Srbija će se verovatno žaliti na odluku britanskog suda kojom je u utorak odbijen zahtev srpskog pravosuđa za izručenje člana nekadašnjeg, ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića Srbiji, prva je zvanična reakcija u Beogradu.
To je na vest iz Londona za RSE izjavio zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
Bruno Vekarić, Foto: Vesna AnđićPoštujemo svaku odluku engleskog suda, kaže Vekarić, zamenik srpskog tužioca za ratne zločine ali napominje da će tužilaštvo nastojati da dobije odgovore na pitanja koja, kako kaže, muče porodice više od 60 žrtava iz Dobrovoljačke ulice.
“Postoji pravo žalbe koje pretpostavljam da ćemo iskoristiti. Dali smo sve od sebe, naravno, da učinimo validnim naše argumente pred engleskim sudom. Isto tako želimo da kroz naredni postupak saznamo odgovore na pitanja ko je odgovoran, odnosno da li je Ganić odgovoran za 60-ak žrtava u Dobrovoljačkoj ulici”, kazao je Vekarić.
Srpsko tužilaštvo je uoči odluke engleskog suda tvrdilo da je prezentovalo masu dokaza koji govore da je Ganić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično delo ratnog zločina naglašavajući osnovano sumnjiv jer je u pitanju istraga, pošto još nije podignuta optužnica.
“Jedini način da se utvrdi da li postoje dokazi za podizanje optužnice jeste to da on bude saslušan", precizirao je tada srpski tužilac Vladimir Vukčević koji je pred londonskim sudom saslušao odluku o slučaju Ganić.
Biserko: Očekivala sam ovakvu odluku
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji koja je svedočila u korist Ganićeve odbrane pred londonskim sudom kaže da je očekivala upravo ovakvu odluku:
“Moram da kažem da sam očekivala ovakvu odluku s obzirom na utemeljenost zahteva koje je naša strana podnela sudu u Londonu zato što je to suviše ispolitizovano, i što je sam karakter tog zahteva za ekstradiciju bio usmeren na reviziju tumačenja rata u Bosni”, kazala je Biserko.
Sonja Biserko, Foto: Vesna Anđić
Na zahtev tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.
Vekarić na naše pitanje šta misli da je presudilo u odluci britanskog suda kaže da je koliko zna obrazloženje iz sudnice da postoji bojazan da Ganić u Srbiji ne bi imao fer suđenje i da bi taj postupak bio pod političkim pritiskom.
“Ono što je mene kao zamenika tužioca začudilo jeste da smo sve što su naše kolege iz Britanije od nas tražile mi to ispunili”, rekao je Vekarić.
Na drugoj strani Sonja Biserko iz Helsinškog odbora, koja je i sama na sudu zastupala tezu da Ganić ne bi imao fer suđenje u Beogradu kaže da slučaj Jurišić i način na koji je vođen pokazuje da je on visoko politizovan.
“I da su slučaj Ganić i Jurišić bili u funkciji reinterpretacije rata u Bosni, znači da se izjdanači odgovornost za rat u Bosni”, kaže Biserko.
MUP Srbije raspisao je početkom 2009. godine poternice za 19 osoba iz Bosne i Hercegovine, među kojima su i članovi Predsedništva Bosne i Hercegovine za vreme rata u BiH, Ganić i Stjepan Kljuić, zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici. Na osnovu te poternice je Ejup Ganić uhapšen 1. marta u Londonu.
*****
Reakcije Ejupa Ganića na odluku britanskog suda možete pročitati u ekskluzivnom intervjuu koji je dao za RSE, dok zvanične reakcije iz BiH, ukoliko vas zanima možete pronaći u tekstu Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
To je na vest iz Londona za RSE izjavio zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.
“Postoji pravo žalbe koje pretpostavljam da ćemo iskoristiti. Dali smo sve od sebe, naravno, da učinimo validnim naše argumente pred engleskim sudom. Isto tako želimo da kroz naredni postupak saznamo odgovore na pitanja ko je odgovoran, odnosno da li je Ganić odgovoran za 60-ak žrtava u Dobrovoljačkoj ulici”, kazao je Vekarić.
Srpsko tužilaštvo je uoči odluke engleskog suda tvrdilo da je prezentovalo masu dokaza koji govore da je Ganić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično delo ratnog zločina naglašavajući osnovano sumnjiv jer je u pitanju istraga, pošto još nije podignuta optužnica.
“Jedini način da se utvrdi da li postoje dokazi za podizanje optužnice jeste to da on bude saslušan", precizirao je tada srpski tužilac Vladimir Vukčević koji je pred londonskim sudom saslušao odluku o slučaju Ganić.
Biserko: Očekivala sam ovakvu odluku
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji koja je svedočila u korist Ganićeve odbrane pred londonskim sudom kaže da je očekivala upravo ovakvu odluku:
“Moram da kažem da sam očekivala ovakvu odluku s obzirom na utemeljenost zahteva koje je naša strana podnela sudu u Londonu zato što je to suviše ispolitizovano, i što je sam karakter tog zahteva za ekstradiciju bio usmeren na reviziju tumačenja rata u Bosni”, kazala je Biserko.
Na zahtev tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. godine istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.
Vekarić na naše pitanje šta misli da je presudilo u odluci britanskog suda kaže da je koliko zna obrazloženje iz sudnice da postoji bojazan da Ganić u Srbiji ne bi imao fer suđenje i da bi taj postupak bio pod političkim pritiskom.
“Ono što je mene kao zamenika tužioca začudilo jeste da smo sve što su naše kolege iz Britanije od nas tražile mi to ispunili”, rekao je Vekarić.
Na drugoj strani Sonja Biserko iz Helsinškog odbora, koja je i sama na sudu zastupala tezu da Ganić ne bi imao fer suđenje u Beogradu kaže da slučaj Jurišić i način na koji je vođen pokazuje da je on visoko politizovan.
“I da su slučaj Ganić i Jurišić bili u funkciji reinterpretacije rata u Bosni, znači da se izjdanači odgovornost za rat u Bosni”, kaže Biserko.
MUP Srbije raspisao je početkom 2009. godine poternice za 19 osoba iz Bosne i Hercegovine, među kojima su i članovi Predsedništva Bosne i Hercegovine za vreme rata u BiH, Ganić i Stjepan Kljuić, zbog incidenta u Dobrovoljačkoj ulici. Na osnovu te poternice je Ejup Ganić uhapšen 1. marta u Londonu.
*****
Reakcije Ejupa Ganića na odluku britanskog suda možete pročitati u ekskluzivnom intervjuu koji je dao za RSE, dok zvanične reakcije iz BiH, ukoliko vas zanima možete pronaći u tekstu Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
