Dostupni linkovi

Netransparentan izbor sudija


Pravosuđe je prvi put biralo samo sebe – izjavila je slavodobitno Nata Mesarović, predsednica Visokog saveta sudstva i Vrhovnog kasacionog suda Srbije, povodom završenog reizbora više od 2400 sudija.

Mnogi od najboljih delilaca pravde, među kojima je i Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, nisu preskočili rampu. Ali zato jeste Sonja Brkić, sudija Vrhovnog suda Srbije, koja je, zajedno sa ministarkom pravde Snežanom Malović, bila pre nekoliko meseci u teškom sukobu interesa, kada je, kršeći zakon o sudijama, bila predsednica Republičke izborne komisije, ostvarujući i dvostruka primanja.

Dakle, sudija koja je flagrantno kršila zakone nagrađena je time što je ponovo izabrana za Vrhovni kasacioni sud. Kada su je novinari o tome upitali, gospođa Mesarović se osvrnula samo na primanja Brkićeve u RIK-u. Zapanjenim predstavnicima sedme sile rekla je sledeće:

“Visoki savet nije našao da je to bilo ponašanje koje je nedostojno sudijske funkcije”

Vericu Barać, čelnicu Saveta za borbu protiv korupcije, ne iznenađuje komentar Mesarovićeve.
Verica Barać

“Šta će da kaže za Sonju Brkić kad je ona isto tako došla.”

Iako je odlično radila krivične predmete, vrlo je čudno da je Nata Mesarović postavljena na mesto predsednice Vrhovnog suda Srbije umesto Vide Petrović Škero, koja je taj posao godinama radila odlično, a koja je pripremala i proces reforme pravosuđa, kaže Baraćeva i dodaje:

“Kakvi su to moralni i dostojni ljudi koji sebi dozvole da dođu na mesto koleginice za koju sigurno znaju da je kvalitetna i dostojna i stručna i koja na tom poslu, i to odlično, radi već nekoliko godina. Ne znam, ovo su sve neki renesansni ljudi - ujutru se probude i postanu stručnjaci za nešto drugo. Valjda ih u to ubede partije.”

PARTIJSKA “ČISTKA”

Naša sagovornica ocenjuje da je čitav reizbor sudija jedna partijska prevara:

“Reformu pravosuđa moralo je da sprovodi samo pravosuđe. Ovde je od početka bilo jasno da je ovo u stvari partijska čistka. Ministarstvu pravde partner u ovom poslu nije bilo Društvo sudija Srbije nego izabrani pojedinici koji su se polakomili za novim funkcijama.”

Set od četiri pravosudna zakona u parlamentu je prošao “ćutke”, kako ne prolazi ni najbeznačajnija odredba, iako je nosio “bombu” sadržanu u prelaznim i završnim odredbama, podseća Baraćeva. Ove odredbe su, naime, promenile suštinu onoga što stoji u zakonu. A stoji da će sudije tajnim glasanjem birati svoje predstavnike u Visoki savet sudstva. Osim, kako piše u pomenutim odredbama, kad se taj savet bude birao prvi put – dakle, sada.

Eto kako je nastao ovaj Visoki savet sudstva, koji je vršio reizbor ili, kako već reče naša sagovornica, partijsku “čistku”sudija. Ministarstvo pravde je tvrdilo da ima pozitivno mišljenje Venecijanske komisije za pomenuti set pravosudnih zakona, ali to, kako će reći Omer Hadžiomerović, bivši predsednik Društva sudija Srbije – prosto nije istina.

“Venecijanska komisija nikada nije videla prelazne i završne odredbe zakona. Mi smo mi izdali saopštenje da smo obavestili Venecijansku komisiju da je posle njihovog mišljenja zakon tako izmenjen da menja čitavu suštinu. Potom je Venecijanska komisija napisala pismo našoj vladi i rekla je - mi čujemo da ste suštinski izmenili zakone. Stojimo vam na raspolaganju da vam damo mišljenje o tom izmenjenom zakonu. Međutim, ti izmenjeni zakoni nikada nisu dostavljeni na mišljenje Venecijanskoj komisiji”, kaže Hadžiomerović.
Omer Hadžiomerović

Uprkos savetima Venecijanske komisije, ovde nisu definisani merljivi parametri ocenjivanja sudija, niti pravo žalbe onih koji nisu izabrani. Postoji, doduše, pravo ustavne žalbe, kaže Hadžiomerović i dodaje:

“Da bih se obratio Ustavnom sudu ako nisam izabran, ja moram da znam zašto nisam izabran – ali, ja to ne znam. Zato mi hoćemo i insistiramo da daju obrazloženje. Konkurs je takmičenje – mora da mi se objasni zašto je neko ko je izabran bolji od mene. Ja to moram da znam da bih koristio pravne lekove.Mi u Društvu sudija smo odlučili da ćemo sve članove Društva koji nisu izabrani i dalje smatrati svojim članovima sve dok ne dobiju pisano obrazloženje i dok se ne završi postupak po pravnim lekovima koji im stoje na raspolaganju. A stoji im, nažalost, samo ustavna žalba i, kasnije, obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.”

NEPOŠTOVANJE OSNOVNIH PRINCIPA

Onima koji nisu izabrani, dodaje Hadžiomerović, mora se objasniti zašto nisu izabrani i zato što se uporno ponavljalo da neće biti izabrani samo oni koji nisu stručni, osposobljeni i dostojni.

“Drugim rečima, svi koji nisu izabrani ili nisu stručni ili nisu osposobljeni ili nisu dostojni. Oni su degradirali i čitav sudski sistem, i sudije i ličnosti ljudi. Imate sudiju koji je pre tri dana izrekao kaznu od 30 godina zatvora. Taj sudija nije izabran. Dakle, on je ili nestručan ili nedostojan ili nije osposobljen. Da li neko u žalbi sada može da kaže: pa, molim vas, ukinite tu presudu, meni je sudio neki čovek koji je nestručan”, pita se Hadžiomerović.

Čitav ovaj netransparentan postupak budi sumnju, kaže naš sagovornik:

“On dovodi u situaciju ljude, uključujući i mene koji sam izabran, da se stidim što sam izabran i da ozbiljno razmislim da li meni zaista ima mesta u ovako reformisanom pravosuđu”.

Ovaj reizbor sudija je u najmanju ruku neobičan, kaže za naš program Božo Prelević, advokat i nekadašnji sudija:

“Ja mogu sada sa sigurnošću da vam kažem da je Vrhovni savet sudstva izabrao neke jako dobre ljude, da je u nekim kadrovima potpuno promašio i da ne mogu da shvatim šta je razlog što jedan broj ljudi nije izabran. Ono što bi morao da bude vrhovni kriterijum jeste kvalitet i poštenje ljudi, a čini mi se da u jednom značajnom broju slučajeva taj kriterijum nije poštovan.”








XS
SM
MD
LG