Petak, 25. april/travanj 2014, 07:26 CET

Bosna i Hercegovina

Sudije i tužioci BiH traže pomoć međunarodne zajednice

Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Veličina slova - +
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, krajem prošle sedmice, uputilo je pismo Štefanu Füleu, evropskom komesaru za proširenje. Razlog je dogovor lidera SNSD-a i SDP-a, Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije, prema kojem će tužioce birati entitetske skupštine umjesto Vijeća. Füle je, podsjetimo, prije godinu dana, tokom posjete BiH, poručio kako podržava nezavisnost pravosudnih institucija, koja bi bila ugrožena postojećim dogovorom „dva socijaldemokrata“. Oni su se, naime, jasno stavili na onu stranu koja nastoji obezbijediti politički uticaj na sve pravosudne funkcije kako bi se mogli imenovati politički podobni kadrovi.

U Bosni i Hercegovini ne smiruju se reakcije na dogovor Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije kako tužioce u ovoj zemlji trebaju, umjesto Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, birati entitetske skupštine.

Osim blagih reakcija nekoliko stranih ambasada u BiH, te prilično nejasne poruke visokog predstavnika Valentina Inzka, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH moralo se obratiti Štefanu Füleu, evropskom komesaru za proširenje. U pismu su naveli kako bi dogovor Dodika i Lagumdžije mogao vratiti unazad reformski proces u oblasti pravosuđa, ugroziti nezavisnost tužilačkog sistema u BiH, te staviti ga pod političku kontrolu. Ovim pismom, kako navodi Milorad Novković, predsjednik Vijeća, nije stavljena tačka na potrebu da se u proces uključi međunarodna zajednica:

„Vrlo brzo će biti upućeno i drugo pismo na sve adrese gdje je bilo upućeno i ranije i tražićemo šta je tim povodom učinjeno“.

Podsjetimo, Štefan Füle je prije godinu dana, prilikom boravka u BiH, izjavio:„EU snažno podržava rad državnog Suda BiH, Ured tužilaštva na državnom nivou, kao i Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Sva ova tijela pružaju veoma važan doprinos osiguranju vladavine prava u zemlji u skladu sa evropskim standardima. Stoga je od ključne važnosti da se ne dovodi u pitanje njihovo postojanje i da svaka rasprava o funkcionisanju ovih tijela ometa njihovu ulogu u državnom pravosudnom sistemu. Rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća je od posebne važnosti u podsticanju konsolidacije, nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, profesionalnosti i efikasnosti u pravosuđu.“    

Meddžida KresoMeddžida Kreso
x
Meddžida Kreso
Meddžida Kreso
Podršku Visokom sudskom i tužilačkom vijeću daje i Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH. U izjavi za naš radio Kreso kaže se dogovorom lidera SDP-a i SNSD-a nastoji obezbijediti politički uticaj na sve pravosudne funkcije  kako bi se mogli imenovati politički podobni kadrovi. To je, kako navodi predsjednica bh. Suda, cilj i novog nacrta zakona o sudovima BiH, koji neprimjetno prolazi zbog pažnje javnosti na izbor tužilaca:

„Koliko je tu tek politika umiješala svoje prste! Koliko je takav nacrt zakona koji je radilo Ministarstvo pravde u suštini desetkovalo ovaj sud, kako po svojoj nadležnosti, tako i prepolovljavanjem osoblja u ovom sudu, mi ne bismo mogli nastaviti raditi u punom kapacitetu. Umanjenje nadležnosti se odnosi na brisanje člana sedam koji nam daje puni kapacitet da štitimo prerogative države. Ja sam, skupa sa kolegama iz Suda, upozorila i gospdina Mirela i druge nadležne institucije koje prate naš rad o pogubnosti ovakvog zakona.“    

No, sa ocjenama kako žele staviti „političku šapu“ na rad pravosudnih institucija se ne slažu predstavnici SNSD-a i SDP-a. I jedni i drugi tvrde kako je bh. pravosuđe otuđeni centar moći, te da se sudije i tužioci bore za stečene pozicije i interese. Lidija Korać, članica Predsjedništva SDP-a kaže: „Ovakav način žaljenja evropskim institucijama suprotan je demokratskoj praksi i on doista pokazuje otuđenost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.“

Potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić naveo je, između ostalog da je „očito da se tu radi o pokušaju očuvavanju stečenih pozicija i stečenih interesa, pa čak i suprotno zakonodavcu, koji ustvari njih postavlja i uređuje njihov rad.“

Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH, smatra da se tu ne radi o borbi za funkcije.

"Ja mislim da se radi o borbi za demokratiju, za ostvarivanje vladavine prava, po našem viđenju na najbolji način.“

Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, kaže: "Smisao tog njihovog sporazuma je u tome da politika bira glavnog tužioca, a da je on sa neke liste podobnih. Mislim da je to jedna pojava koja je prevaziđena, i smatram da bi to bilo vraćanje na stvari koje smo nekada davno prevazišli.“

Zlatko Lagumdžija i Milorad DodikZlatko Lagumdžija i Milorad Dodik
x
Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik
Zlatko Lagumdžija i Milorad Dodik
Visoki predstavnik u BiH prije deset godina proglasio je zakone o osnivanju tužilaštva i suda na državnom nivou. Od tada do danas, uloženi su milioni eura kako bi se omogućilo nezavisno i profesionalno pravosuđe. Iako pravosudna reforma još nije završena, dala je određene rezultate, posebno u nezavisnosti bh. pravosuđa od političkih centara moći. No, jednim potezom, Dodik i Lagumdžija će to izbrisati.

„Ovo što su nekolicina političkih stranaka dogovorile ne vidim kao doprinos evropskim integracijama, ubrzavanju evropskog puta BiH, niti kao doprinos iskoraku u tom strukturalnom dijalogu. Zbog toga to može imati negativnih konsekvenci ukoliko EU odluči intervenirati po ovom pitanju, čime će BiH dobiti još jednu negativnu ocjenu. Umjesto da iz ove zemlje dolaze vijesti o rješavanju problema, nevjerovatno je da dolaze nove vijesti o pravljenju novih problema, tamo gdje ih nije niko ni očekivao. Politička elita ima tu nepresušnu mogućnost generiranja novih tema, novih problema - ponekad, naravno, da bi se stvarni problemi sakrili, ali suštinski da bi se, iskoristivši položaj, omogućila veća moć političkoj eliti na štetu nezavisnosti niza institucija, u ovom konkretnom slučaju to su pravosudne“, zaključuje Adis Arapović, predstavnik Centara civilnih inicijativa.

Dženana Karabegović

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U novinarstvu je od 1994. gdje na Tuzlanskoj televiziji počinje raditi kao reporter, a potom i kao urednica informativnih emisija. Od 1998. postaje dopisinica Liberty magazina iz Tuzle. Od 1999. prelazi u Sarajevo, gdje u bh dopisništvu Radija Slobodna Evropa počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme. Urednica je centralne informativne emisije za BiH, te televizijskog magazina Radija Slobodna Evropa, Liberty TV. Jedna je od urednica regionalne emisije Pred licem pravde, zajedničkog projekta Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Radija Slobodna Evropa koje prati sudske procese i druge aktivnosti u Haškom tribunalu i pravosuđu u regionu.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Dragan Grad: BiH
16.11.2012 15:03
Treba napomenuti da je ministar pravde (Colak) clan najuzeg rukovodstva HDZ, cije ministarstvo je inicijator nacrta novog zakona o sudovima. Ne treba posebno objasnjavati pozadinu, jer je jako indikativno da se paralelno trazi izmjena postojeceg Zakona o sudovima sa potpisanim sporazumom "demokrata" uz jasan dogovor sa HDZ, u vezi izbora tuzioca. Stranacka subordinacija nad pravosudjem! Cinizam je tvrdnja da se VSTV treba obratiti parlamentu, dakle ovim imenovanim strankama, rusiteljima pravosudnog sistema ili sustava. vt

Ime: Anonimni posjetilac
13.11.2012 21:50
Pa zar gospodja Kreso nije SDA kadar inace dobra prijateljica gospodina Cengica direktora Energoinvesta isto kadra SDA?????
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
14.11.2012 13:22
Anonimni@ Ti bi ocigledno najvise volio da su sve sudije iz SNSD-a,i da Dodik caruje,pljacka i krade,bez da se boji za svoju sudbinu!Tebi ocigledno samo smetaju Bosnjaci kao sudije i tuzioci!Sto se nisi upitao,odakle su i iz kojih stranaka Srbi sudije i tuzioci?Sve kadrovi SNSD-a!
Odgovor

Ime: Safet Grad: Sarajevo
14.11.2012 10:54
Nije.
A sto se tice veze sa gospodinom Cengicem i ja ga poznajem i u prolazu pozdravim a ponekad i popricamo, sto neznaci da sam SDAovac ili da ih politicki podrzavam.
Odgovor

Ime: Monetarista
14.11.2012 12:08
Pa Safete, ne mogu da te razumijem - nemas koristi, a pozdravljas SDA-ovca. Ja sam mislio da su takovi davno izumrli. Kao dinosaurusi ili mamuti, ali eto, priroda se neda .... Na stranu SDA, u svakoj normalnoj drzavi svijeta neko profesionalno tijelo odredjuje uslove izbora sudaca, a naravno potvrdjuje ih parlament ili predsjednik.