Ponedjeljak, 01. septembar/rujan 2014, 09:32 CET

Programi / Na vratima Evrope

Stihovima kroz Evropu

Učesnici Evropskog pjesničkog turnira
Učesnici Evropskog pjesničkog turnira
Već deset godina djeluje Slovenački pjesnički turnir čija je namjera da pjesništvo učini popularnijim, odnosno da okupljanjem autora i ljubitelje poezije motiviše na pisanje. Manifestacija se vremenom pokazala originalnom, te se proširila i na druge države regiona. Najbolje radove nedavno je imala priliku čuti sarajevska publika, kao i poeziju pobjednika drugog Evropskog pjesničkog turnira.
 
Budući da je Maribor 2012. Evropska prijestolnica kulture, izdavačka kuća Pivec iz ovog slovenačkog grada inicirala je ideju da se praksa pjesničkog turnira proširi i izvan granica matične zemlje. Turnir je 2011. uključivao šest zemalja: Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, te Slovačku. Od ove godine, takmičenju se pridružila i Austrija. Tako je nastao Evropski pjesnički turnir, kaže za RSE organizator Nino Flisar:
 
„Svaka zemlja učesnica izabere tročlani stručni žiri koji pozove do sto najboljih pjesnika da sudjeluju na anonimnom izboru. Žiri odabere najbolju pjesmu, uslov je da nije objavljivana. Pobjednici nacionalnih izbora takmiče se za naslov Vitez poezije. To je nagrada, a uz nju ide i finanscijska nagrada od 1.000 eura. Pobjednik dobija i brončanu ručno rađenu ružu.“
 
Franci NovakFranci Novak
x
Franci Novak
Franci Novak
U partnerstvu sa književnim udruženjima iz zemalja okruženja, te uz pomoć programa Evropske unije „Kultura 2007-2013“ kreirano je regionalno takmičenje. Misija je objaviti savremenu poeziju jer ona direktno reflektuje doba u kojem autor živi. Titulu Viteza poezije za 2012. odnio je Slovenac Franci Novak (1969) sa nagrađenom pjesmom „Ljudje kot rastline“ (Ljudi kao biljke):
 
....  Črna drobna sled prsti, 
ki gre med skalami blizu nas, je kot neizrečen stavek, kot zaznamek
v prostoru, tisto, kar sva moški in ženska hotela povedati otroku
in kar otrok mogoče že ve; ljudje bomo morali kot rastline
prevzeti odgovornost, da iz preperevajočih kamnov nastane
nova prst, pustiti prostor za sajenje, za dež, za pokajoče lupine
plodov, pustiti prostor za tiste, ki prihajajo.  (Odlomak) 
 
(..... Sitan crni trag zemlje,
koji teče među stijenama blizu nas, poput neizrečene je rečenice, poput zabilješke
u prostoru onoga što smo, muškarac i žena, htjeli reći djetetu,
a što dijete možda već i zna; morat ćemo kao ljudi poput bilja
preuzeti odgovornost da od raspadnutog kamenja nastane
nova zemlja, ostaviti prostor za sadnju, za kišu, za raspuknute ljuske
plodova, ostaviti prostor za one koji dolaze. )

 
„Prvi put sam bio malo skeptičan u vezi takmičenja, ali – dobro je. To su pjesnici iz više država, tako se razmjenjuju neke ideje, susrećemo se s različitim ljudima.“ – kaže Novak.

Na Evropskom pjesničkom turniru i Bosna i Hercegovina je imala svoju predstavnicu - Tatjanu Bijelić (1974) iz Banje Luke.
 
„Moja pjesma se zove 'Lokalni pjesnik', ne tiče se samo pjesnika iz Bosne i Hercegovine i regiona nego i pjesnika koji piše u svijetu, samo što je to lokalni pjesnik, značenje je suženo. Čitaoci kažu da pjesma ima univerzalno značenje.“
 
Ferida DurakovićFerida Duraković
x
Ferida Duraković
Ferida Duraković
Tokom dvogodišnjeg postojanja Evropskog pjesničkog turnira sudjelovalo je oko 500 pjesnika. Na konkurs, raspisan u junu tekuće godine, prijavilo se 37 bh. pjesnika, kaže za naš program izvršna direktorka PEN centra u BiH Ferida Duraković:
 
„Od tih 37 pjesnika žiri je odabrao dvanaest najboljih, i od tih dvanaest, Tatjana Bijelić je bila apsolutni pobjednik. Zaista to moram da kažem: njena pjesma je samo za jedan bod 'izgubila' od Slovenca. Nije bilo tematike, nije bilo uslovljavanja; žiri je čitao divne pjesme. Da smo mi sretna zemlja, mislim da bismo imali manje pjesnika. Ja bih voljela da u našoj zemlji postoje samo anonimni i bogati i sretni ljudi. Ovog trenutka ovdje žive ljudi koji nisu zadovoljni – to je dobro tlo za poeziju, ali je vrlo teško tlo za opstanak.“
 
Prvi put na takmičenju ovakve vrste okušala se i Zadranka Martina Vidaić (1986). Nije slutila da će biti izabrana za hrvatsku predstavnicu na Evropskom pjesničkom turniru.
 
„Moja pjesma je jedna vrsta ispovjedne poezije, govori zapravo o tragediji jedne osobe koju poznajem, ali u širem smislu govori o načinu na koji poezija općenito ružne stvari pretvara u ljepotu. Mlađi ljudi nemaju pravu sliku o poeziji, najčešće je to ono što uče u  školi, vezuju je za lektiru, mislim da nemaju baš puno veze sa suvremenom poezijom. Neka javna čitanja, festivali ili manifestacije ovog tipa uvijek su dobro došle za njenu popularizaciju.“
 
Reinhard LechnerReinhard Lechner
x
Reinhard Lechner
Reinhard Lechner
Austrijanac Reinhard Lechner (1986) je učitelj po profesiji. Između 50 prijavljenih autora, titulu najboljeg iz svoje zemlje odnio je upravo on.
 
„Moja poezija govori o pogledu na svijet, na društvo, o zemljama sa drugim jezicima i njihovim perspektivama u životu i ljudskim odnosima. Iako ne donosi značajnu finansijsku dobit, poezija u Austriji postaje popularnija, pogotovo ako je riječ o stihovima u pjesama ili o tzv. slam poeziji.“
 
Najbolji predstavnici svojih zemalja su i Mađar Tamás Kabdebó (1934), Italijanka Daniela Raimondi (1956), te Slovakinja Mirka Ábelová (1985) čiji su se nagrađeni stihovi nedavno čitali pred publikom u Sarajevu. Poslije gostovanja u Mađarskoj i slovenačkom Mariboru gdje je proglašen Vitez poezije, ovogodišnje putovanje pjesnika završeno je u Bosni i Hercegovini.
 
Novi konkurs Evropskog pjesničkog turnira biće raspisan u junu iduće godine.

Zvjezdan Živković

zivkovicz+rferl.org

Magistar komunikologije. U avgustu 2009. počinje angažman u sarajevskom birou RSE. Uređuje i prezentuje jutarnje vijesti, izvještava iz oblasti kulture, o socijalnim temama i evrointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje internet stranicu Balkanskog servisa RSE.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.