S početkom školske godine, bolje reći neposredno pred početak, počinju muke za većinu roditelja u BiH. Valja odgonetnuti enigmu - kako pored svih troškova, iznaći novac, oko 150 eura, za opremanje samo jednog dijeteta za novu školsku godinu.
Najteže je onim koji nemaju posao. Cijene rastu, država ne mari, a zbog siromaštva i nemoći roditelja sve je više djece koja se ne upisuju u osnovne škole, iako je to po zakonu kažnjivo. Istraživanja međunarodnih organizacija pokazala su da u BiH oko 30% mladih ne završi ni srednju školu.
Opremanje jednog ili više školaraca u BiH postao je značajan udar na kućni budžet. Cijene udžbenika, školskog pribora, odjeće i obuće iz godine u godinu rastu, a visina plate ostaje ista.
Primjera radi, prosječna plata u BiH iznosi oko 400 eura, a potrošačka korpa za četvero-članu porodicu kreće se oko 500 eura. Samo za jedan komplet udžbenika potrebno je izdvojiti oko 75 eura.
Roditelj četvoro djece, Banjalučanin Jovan Radovanović, ističe kako ni sam ne zna kako će finansijski sve podnijeti:
„Ljudi vjerovatno dižu i kredite i snalaze se kako znaju. Na kraju, kada krenu djeca u školu, sam sebe upitaš kako si se uspio snaći.“
Za učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola iz Republike Srpske, udžbenike je obezbijedila Vlada ovog entiteta. U Federaciji BiH besplatne udžbenike dobiće oko 17.000 prvačića iz sedam kantona. Navodno će ih dobiti i djeca iz socijalno-ugroženih kategorija.
Upravo zbog siromaštva, sve je veći broj djece koja ostaju na osnovnom obrazovanju. Prema istraživanjima međunarodnih organizacija, u BiH oko 30 posto mladih ne završi srednju školu.
Članica Inicijative za pravično obrazovanje BiH, Radmila Rangelov – Jusović, kaže da je ovo alarmantan podatak koji nikoga u BiH nije pretjerano zabrinuo.
„Postotak djece koja ne upisuju srednje obrazovanje ili ostaju s osnovnim obrazovanjem pogoršava podatak da od postotka djece koja upišu osnovno obrazovanje, u prosjeku njih 50 posto završi barem u redovnom vremenu srednje obrazovanje. To znači da 50 posto mladih nema nikakvo obrazovanje u XXI vijeku“, naglašava Radmila Rangelov – Jusović.
Odgovornost i porodice i društva
Studija „Nepohađanje i napuštanje obrazovanja“ pokazala je da je naročito ugrožena romska populacija. Samo 15% romske djece obuhvaćeno je osnovnim obrazovanjem.
Član Informativnog romskog centra, Dervo Sejdić, ističe kako je veći problem porast broja djece koja napuštaju školu.
„Razlog tom jeste nedosljedna provedba akcionog plana u obrazovnim potrebama Roma, u smislu izdvajanja finansijskih sredstava za pomoć romskoj djeci u procesu obrazovanja“, kaže Dervo Sejdić.
„Nepohađanje i napuštanje škola najviše je izraženo u onim dijelovima, ne samo FBiH, nego i BiH u cjelini, gdje je životni standard niži i u onim porodicama koje su u kategoriji socijalno ugroženih“, pojašnjava savjetnica u Ministarstvu obrazovanje i nauke FBiH, Lejla Hamzagić –Kovačević.
Da siromaštvo ima direktan i indirektan uticaj na ostvarivanje svih prava, stalno upozoravaju i iz Ureda ombudsmena za ljudska prava BiH.
Šefica odjela za praćenje prava djece Ombudsmena BiH, Aleksandra Marin – Diklić, kaže kako siromaštvo ne smije biti razlog zbog kojeg roditelji ne upisuju djecu u škole:
„Siromaštvo ne bi nikako trebalo biti razlog ili izgovor da djeca ne pohađaju osnovno obrazovanje, da se djeca ne upišu u osnovnu školu. Tu odgovornost trebamo snositi svi zajedno, prvenstveno roditelji, zajednica, društvo, pa onda i država.“
Iz nevladinih organizacija, domaćih i stranih, upozoravaju da je veliki postotak siromašne djece, djece koja žive na granici ili ispod granice siromaštva, što su osnovni razlozi zbog kojih se veliki broj djece ne upisuje u srednju školu.
Također, vlasti bi posebnu pažnju trebale obratiti na djecu koja žive u ruralnim predjelima, koja vozare ili pješače kilometrima da dođu do škola.
No, poznavajući bosansko-hercegovačke vlasti i njihov odnos prema svakodnevnim problemima građana, čini se kako i generacije koje dolaze, srednju školu neće završavati.