Dostupni linkovi

Tabaković: Konverzija iz "švajcaraca" moguća, ali ne i izvesna


Jorgovanka Tabaković
Jorgovanka Tabaković

Još uvek bez konkretnih rešenja. Zvaničnici Srbije zaduženi za monetarnu politiku još će sačekati sa konkretnim predlozima na skok vrednosti švajcarskoj franka, koji je pre skoro dve sedmice porastao za oko 30 odsto.

Dvadesetdve hiljade građana Srbije, koji su uzeli kredite indeksirane u toj valuti, moraće da sačekaju ponedeljak, 2. februar, kako bi od guvernerke Narodne banke Srbije i njenih saradnika, čuli konkretna rešenja za otplatu rata čiji je mesečni iznos, prateći jačanje franka, porastao i do 20 odsto.

Posle razgovora sa predstavnicima banaka čiji su klijenti zaduženi u francima, guvernerka Jorgovanka Tabaković je poručila da Narodna banka nije za brza i ishitrena rešenja.

Reagujući tek jedanaestog dana pošto je franak naglo ojačao, guvernerka je obelodanila da je sa bankarima razmatrala nekoliko mogućih rešenja.

“Od restruktiriranja kredita na individualnoj osnovi, preko konverzije kredita u evro. Do mogućnosti da se izvrši usklađivanje kamatnih stopa na ove kredite sa tržišnim uslovima. Istaknuto je da priprema i realizacija rešenja ne bi trebalo da bude ishitrena, kao i da regulatori na drugim tržištima nisu došli do optimalnog rešenja ovog problema rešenja. Zbog toga je neophodno da se sve prednosti i mane alternativnih modela sagledaju pažljivo i u dovoljno dugom periodu.”, rekla je Tabaković.

Zvaničnici centralne banke očekuju da se rešenja za otplatu kredita traže na relaciji klijenti – banke na koje, kako kažu, neće vršiti pritisak. Odbačena je mogućnost fiksiranja vrednosti franka, jer kako objašnjava guvernerka Tabaković, Narodna banka ne može da utiče na kretanje vrednosti švajcarske valute.

Osvrnula se i na primedbe da je Srbija među poslednjima reagovala na jačanje franka.

“Objašnjenje koje neko može da doživi i kao izvinjenje. Zašto smo dosta dugo ćutali? Vrlo svesno smo stajali po strani ne želeći da napravimo bilo kojom izjavom ili prejakom reči, pritisak tržišnim učesnicima koji u ovom poslu treba da snose najveći teret. Mislim na banke. Upozorenja koja su bila upućivana građanima odnosila su se i na bankarski sistem, a danas imamo značajan broj banaka 16 od 29 u kojima postoje problemi kredita indeksiranih u švajcarskim francima.”, rekla je guvernerka Tabaković.

Nekakvom rešenju, iako se za sada sve još uvek zasniva samo na mogućnostima, mogu se nadati isključivo građani čiji su krediti osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje kredita. Tako se barem mogu tumačiti reči guvernerke da NBS, pre svega, zanimaju osigurani stambeni krediti.

I dok im stižu uvećane rate na naplatu, Jorgovanka Tabaković građanima u neverici poručuje da budu strpljivi:

“Konkretna rešenja se traže u bankama. Da li ja mogu da ne platim neku od obaveza koje imam? Ratu za kredit, komunalne usluge ili bilo šta? Nikome i nikada ne bih savetovala da svoje obaveze ne plaća. Kao što smo savetovali bankama, tako savetujemo i korisnicima kredita da što pre odgovore na pozive banaka i da svaki poziv na rešavanje problema bude shvaćen ozbiljnije nego naše preopruke ili raniji apeli da se problem reši. Vremena nisu laka i ne nose bolje uslove. Naprotiv, uslovi su sve teži.”

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG