Četvrtak, 31. juli/srpanj 2014, 05:21 CET

Regija

Sva ratišta Vojislava Šešelja

"Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u masovnim ubistvima u Ovčari," rekla je pored ostalog tužiteljka Kristina Dal u uvodnom izlaganju pred Haškim tribunalom.

Arhivski snimak: Vojislav ŠešeljArhivski snimak: Vojislav Šešelj
x
Arhivski snimak: Vojislav Šešelj
Arhivski snimak: Vojislav Šešelj

Pred Haškim tribunalom u sredu je uvodnim izlaganjem tužioca počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju, optuženom za progon, ubistva, mučenje, deportacije, prisilno premeštanje, okrutan tretman, pljačku i bezobzirno uništavanje naselja u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-1993.

Haški optuženik Vojislav Šešelj svoju je "ratničku" karijeru započeo tijekom rata u Hrvatskoj, a pripadnici paravojne postrojbe "Leva supoderica" kojima se u Beogradu sudi  za ratni zločin u Vukovaru dio su postrojbi koje je on organizirao i slao na hrvatska ratišta.

Zločin na Ovčari

"Nijedan ustaša ne sme živ iz Vukovara," najčešće je citirana Šešeljeva rečenica ovih dana u Hrvatskoj. On je to rekao početkom studenog 1991. godine, pred sam pad grada, a njegove riječi ostavile su za sobom stotine žrtava. Svjedočeći protiv Miloševića, bivši šef KOS-a Aleksandar Vasiljević upravo je Šešeljeve jedinice označio kao krajnje izvršitelje pokolja na Ovčari, kada je ubijeno i u unaprijed pripremljene jame bačeno 255 hrvatskih ranjenika i  zarobljenika iz vukovarske bolnice. Iako je dio zločina u Hrvatskoj  izbačen iz najnovije verzije haške optužnice protiv Šešelja, Vukovar je ostao.

Haško tužiteljstvo tereti Šešelja da je tom svojom rečenicom zapovijedio ratni zločin na Ovčari. Za naš radio govori novinar riječkog "Novog lista", haški ekspert Denis Romac:

"Zna se da su u smaknućima na Ovčari sudjelovale Šešeljeve jedinice na čelu sa Kamenim - Milanom Lančužaninom  - koji je u Beogradu već osuđen na 20 godina zbog zločina na Ovčari. Tamo se dakle Šešelja optužuje da je izravno zapovijedio da "ne smije ostati živih ustaša," nekoliko dana prije Ovčare. Njegovi vojnici su to nekoliko dana kasnije, kada su izveli hrvatske zarobljenike iz bolnice i odveli ih u hangar, proveli u djelo.

Sedamdesetsedmogodišnji Vukovarac Mirko Kovačić još uvijek traži oca i brata odvedene u nepoznato nakon ulaska srpskih snaga u Vukovar studenog 1991. godine. Za njega je priča o Šešelju i haškom bjeguncu Goranu Hadžiću  jedna te ista priča o Vukovaru:

"Savjetnik" Šešelj govori na usta Hadžića.  Hadžić je 20. 11. 1991. godine žurio u Vukovar na sjednicu Vlade "Krajine" gdje su odrađene dvije točke dnevnog reda. Prva točka je osnivanje prijekog suda da se uhapse i pobiju "ustaše", i druga točka dnevnog reda da njihovi borci idu po "plen" u grad Vukovar. Jer, od 18. do 23. studenog i Srbi i Hrvati i tkogod je ostao u Vukovaru bili su zatočeni u privremenim logorima da bi grad i stanovi bili pusti i da bi se mogla vršiti pljačka. Evo, to vam je nalog gospodina Šešelja kroz usta Gorana Hadžića.

Šešelj je u rat u Hrvatskoj poslao po vlastitom priznanju na suđenju Miloševiću oko 10.000 ljudi, dodajući da je iz propagandnih razloga u to vrijeme tvrdio da ih je  30.000. Nebrojeno puta zauzimao se za proširenje Srbije do linije triju hrvatskih gradova  Virovitica - Karlovac - Karlobag,  a što se metoda tiče dopuštao je i "napalm, ako treba".  Uvijek je naglašavao da se njegovi ljudi u Hrvatskoj bore pod zapovjedništvom, u organizaciji i unutar sustava  tadašnje JNA.


Protiv Šešelja, Gorana Hadžića, Veljka Kadijevića i još sedmorice oficira i generala tadašnje JNA u Hrvatskoj je za ratne zločine prigodom opsade Vukovara i nakon ulaska srpskih snaga u taj grad 2002. godine podignuta optužnica, koja je zbog postupka u Hagu "vukovarskoj trojci"  bila u mirovanju.
Zbog skraćivanja haške optužnice protiv Šešelja na zahtjev Tribunala, tužiteljstvo je pred godinu dana izbacilo ratne zločine protiv hrvatskih civila u  selima Voćin, Hum, Bokane i Krasković, za koje se teretilo srbijanske paravojne postrojbe pod njegovim zapovjedištvom. Samo u selu Voćinu je u znak odmazde  zbog nadiranja hrvatskih snaga, pred povlačenje u jednom danu ubijeno 32 hrvatskih civila.

Povjesničar Nikica Barić nije do kraja uvjeren da će  Šešelju biti dokazana zapovjedna odgovornost za zločine u Hrvatskoj, upravo zbog toga što je Šešelj uvijek naglašavao da njegovi dobrovoljci djeluju u sklopu tadašnje JNA, a kasnije u sklopu MUP-a Srbije:

"On je 1990. i 1991. godine prije svega propagandno i politički sudjelovao u toj
mobilizaciji sa srpske strane, ali kolika je sad njegova uključenost i odgovornost za počinjenje samih zločina? Bilo je naravno njegovih dobrovoljaca na ratištima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, može ga se optužiti za govor mržnje i za netrepeljivost, ali ne znam koliku je on imao zapovjednu odgovornost nad njima, ili su zapovjednu odgovornost imala druga zapovjedništva," kaže Nikica Barić.

Radio televizija Srbije prenosi suđenje na drugom programu

Osim za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, haška optužnica tereti lidera radikala Vojislava Šešelja i za progon hrvatskog stanovništva iz dela Vojvodine od 1991. do 1995. godine. Publicista Tomislav Žigmanov jedan je od retkih autora koji se bavi mračnim periodom ratnih godina u sremskim selima, nastanjenim hrvatskim stanovništvom:

 

"Kao što se zna, taj dio je bio u značajnom postotku nastanjen i hrvatskim stanovništvom. Osobito u selima koja su nekako štrčala, smetala nacionalnom projektu Velike Srbije koji je sprovodio Slobodan Milošević, a u kojem je sudjelovao i vojvoda Vojislav Šešelj. Posledice ne samo njegovog djelovanja, već i čitavog tog programa, po srijemske Hrvate bile su slijedeće: trinaest ljudi je ubijeno u razdoblju od 1991 do 95, a procijenjuje se da je između 30 i 35 tisuća ljudi moralo napustiti svoja naselja. Bilo je bačenih bombi na njihova imanja, dvije katoličke crkve su srušene do temelja, bilo je drugačije vrste uzbunjivanja mjesnog stanovništva, pa su neka sela – poput Hrtkovaca i Kukujevaca – gotovo iz korijena i u cijelosti promijenila etničku strukturu stanovništva. Naime, najveći broj Hrvata morao je da napusti ta naselja."

 

Tomislav Žigmanov kaže da delovanje Vojislava Šešelja u Sremu tokom ratnih godina nije u Srbiji ozbiljnije problematizovano, jer ne postoji dovoljno jaka spremnost da se suoči sa prošlošću. Novinar lista Vreme Dejan Anastasijević, koji je bio svedok optužbe u procesu protiv Slobodana Miloševića i koji tvrdi da neće svedočiti u procesu protiv Vojislava Šešelja, slaže se sa takvom konstatacijom:

 

"Sve to što se dešavalo ili je potisnuto, ili se interpretira na isti onaj način kao i devedesetih godina. Srbi su se samo branili, ako je bilo nekih zločina oni su bili posledica ponašanja srpskih neprijatelja ili deo nekakve zavere i suđenje Šešelju će, verovatno, probuditi neke od tih “zaspalih” duhova i ponovo će krenuti neke debate u vezi sa tim."

 

RSE: Šta mislite, u čemu će optužnica biti najjača, kada je Šešelj u pitanju?

 

"Mislim da je najjači deo optužnice onaj koji se odnosi na udruživanje u zajednički zločinački poduhvat. Optužnica, u principu, ima dva stuba. Jedan stub je ono što Šešelj zove “verbalni delikt”, to jest njegovi zapaljivi govori. Tužilaštvo treba da poveže ono što je on tada govorio sa konkretnim zločinima i to neće biti nimalo lako. Međutim, kada se radi o Šešeljevoj saradnji sa Miloševićevim tajnim službama, o tome je sam Šešelj devedeset treće i devedeset četvrte godine mnogo govorio i detaljno objašnjavajući na koji način je sarađivao sa (bivšim šefom srpske službe bezbednosti) Stanišićem u vezi sa slanjem dobrovoljaca u Bosnju i Hrvatsku. Šešelj će imati prilično problema da ubedi sud da to što je tada govorio bila laž i deo političke borbe, jer je sam protiv sebe najteži svedok."

 

...Mislim da je najjači deo optužnice onaj koji se odnosi na udruživanje u zajednički zločinački poduhvat...

Novosadski advokat i aktivista civilnog društva Slobodan Beljanski smatra da će u postupku protiv Vojislava Šešelja biti ključno pitanje indoktrinacije, kao inicijalnog faktora za činjenje krivičnih dela. Znači, može li se krivično delo učiniti verbalnim putem:

 

"Stav da se radi o slobodi izražavanja koja nema granica, a mi takav stav možemo čuti od onih koji danas njemu drže stranu, nema dovoljno uporišta ni u zakonu, ni sa nekog šireg socijalnog aspekta. Takva sloboda ima granice, pa i naše zakonodavstvo poznaje krivična dela kao što je izazivanje nacionalne, rasne, verske i druge mržnje i netrpeljivosti, na primer." 

 

Nakon prijema peticije koju je potpisalo 700 hiljada gradjana, Radio televizija Srbije je od utorka uveče otpočela da odločeno prenosi sudjenje Šešelju na svom Drugom programu. Dok nisu retki oni koji smatraju da će ta činjenica u javnosti ponovo oživeti pomalo zaboravljenog Šešelja, ali Anastasijević ne veruje da će ona značajnije uticati na porast rejtinga Srpske radikalne stranke:

 

"Njegova stranka je još uvek jaka, ali je ta stranka tokom Šešeljevog odsustva transformisana u jednu, ja bih rekao, ultranacionalističku partiju evropskog tipa. Danas Srpska radikalna stranka više liči na ultradesničare u zemljama kao što su Holandija, Austrija i Francuska, nego na onu balkansku varijantu koju je Šešelj ostavio kada je krenuo u Hag. Nema sumnje da će radikali i suđenje svom lideru pokušati da koliko-toliko iskoriste za promociju stranke, naročito s obzirom da Srbiji predstoje predsednički izbori, ali mislim da to neće imati nekog naročitog efekta. Srpsko biračko telo je dosta jasno profilisano. Svi oni koji su juče glasali za SRS učiniće to i sutra, a oni koji su glasali za druge stranke verovatno neće promeniti mišljenje gledajući Šešeljevu odbranu u Hagu."

Krici djece i suze zvorničkih majki

«Od kuće do kuće su izvodili ljude. I onu vrisku nikad ne mogu zaboraviti. I dan-danas znam nekad sanjati i skočim sva mokra. Kad čujete vrisku djece, a oni se smiju.»

Košmari koji još bude Šukretu Porobić iz Bosanskog Šamca oživljavaju i sjećanja na torture kojima su nju i njene sugrađane početkom 1992. godine podvrgli dobrovoljci iz Srbije, među kojima i jedinica pod kontrolom Vojislava Šešelja, nazvana šešeljevci.

U zatočeničkim centrima u Bosanskom Šamcu, prisjeća se Porobićeva, ljude su nemilosrdno tukli, čupali im zube, ubijali:

 «Najstrašnije mi je bilo kad su u sportskoj hali osnovne škole premlatili. Isprebijani, krvavi da nisu znali ni ko su, ni šta su, samo smo dvoje poznali od jedanaestero. Na megafon su nas pozivali da smo morali svi izići da gledamo šta nas čeka ako ne budemo dobri.»

I u ovom su događaju, kaže, učestvovali Šešeljevi sljedbenici. Bilo ih je lako prepoznati - imali su obilježja svog vođe:

«Jedan Šešeljev vojnik koji je preda mnom stajao u haustoru izgledao je: sa jednim zubom naprijed, kosa zarasla, šajkača kapa i na noj je bila njegova (Šešeljeva) slika sa kokardom.»

Vojislavu Šešelju Haški tribunal na teret stavlja deportaciju, dugotrajno zatvaranje nesrpskog stanovništva, uspostavljanje nehumanog postupka, mučenje, premlaćivanje, ubistva i prisilni rad u opštinama Bosanski Šamac, šire područje Sarajeva, Bijeljina, Nevesinje, Mostar i Zvornik.  

Jedinica pod Šešeljevom kontrolom od aprila do jula 1992. godine mučila je civilno nesrpsko stanovništvo i u Zvorniku.

Hakija Smajlović, sekretar Udruženja porodica nestalih i zarobljenih lica općine Zvornik, prisjeća se atmosfere straha. U Domu kulture, na poljoprivrednoj farmi Ekonomija, u fabrici Ciglana, Alhosu i na drugim mjestima događala su se zvjerstva, kaže Smajlović:

«Imamo informacije da je tamo bilo svega, da je bilo puno mrtvih, da je bilo maltretiranih, da je bilo u Alhosu krvi, cipele da je zaljevalo, da su ljudi tamo ubijani, maltretirani itd.».

 U Zvorniku je, prema podacima kojima raspolaže Smajlović, ubijeno ili nestalo oko hiljadu i po civila, muslimana i Hrvata. Jedan od najvećih zločina na ovom području je i stradanje zarobljenih iz Tehničke škole u Karakaju, koji su odvedeni u Bijeli Potok:

 «Oko 15 sela je tu skupljeno i tad su oni njima obećali da će ih propratiti  gore prema slobodnoj teritoriji, tada pod kontrolom Armije BiH. Međutim, tu je došlo do skretanja. Na Bijelom Potoku su došli kamioni i autobusi gdje je došlo do razdvajanja civila. Žene i djeca su prebačena do Memića, a ovi ljudi su vođeni u Tehnički školski centar, poslije toga su išli dole i do Piliće, Doma kulture. To je trajalo možda tri, četiri dana, kada su svi i pogubljeni.» 

 Optužnica Šešelja tereti i za govor mržnje. Izdvajamo dio iz njegovog intervjua za jednu slovenačku televiziju:

«Najlepše je s oružjem. Mi smo Srbi jedino vični oružju. Vi latinski mentaliteti ste skloni prevarama, krađama, obmanama i slično, a mi smo skloni viteštvu, junaštvu i oružju. Verovatno ćemo imati čitavu Jugoslaviju pod svojom kontrolom kao srboslaviju ako vi Slovenci ne odete do 1. septembra.»

 Mržnju je širio i dok je tokom rata posjećivao dobrovoljce bliske Radikalnoj stranci u Hrvatskoj i BiH. Refik Hodžić, predstavnik Haškog tribunala u BiH, kaže:

«Držao je huškačke govore u medijima, na javnim nastupima i prilikom svojih posjeta dobrovoljačkim jedinicama i drugim srpskim snagama u Hrvatskoj i BiH, podstičući te snage da vrše zločine.»

 Pored navedenog, Šešelj se tereti i za namjerno uništavanje historijskih i vjerskih objekata. 

 

Reč tužioca

Tužiteljka Kristina Dal (Christine Dahl) rekla je da će dokazati da su "neopisivi zločini" počinjeni u bivšoj Jugoslaviji 1991-1993. bili "proizvod Šešeljevog ratobornog nacionalizma".
Ona je istakla da je Šešelj zagovarao nasilje nad nesrbima i da je, kada je rat počeo, preuzeo ulogu vođe paravojne formacije.

"Biće dokazano da su dobrovoljci, koji su sebe nazivali četnicima, sledili odnosno radili na ostvarenju Šešeljevog cilja o Velikoj Srbiji, rekla je tužiteljka, dodajući da je Šešelj sakupljao dobrovoljce, indoktrinirao ih svojim otrovnim idejama i slao ih na ratišta u bošnjačka i hrvatska sela gde su počinili neopisive zločine.

"Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u masovnim ubistvima u Ovčari," rekla je tužiteljka, dodajući da je svojim govorom mržnje proterivao Hrvate i Bošnjake i direktno podsticao nasilje nad njima i u Zvorniku i Hrtkovcima. Ona je navela da je Šešelj "demonizovao i dehumanizovao Hrvate i Bošnjake", nazivajući sve Hrvate "ustašama", a Bošnjake islamskim ekstremistima.
Šešelj je, prema optužnici, imao isti cilj kao tadašnji predsednik Srbije Slobodan Milošević.

"Nije postignut cilj stvaranje "Velike Srbije", ali jeste etničko čišćenje," istakla je tužiteljka Kristina Dal.
Ona je opisala Šešelja kao "lukavog političara" i samoproklamovanog "skandal majstora", odbacujući njegovu tvrdnju da mu se sudi za "novo, izmišljeno" krivično delo, napomenuvši  da, "nažalost, propaganda i govor mržnje nisu novi zločin".


Za lidera radikala navodi se da je, sa Slobodanom Miloševićem, Ratkom Mladićem, Veljkom Kadijevićem, Jovicom Stanišićem i drugima bio učesnik "zajedničkog zločinačkog poduhvata" čiji je cilj bio širenje granica srpske države uz proterivanje nesprskog stanovništva sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim.

Ovo je prvo suđenje pred Haškim tribunalom gde će se voditi rasprava o snazi i posledicama "zapaljivih govora", odnosno gde će sudsko veće morati da odluči da li su i na koji način istupi Šešelja u javnosti doprineli činjenju teških zločina koji mu se stavljaju na teret.

Vojislav Šešelj se predao Haškom tribunalu u februaru 2003, a izjašnjavajući se o optužnici rekao je da nije kriv. Od tada je uporno insistirao na tome da se brani sam, a sud mu je, posle njegovog 27-dnevnog štrajka glađu, to i omogućio, preinačivši prvobitnu odluku kojom mu se nameće branilac.Šešelj, koji će u četvrtak dati svoju izjavu pred sudom, prati izlaganje tužiteljke povremeno se osmehujući.

Suđenje lideru najveće partije u Srbiji Vojislavu Šešelju jedna je od poslednjih preostalih prilika za Haški tribunal da "označi srpske lidere odgovornim za zločine pokrenute raspadom bivše Jugoslavije početkom 1990-ih", ocenjuju u sredu strane agencije.


Dženana Halimović

Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnik nagrade Amnesty International Global Human Rights Award i nagrade za istraživačko novinarstvo Unije novinara BiH 2003.


Dragan Štavljanin

stavljanind+rferl.org

Novinarstvom se bavi od 1985. godine, najpre u beogradskom nedeljniku "NIN". Od 1987. godine komentator i voditelj u Prvom programu Radio Beograda. Dobitnik prve nagrade na Festivalu jugoslovenskih radio stanica za komentar 1990. u Ohridu. Od 1994. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Beograda, a od 1999. radi u redakciji u Pragu.


Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Sortiranje komentara
Komentirajte na ovom forumu (20)
Komentari stranica of 2
    Naredni 
Ime: milan Grad: temerin
03.12.2007 16:58
niko nije kriv dok se ne dokaže.Što se tiče Šešelja on je nevin jer ga drže u Hagu već 5 godina i ne mogu da skupe niti jedan dokaz protiv njega.Što se tiče rata u bosni krivi su političari a ne narod.Jedini zločinci su ustaše,mudžahedini i pojedini koji sebe smatraju srbima(četnicima) a jedini pravi krivac za rat je SAD,NEMAČKA,FRANCUSKA,ENGLESKA I OSTALE ZAPADNE ZEMLJE KOJE SU IZAZVALE RAT U BOSNI.

Ime: NICK
13.11.2007 21:05
Seselju, samo hrabro naprijed, svaka cast za sva tvoja djela, svi smo uzate!!!

Ime: soko
13.11.2007 19:41
svaka cast seselju

Ime: ponosni bosanac
13.11.2007 19:22
dejane ako ste u srbija svi ovako intelegentnionda vam ni patrijah nece pomoci

Ime: dragan
13.11.2007 19:19
slusate li sta covjek prica pa ovi iz srbije ga jos podrzavaju .znao sam da je seselj lud ali nisam znao da je i pola srbije

Ime: nona Grad: g rapids USA
13.11.2007 13:40
Posto vidim da se komentaru uglavnom izUSA salju u podrsku ovom koljacu koji nije birao izmedu djece zena i svega ostaloca sto nije srbsko znam da vam gospodo srbi nemozemo vjerovati NIKAD iNIGDJE i necemo vise nikad dozvoliti da nam djecu koljete jer smo i mi ostali dosli tobe sto znaci u prevodu ako neznate dozvali smo se pameti jesti i piti cemo zajedno ali nikad vam vise nacemo vjerovati a sto se tice ovog seselja dzehenem mu je zagarantovan pravda na ovom svijetu ne postoji ne kakvu on zasluzuje .Ja se samo pitam kakav je to fakultet bio u kojem je ovaj coban predavao i sta je to on mogao da nauci studente.

Ime: MB Grad: USA
13.11.2007 00:05
Sreca nasa pa ovakvih nema puno.

Ime: nerko
12.11.2007 02:37
nijesam kanibal al mislim da bih pojeo ovog seselja a njegove bezobrazne delove dao njegovim pristalicama

Ime: Bosanac
11.11.2007 12:01
Posto u haskom tuziteljstvu ne postoji smrtna kazna, evo predlazem da se pokrene peticija za uvodjenje smrtne kazne pa da idiotu ispunimo zelju i neka udje u legendu. Tako cemo i guslare obradovati jer ce imati o cemu da guslaju.

Ime: Nina
10.11.2007 23:36
Vidi Jovana, ti pominjes zlocine u Vojvodini. Tih zlocina kao u svakom ratu je sigurno bilo, ali kako to da su skoro sve bivse republike bivse Yu etnicki ciste, samo Srbija, Crna Gora i Makedonija ostadose multnietnicke. Kako to da u Vojvodini i danas zive Madjari, Hrvati, Slovaci, Rumuni....Srbi. Od cega se Vojvodina odvaja? Od jedine ostale multietnicke zajednice. Ako se odvajate po principu Hrvatske, Slovenije, BiH onda se odvojite po tom principu, a to znaci Vojvodina bez nacionalnih manjina. Koliko mi se cini da ovaj tvoj princip samo daje za pravo ljudima koji vjeruju u Sesalja i moram ti reci da su nazalost upravu.
Komentari stranica of 2
    Naredni