Nedjelja, 31. avgust/kolovoz 2014, 02:14 CET

Programi / Pred licem pravde

Sudovi u regiji zatrpani neriješenim predmetima

Sudnica Kantonalnog suda Sarajevo
Sudnica Kantonalnog suda Sarajevo
Sudovi u zemaljama regije pretrpani su velikim brojem neriješenih predmeta koji su stari i do 20 godina. Većina njih odnosi se na civilne sporove po raznim osnovama. Rješavanje zastarjelih sudskih sporova jedan je od uvjeta koji države zapadnog Balkana moraju ispuniti u procesu europskih integracija. Cilj je da do 2016. godine ne bude nijedan sudski predmet stariji od pet godina.

Pred sudovima u BiH nalazi se preko dva milijuna neriješnih predmeta. Najveći broj su takozvani komunalni predmeti.

Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Milorad Novković ističe kako se nerješavanjem sudskih sporova u razumnom roku krše osnovna ljudska prava, a to utiče i na nepovjerenje građana u pravosudni sustav.

„To je veliki problem koji opterećuje pravosuđe BiH i dovodi u pitanje reformu, njen nastavak i dalje ciljeve. Posjećam da su ažurnost sudova i jačanje pravosudnih institucija i vladavina prava preduslovi koji se trebaju ispuniti prije stupanja BiH u EU. Zato je kao veoma važno problem neriješenih predmeta prepoznati i od strane međunarodnih institucija“, naglašava Novković.

Neujedanačnost zakonskih propisa i izostanak suradnje između zakonodavne sudske vlasti u BiH neki su od razloga nerješavanja sudskih predmeta, mišljenja je Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH.

„Mi danas imamo pred sudovima ogroman broj predmeta radnih sporova do kojih nije moralo doći. Da je zakonodavstvo u toj oblasti bilo harmonizovano, bilo bi neuporedivo manje sporova i sudovi bi bili daleko efikasniji. Možda je čak malo i pregrub prekid konekcije između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti - i tu da postoji malo više koordinacije, pogotovo prilikom donošenja zakona, sigurno bi bilo puno manje sporova i sudovi bi bili efikasniji“, smatra Jaganjac.  

Zastarjeli sudski predmeti u BiH rezultat su nekompetentnosti i korumpiranosti upravnih organa u prošlosti, naglašava Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS. Danas je situacija drugačija jer je doneseno niz pravilnika i mjera za rješavanje ovog problema, ističe Barić.

„Vrhovni sud RS je svoj plan i program rješavanja starih predmeta u prošloj godini ispunio sto posto. Otprilike je tako i tako će biti i ove godine, bez obzira što nemamo dovoljno sudija i što nam nedostaje troje sudija na građanskom i upravnom referatu. Ali stalnom kontrolom mjesečenom, održavanjem sastanaka od strane predsjednika odjeljenja i predsjednika vijeća, koji imaju svoje ingerencije i ovlaštenja po pravilniku, ali ne znam da li vi to čitate i da li koristite, se mogu postići fini rezultati“, ističe Barić. 

Srbija i Hrvatska nalaze se u sličnoj situaciji kao i BiH. Više od 80 posto neriješenih sudskih predmeta u Srbiji odnosi se na tužbe građana po raznim osnovama. Samo u Beogradu pred sudovima se nalazi milijun i pol neriješnih komunalnih predmeta. 

„Ali smo mi uveli jednu novinu da smo u pravni sistem i pravosudni sistem uveli privatne ili profesionalne izvršitelje. Njihov nastanak je u razvoju. Sad ih ima 70, očekujemo još 30 do kraja godine, a plan je da ih bude oko 350. I očekujemo da oni pruže značajnu pomoć u izvršenjima, posebno u ovim komunalnim izvršenjima. To je jedan od načina. A kao što smo čuli, pominje i se program ili plan rada na starim predmetima koji se može donositi po sudovima, dakle svaki sud za sebe, ili se može utvrditi neka strategija na nivou cijele države", kaže Vojkan Simić, pomoćnik ministra pravde Republike Srbije.  

„Kad mi kažemo da imamo otprilike 180000 zaostataka u pravosuđu, dakle opterećenja pravosuđa godišnje, onda je to podatak koji bismo trebali uzeti sa određenom rezervom, jer se ne radi uvijek o predmetima koji su sudskog karaktera, ne radi se o jednako teškim i vrijednim predmetima, pa tu neke stvari aproksimiramo - recimo da smo po tom broju otprilike kao i u BiH“, navodi Vanja Bilić, pomoćnik ministra pravosuđa Republike Hrvatske.

Pozitivan primjer je Crna Gora. Nakon niza mjera koje je ova država unijela u svoje pravosuđe, uspjela je riješiti 90 posto zaostalih sudskih predmeta.

„Zaključno sa 30. septembrom ove godine ostalo je nezavršenih 4.086 predmeta, što ćete se složiti da jeste mala brojka i da možemo reći da imamo samo na nivou osnovnih, viših i privrednih sudova zaostatke, da nam Upravni, Apelacioni i Vrhovni sud nemaju zaostalih predmeta. Brojka od 4.086 obuhvata predmete od 2010. godine i iz ranijih godina", pojašnjava Nataša Radonjić, savjetnica u Ministarstvu pravde i ljudskih prava Crne Gore.

Za razliku od susjednih zemalja, BiH nema upravni sud, što dodatno pogoršava stanje. Jedan od problema je i prisustvo ograničenog broja kvalitetnih pravnika. Pravosuđe u BiH se suočilo sa poplavom predmeta koje europsko pravosuđe i ne poznaje.

*****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.

Ivan Katavić

katavici+rferl.org

Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Prve profesionalne standarde radio i TV novinarstva upoznao je na Visokoj školi novinarstva Media plan u Sarajevu, gdje je specijalizirao televizijsko novinarstvo. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.