Haško suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavljeno je iskazom Čede Šipovca, službenika Sekretarijata za obranu Jugoslavenske narodne armije (JNA) u općini Prijedor - u vrijeme izbijanja rata u Bosni i Hercegovini 1992.godine.
Kao svjedok obrane Šipovac je pokušao prikazati kako u jedinicama JNA, a kasnije VRS-a nije bilo diskriminacije po nacionalnoj osnovi, nakon čega ga je haško tužiteljstvo suočilo s brojnim primjerima diskriminacije protiv Prijedorčana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti pa i u redovima vojske.
Između ostalog i s dokumentom u kojem general Mladić govori o „čišćenju“ oficira nesrpske nacionalnosti iz 1.krajiškog korpusa VRS-a, koji je 1992.godine naslijedio infrastrukturu i većinu borbenih sredstava od 5.korpusa JNA (nakon formalnog povlačenja iz BiH stvaranjem VRS-a).
„Jeste li spremni da promijenite svoju tvrdnju i da prihvatite da je postojala namjera da se 1.krajiški korpus očisti od starješina Hrvata i muslimana?“, upitao je haški tužitelj Mekdonald (McDonald) u vezi borbene zapovjedi generala Mladića upućenog 1.krajiškom koprusu polovicom 1992.godin, a u kojem se spominje „čišćenje oficira nesrpske nacionalnosti u duhu dobivenog naređenja“.
„Ne“, ostao je pri svom svjedok Šipovac, koji je i dalje službenik u Ministarstvu rada i boračko-invalidsje zaštite Republike Srpske.
O suradnji JNA s SDS-om i „svim čestitim Srbima“
Haški tužitelj je, osporavajući vjerodostojnost svjedoka obrane, pokazao i više dokumenata i zapisnika sa sjednica Skupštine općine Prijedor, na kojima je ponekad sudjelovao i svjedok, ističući posebice riječi oficira JNA Vladimira Arsića i Radmila Zeljaje – o povezivanju sa SDS-om „kao i svim čestitim Srbima kako bi se organizirala obrana“.
Kao i njihove zaključke – da su se Hrvati i muslimani odazvali na mobilizaciju 1992.godine – da bi se onda uputili u zasebnu brigadu, a ne u onu u kojoj su bili pripadnici srpske nacionalnosti.
„Jeste li znali da JNA pomaže SDS-u u to vrijeme? Znate li da se Zeljaja želio boriti za stvaranje srpske države?“, ispitivao je tužitelj suočavajući svjedoka Šipovca koji je pak sve to negirao - tvrdeći da u sporno vrijeme „nije ništa o tome znao“.
Kako bi pokazao organizirani pogrom protiv nesrpskog stanovništva tužitelj je spomenuo i zapovjednika „Ljubijske brigade VRS-a“ Radeta Bilbija, osumnjičenika za ratne zločine i genocid nad Hrvatima i Bošnjacima na širem prijedorskom području.
Podsjetimo, nedavno su haški suci dozvolili optužbi da ponovno otvori postupak protiv generala Mladića - kako bi iznijela dokaze o pronađenoj grobnici Tomašica,najvećoj u Prijedoru, jednoj od općina u kojima se prema optužnici 1992.godine dogodio progon s razmjerima genocida.
Ubijanje i zatočavanje nesrpskog stanovništva
Kako bi prikazalo suradnju svih dijelova vlasti bosanskih Srba u etničkom čišćenju Prijedora 1992.godine optužba je suočila Šipovca i s masakrom na Korićanskim stijenama, kojeg su počinili policajci, kao i zatočavanjem njegovih sugrađana nesrpske nacionalnosti u više logora, poput zloglasne Omarske.
Svjedok se branio da o ubijanju u logorima nije ništa znao, kao ni o masakru oko 200 zatočenika na Korićanskim stijenama, tvrdeći da je prve informacije o tome dobio na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću – na kojem je isto dao iskaz kao svjedok obrane.
„Supruga mi je bila Fatima, iz miješanog sam braka, nisam znao u vrijeme rata, čak ni moja dužnost nije zahtjevala da znam o ovome“, branio se svjedok vidno uznemiren.
„Vjerujete li da su strukture obrane znale za taj masakr?“, upitao je tužitelj McDonald.
„Ako je to bila politika vlasti onda su obrambene strukture znale za to. Po mojim saznanjima i obrazovanju – trebao bi biti netko u sistemu tko bi morao znati za to, ako je to bilo organizirano i planski. Ako nije onda ne znam“, izjavio je nakon kraćeg natezanja Šipovac.
Nakon što Šipovac dovrši iskaz u srijedu suđenje za dvostruki genocid i ostale zločine u BiH nastaviti će se iskazom novog svjedoka obrane.