Srijeda, 30. juli/srpanj 2014, 09:01 CET

Suđenje Radovanu Karadžiću

Suđenje Karadžiću: Oficir VRS poriče sarajevski teror

Slike ratnog Sarajeva
Slike ratnog Sarajeva
Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženi je nastavio izvoditi bivše oficire Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) koji su u njegovu obranu potvrdili – kako civili unutar Sarajeva nisu namjerno gađali.

Prilikom unakrsnog ispitivanja, tužiteljstvo je svjedoke suočilo sa zapovjednima VRS-a iz kojih se moglo zaključiti drugačije, kao i sa posljedicama napada, odnosno gotovo 12 tisuća ubijenih tijekom opsade 1992-1995.

No Dušan Škrbo, bivši zapovjednik Mješovitog artiljerijskog bataljona VRS-a u Lukavici
nastavio je drugi dan iskaza tvrditi - kako terora nad Sarajevom, otvaranjem teške vatre - nije bilo.

„Bolnice, autobuske stanice, škole, mjesta gdje se okuplja više civila smo izostavljali, tako da na te objekte nismo pucali“, odgovorio je Škrbo na sumnje tužiteljstva u njegovu verziju događaja tvrdeći da je VRS samo branila položaje i odgovarala na vatru iz grada.

Pri tom je napomenuo da na bolnice nikad nisu pucali, iako je i s tih mjesta otvarana vatra na položaje VRS-a.

„Rekli ste ni na 500 metara niti na kilometar?“, nastavila je ispitivati tužiteljica Kimberly West, dodajući da bi onda ta udaljenost trebala biti primjenjena i na druga civilna mjesta, koja su, često bila meta napada kao i bolnice.


O tome su kao, svjedoci optužbe, dali iskaz i neke od žrtava, kao i neki pripadnici promatrača UN-a koji su o učestalim napadima na sarajevske civile radili dnevna izvješća, također uvrštena u dokaze tužiteljstva.

„Meni nije bilo dopušteno cijediti svjedoke“, požalio se sucima Karadžić na način unakrsnog ispitivanja svjedoka, no bez sankcija za tužiteljstvo.

Tužiteljica West je pročitala nekoliko zapovjedi VRS-a o otvaranju vatre na civilne dijelove grada, bez određene mete koja bi se trebala napasti, što prema optužbi ukazuje na otvaranje – neselektivne vatre.

Kao primjer je naveden i presretnuti razgovor zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića o otvaranju vatre na Velešiće, u svibnju 1992.godine, bez naredbe za napad na konkretni cilj, već na cijeli kvart.

Miloš Škrba na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 22. listopad 2012.Miloš Škrba na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 22. listopad 2012.
x
Miloš Škrba na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 22. listopad 2012.
Miloš Škrba na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 22. listopad 2012.
„Morao je biti razlog, povod da se to radi“, odgovorio je Škrba opravdavajući kako se radilo vjerovatno o općem napadu snaga sarajevske vlade na području Velušića, a na koji se odgovaralo.

Svjedok je naveo kako u kolovozu 1992.godine, njegova jedinica VRS-a nije gađala Gradsku vijećnicu, za koju je zaključila na osnovu snimci sarajevske televizije – kako ona služi kao veliko skladište municije, jer su se vidjele osobe koje šetaju sa sanducima municije.

No i bez obzira što je opravdavao povod za artiljerijski napad na Vijećnicu, Škrba je naveo - kako vjeruje da požar na njoj nisu izazvali projektili neke druge artiljerijske jedinice VRS-a, nego da je on podmetnut iz donjeg dijela zgrade.

Tužiteljica je spomenula Škrbi i iskaz potpukovnika Ričarda Mola (Richard Mole), koji je kao viši vojni promatrač i svjedok optužbe naveo - kako su mu nekad kao opravdanje za otvaranje vatre po gradu, zapovjednici VRS-a (s položaja Lima 5, na kojem je bio i Škrba) naveli - da moraju ispaljivati artiljerijske plotune radi "zagrijavanja cijevi".

No svjedok je to odbacio, kao i mogućnost da je njegova jedinica ispalila minobacačku granatu na tržnicu Markale u kolovozu 1995.godine, pravdajući da su svi minobacači od 120 milimetara u to vrijeme bili pod kontrolom UNPROFOR-a.

Također, Škrba je negirao i da su đamije u Sarajevu bile meta napada.

Nakon Dušana Škrbe, Karadžić je izveo zapovjednika Druge pješadijske čete Sarajevske motorizirane brigade VRS-a Miloša Škrbu, koji je u svojem iskazu također poricao otvaranje teške vatre na sarajevske civile kao i snajpersko gađanje.

Suđenje će se nastaviti u utorak novim svjedokom Karadžićeve obrane od optužbi za genocid, progone, teror nad Sarajlijama te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.