Utorak, 02. septembar/rujan 2014, 20:51 CET

Suđenje Ratku Mladiću

Suđenje Mladiću: Iskaz o ranjavanju djevojčice u Sarajevu

Fadila Tarčin na suđenju Ratku Mladiću, 2. listopad 2012.
Fadila Tarčin na suđenju Ratku Mladiću, 2. listopad 2012.
Suđenje bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavljeno je iskazom Fadile Tarčin, koja je ranjena u jednom od prvih većih granatiranja Sarajeva 28. svibnja 1992. godine.

Ona je opisala kako je kobne večeri ranjena kao šesnaestogodišnjakinja dok se skrivala s obitelji u podrumu u sarajevskom kvartu Širokača.

Žestoka eksplozija svjedokinji Tarčin je povrijedila obje noge kada se našla prva na udaru smrtonosnog projektila sjedeći kraj podrumskih vrata. Sudu je opisala kako i nakon dvadeset godina od napada ne može normalno hodati zbog težine povreda koje su joj promijenile život.

„Tako da su to trajne posljedice koje se mogu samo produbiti. Uslijed nepravilnog hoda koji imam krivi mi se kičma i to su samo posljedice koje se i dalje pogoršavaju“, opisala je svjedokinja.


Nakon ranjavanja, svjedokinja Tarčin je čula radio emisiju u kojoj je emitiran presretnuti razgovor generala Mladića, a u kojem podređenom oficiru VRS-a naređuje gađanje civilnih meta u Sarajevu sa ciljem da građanima – razvuče pamet.

Mladić: Velušiće tuci, Velušiće...

Podređeni oficir: Velešiće?

Mladić: Velešiće.

Podređeni oficir: Da, razumem.

Mladić: Velešiće tuci, i Pofaliće tuci, tamo nema srpskoga življa mnogo, idi na artiljerijsko osmatranje, da ne mogu spavati, da im razvučemo pamet.


Tijekom unakrsnog ispitivanja obrana je osporavala istinitost audio zapisa, ponavljajući riječi generala Mladića – kako se radi o montiranoj snimci za propagandne svrhe.

Također branitelj (Dan) Ivetić je pokušao prikazati kako je kvart Širokača bio meta, ne zbog civila kako tvrdi optužba, već kao jedan od centara okupljanja Zelenih beretki i Teritorijalne obrane BiH koje su od tamo kretale u patrolu Sarajevom.

„Jeste li saznali da su na području Širokače bile bazirane ili kroz to područje prolazile snage tzv.Armije BiH na putu za borbu sa srpskim snagama?“, ispitivao je branitelj.

„Koliko znam – nisu bile bazirane. A jesu li prolazile – to ne znam. Mogu pretpostaviti da eventualno jesu, ali ja ih nisam vidjela“, negirala je svjedokinja.

Iskaz poslanika parlamenta - kako je postao logoraš

Suđenje se nastavilo iskazom zatočenika prijedorskih logora Trnopolje i Omarska, Mevludina Sejmenovića, predratnog člana republičkog parlamenta Bosne i Hercegovine.

On je u glavnom iskazu opisao napad na Kozarac i protjerivanje nesrpskog stanovništva čiji su vjerski objekti uništeni, kao i većina njihove imovine.

Sucima je prikazao užasno stanje u spomenutim logorima za „deportirane“ građane od kojih su mnogi mučeni i podlegli iživljavanju.

„Nalazite se u loncu gdje je sve smrt“, prisjetio se svjedok kojeg je visoki dužnosnik Srpske demokratske stranke Vojo Kuprešanin izveo iz Omarske kako bi ga (po nalogu bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića) – iskoristili za propagandne svrhe prilikom komunikacije s međunarodnom zajednicom, odnosno za simuliranje multietničke vlasti uvrštavanjem Sejmenovića (kao Bošnjaka) za člana Skupštine bosanskih Srba.

Sejmenović će iskaz dovršiti u srijedu kada će ga dovršiti ispitivati obrana.

Osim za teror sarajevskih civila, generalu Mladiću se sudi i za dvostruki genocid u BiH (u 7 općina na početku rata 1992. te u Srebrenici 1995. godine) te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.