Ponedjeljak, 22. septembar/rujan 2014, 16:12 CET

Hrvatska

Sud prihvatio tužbu protiv banaka zbog kredita u „švicarcima“

Švicarski franci, ilustrativna fotografija
Švicarski franci, ilustrativna fotografija
Zagrebački Trgovački sud prihvatio je tužbu udruge građana „Franak“ u ime oko 100.000 korisnika kredita s deviznom klauzulom u švicarskim francima protiv osam banaka  zbog davanja kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope. Korisnici kredita u „švicarcima“ su u izuzetnim problemima,  jer su im zbog klizanja tečaja franka i promjenljive kamatne stope rate porasle  od 35 do 100 posto, a porasla im je i glavnica. Što se u tužbi traži, za RSE pojašnjava odvjetnica udruge Nicole Kwiatkowski.

„Tražimo da sud utvrdi da su banke nepošteno postupale prema klijentima kada su im davale kredite vezane uz valutu švicarski franak i da su zbog takvog nepoštenog i nedopuštenog postupanja  te odredbe ništave, kao i da su banke isto tako nepošteno i nedopušteno postupale  kada su u ugovorima ugovorile promjenljivu kamatu na način da je banka može mijenjati svojom jednostranom odlukom, i da se također i te odredbe proglasi ništavima.“

U ovoj prvoj kolektivnoj tužbi u povijesti hrvatskog pravosuđa  traži se i da sud donese mjere koje bi otklonile dalje štetne posljedice po korisnike ovih kredita – konverziju kredita u kune po tečaju na dan uzimanja kredita i definiranje promjenjive kamatne stope na način da korisnik kredita može u svakom trenu provjeriti zašto je kamatna stopa promijenjena. Radi se o kreditima ugovaranim od 2004. do 2008. godine. Tužba je podnesena  protiv Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Erste & Steiermaerkische banke, Raiffeisen bank Austria, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP Banke, Societe Generale - Splitske banke i Volksbanke.

Branka Lukačević GregićBranka Lukačević Gregić
x
Branka Lukačević Gregić
Branka Lukačević Gregić
Koordinatorica ekonomskog tima udruge „Franak“ Branka Lukačević Gregić u izjavi za RSE pozdravlja ovu odluku suda.

„Proces ide dalje, što je za preko 100.000 ljudi u Hrvatskoj jako dobra vijest, jer mi čvrsto vjerujemo da će sud biti ta zadnja linija obrane  s obzirom da su zakazale sve druge državne institucije. Prvenstveno je zakazala Hrvatska narodna banka, a nakon nje zakazalo je Ministarstvo financija zato što nije prepoznalo da ovdje postoji problem i  da rješavanje tog problema zahtjeva izmjenu i dopunu zakonske regulative, a možda i nekakve interventne mjere.“

U Hrvatskoj je stotinu tisuća žrtava kredita u „švicarcima“. Darko Lončarek iz Koprivnice digao je 2006. godine kredit u visini 64.500 franaka za uređenje kuće uz  12 godina otplate i uz kamatu od 7,9 posto.  Imao je  mirovinu ratnog vojnog invalida od 7.000 kuna, i vjerovao je da će moći bez većih problema otplaćivati mjesečnu ratu od 3.100 kuna.

„Sada je rata kredita narasla na 4.560 kuna sa porastom vrijednosti švicarskog franka. Kada sam uzeo kredit, tada je 64.500 švicarskih franaka vrijedilo 300 i nešto tisuća kuna. Redovito plaćam rate već evo skoro sedam godina, međutim meni je sada za platiti 260.000 kuna, odnosno preračunato preko 40.000 franaka...“

Upravo takav jedan odnos korisnika kredita i  banaka  kao Davida prema Golijatu je i motivirao žrtve „švicarca“  da se  udruže, kaže odvjetnica Kwiatkowski.

Oni su u jednom trenutku shvatili da banka nema namjeru raspodijeliti rizik takvog poslovnog odnosa  i sveopće krize u svijetu i u Hrvatskoj ravnomjerno, nego da je banka sebe zaštitila u potpunosti – dok potrošač  uopće nema takvu mogućnost da se zaštiti – i da je kompletan teret i rizik tog poslovnog odnosa svaljen na prosječnog potrošača. I to je u principu bila i glavna pokretačka snaga ljudi koji su osnovali udrugu 'Franak'.“

Međutim, to nisu samo tragične ljudske sudbine, dodaje gospođa Lukačević Gregić, nego je problem u tome da banke definiraju  strukturu potrošnje u nekoj državi.

„Naime,  50 posto ljudi koji su u tom periodu išli rješavati svoj stambeni problem sada je osuđeno – netko više, a netko manje – da mjesečno u prosjeku 1600 kuna (oko 210 eura) plasiraju u bankarski sektor više nego što su to htjeli ili planirali. To znači da ti ljudi ne idu više ni svom frizeru, ni svom pedikeru, ni svom mehaničaru... A gdje onda završavaju ti ljudi koji zbog toga više nemaju posla? Na burzi!  Dakle – sada imate  malo širu sliku što se dešava kada bankarski sektor funkcionira na dereguliranom tržištu po principu – uzmi pare i bježi!“

Očekuje se da će glavna rasprava povodom tužbe udruge „Franak“  započeti u veljači.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.