tih predmeta koje smo preuzeli i mislim da ću za koji dan imati tačne brojeve.

RSE: Jedan naš slušalac nam se obratio s malo specifičnim pitanjem. On kaže da je prijeratni nosilac stanarskog prava i da je stan otkupio (radi se o vojnom stanu) pred početak rata. On još uvijek nije ušao u posjed stana, pa pita da li se ovaj poziv odnosi i na njega?

JAKUBOVIĆ: U zavisnosti od toga da li mu je završen postupak kod općinskih organa i pred CRPC komisijom.

RSE: Ja pretpostavljam da jeste, ali on to nije naveo.

JAKUBOVIĆ: Godina dana je rok nakon ulaženja u posjed stana. Nosioci stanarskih prava nama donesu potvrdu da su uvedeni u posjed stana, odnosno da imaju pravosnažno rješenje o povratu stana. Obzirom da je drugim zakonom regulisano pod kojim uslovima se predratnim nosiocima stanarskih prava dozvoljava vraćanje u posjed stana, u tom slučaju on ne ide u otkup, već mu se samo verificira taj ugovor, zaključen 1991. godine.

RSE: Vi s tim nemate ništa. On bi trebao da ide onim redovnim putem, kao i ostali koji su se vraćali u posjed stanova.

JAKUBOVIĆ: Jeste. Mi ćemo mu izdati samo potvrdu, odnosno nalog za uknjižbu, ukoliko je njegovo rješenje o povratu pravosnažno. Ovaj zakon je bio i prije, samo je, znači, izmijenjen u dijelu da je sada Vlada FBiH ovlašteni prodavatelj tih stanova. A zakonom je regulisano ko ima pravo na otkup, pod kojim uslovima. Znači, u tom dijelu nije ništa promijenjeno.

RSE: Malo je čudno da on taj postupak još nije završio.

JAKUBOVIĆ: Da. Vjerovatno se radi o nekom zastoju kod općinskih organa oko primopredaje. To treba tamo da završi. Dakle, vjerovatno je nešto sporno u pitanju. Neka žalba ili nešto. Iako ja mislim da su već trebali završiti sve te postupke povrata, naravno tamo gdje su ispunjeni uslovi.

Cjelokupan proces otkupa radiće se u objektu u Ulici Hamdije Kreševljakovića 98, u Sarajevu, gdje će biti smješteni i pravobranioci. Osim stanova, Služba za zajedničke poslove preuzima i brigu o poslovnim objektima bivšeg federalnog Ministarstva odbrane, a jedan od prvih poslova biće ažuriranje podataka, kao i naplata zakupnina za izdate objekte.

„Uputićemo javni poziv svima koji koriste tu imovinu da dostave dokumentaciju na osnovu koje je koriste, a potom će vlada poduzeti neophodne mjere zaštite stanova, poslovnih prostora i drugih nekretnina“, naglašavaju u Službi za zajedničke poslove Vlade FBiH.

Predsjednik Stambene komisije Udruženja vojnih penzionera Republike Srpske Jovo Vukobrad, pozvao je Visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka da hitno preduzme mjere i spriječi, kako navodi, oduzimanje vojnih stanova bivšim pripadnicima JNA u Federaciji BiH.

Vukobrad smatra da bi organi vlasti u Federaciji BiH, koji organizuju otkup stanova, trebalo da traže dokumentaciju o tome ko je bio prijeratni korisnik vojnih stanova u FBiH:

„Mislim da je dokumentacija koju je izdavalo Ministarstvo odbrane Federacije BiH u vezi vojnih stanova falsifikat, jer nije u saglasnosti sa prijeratnom dokumentacijom JNA“, kaže Vukobrad.

On je podsjetio da bivši pripadnici JNA, odnosno Vojske RS-a, u Federaciji BiH traže vraćanje 220 stanova:

„Ukoliko Visoki predstavnik i najviši zvaničnici Bosne i Hercegovine i Republike Spske hitno ništa ne preduzmu kako bi zaštitili naša osnovna ljudska prava u Federaciji BiH, odnosno prvo na imovinu, bićemo primorani da organizujemo proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu“, izjavio je Vukobrad.

Na ove stavove javno je reagovao predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović, koji je kao poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH bio predlagač usvojenih Izmjena Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo:

„Tim zakonom uspjeli smo zabraniti vraćanje stanova oficirima koji su ostali aktivni u oružanim snagama drugih zemalja nastalih nakon raspada Jugoslavije. Prilikom donošenja zakona, sve međunarodne institucije, od Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope, pa čak i NATO-a, izjasnile su se da je zakon u skladu sa svim konvencijama o ljudskim pravima i međunarodnim pravnim normama“, podsjetio je Ajanović.

On je naglasio da je u zakonu jasno definisano da pravo na povrat vojnog stana ne može ostvariti niko ko je u ratnim okolnostima prešao u drugu vojsku.

U OHR-u je potvrđeno da Visoki predstavnik neće reagovati na zahtjeve Udruženja vojnih penzionera RS-a:

„To je pitanje za domaće nadležne vlasti, a ne za nas“, kratko je prokomentarisao Mario Brkić, portparol OHR-a.

Gordana Sandić-Hadžihasanović

sandicg+rferl.org

Bila urednik Prvog programa Radio sarajeva do 1993. godine. Uređivala informativne i specijalne emisije. Saradnik Radija Slobodna Evropa postala 1996. godine. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica pod nazivom Radio 27, što je jedan od zapaženijih projekata Radija Slobodna Evropa.