Beograd i Sarajevo moraju igrati otvorenih karti

Odnose između BiH i Srbije, što ima posljedice za cijeli region, opterećuje različito viđenje proteklog rata u BiH, kao i uloge Srbije u ratnim godinama, zatim hapšenje bh. državljana po optužnicama iz susjedne države, neriješeno pitanje međudržavnih granica i imovine nekad zajedničke države, te iskorištavanja energetskih resursa Drine.

Politička volja lidera dvije zemlje trebala bi biti veća, a kao dobar primjer saradnje, može biti nevladin sektor, koji godinama radi na jačanju dijaloga između Sarajeva i Beograda.

Šta bi bilo neophodno uraditi da se odnosi između Srbije i BiH, a time u cijelom regionu poboljšaju? Bivši član bh. Predsjedništva i predsjednik Stranke za BiH dr. Haris Silajdžić kao prvo navodi iskrenu namjeru i uslovno rečeno, igru otvorenih karata.

“Ja sam to rekao u Sarajevu, kada je bio predsjednik Boris Tadić :Nemojmo voditi politiku provlačenja lopte kroz noge, to je balkanski običaj, golova nema, a vrijeme prolazi u igrama koje su nepotrebne. Sve je jasno, jasno šta se ovdje dogodilo a jasna je i naša perspektiva. Idemo, nadam se, svi prema Evropskoj uniji, mi smo upućeni jedni na druge i te odnose treba urediti”, smatra Silajdžić.

U odnosima između BiH i Srbije sve je poznato: jedan od bh. entiteta – Republika Srpska, sa susjednom državom ima odličnu saradnju, u okviru specijalnih i paralelnih veza.Tim odnosima, novu dimenziju je dao, gostujući u srijedu, u emisiji Radio-televizije Srbije, predsjednik RS-a Milorad Dodik.

“Mi više volimo Srbiju možda nego ono mjesto u kojem živimo i neuporedivo je veća naša ljubav koja je usmjerena prema Srbiji nego prema BiH. Oni koji u Beogradu vole BiH, neka se presele u Sarajevo. Nas neka ostave na miru!”, rekao je Dodik.

Saradnja države Srbije sa BiH ili sa njenim drugim entitetom
Federacijom, je blago rečeno, problematična. Između ostalog zbog ratne prošlosti i ratnih zločina.

Može li hapšenje Ratka Mladića, koji je dio tog teškog tereta, pomoći otvaranju nove zajedničke stranice?

“Ja sam uvjerenja da je taj čin prije svega ispunjenje uvjeta EU, kada je Srbija u pitanju i da neće imati značajnijeg odraza na međudržavne odnose. Odnos između BiH i Srbije je mnogo kompleksniji i on se ogleda kroz potporu Srbije onim snagama koje državu BiH ne doživljavaju kao svoju, ne grade je u onom smislu u kojem bi trebali. Ako dođe do takvih promjena onda će to značiti poboljšanje odnosa. Za sada ne vidim promjenu odnosa Beograd – Sarajevo, ali ni Beograd - Banjaluka. Odnos Srbije prema BiH je u izravnoj vezi, odnosno u ovisnosti od odnosa Banjaluke prema institucijama BiH”, kaže predsjednik Federacije BiH Živko Budimir.

Relaksacija za Srbiju

Dobri susjedski odnosi ne mogu se graditi samo na riječima ističe Haris Silajdžić, dodajući kako Srbija mora otići dalje od često ponavljanih izjava, naprimjer o podršci onom što se u BiH dogovore tri konstitutivna naroda.

“Govorili smo o poštivanju integriteta, suvereniteta, međunarodnog prava među nama i tako dalje, a ono što se događalo na terenu je bilo nešto sasvim drugo. Naši građani su hapšeni po raznim gradovima u svijetu. S druge strane, nemamo razriješena pitanja, kao što je konačno pitanje granice, zatim dugova koji su veliki u odnosu na BiH sa strane Srbije zbog korištenja hidroenergetskih potencijala. Jednostavno, ljudi praktično odbijaju da razgovaraju o tome, kao i Hrvatska”, napominje Silajdžić.

Analitičarka fondacije Fridrih Ebert Tanja Topić ocjenjuje da će Mladićevo hapšenje ipak, donijeti određene promjene podsjećajući:

„Da su čin hapšenja Ratka Mladića u najvećem dijelu RS doživjeli kao najveću srpsku izdaju. Tako da mislim da je to početak normalizacije odnosa iz prostog razloga što je Beograd, po meni, na ovaj način poslao i vrlo jasnu poruku RS-u, da Srbija ide svojim putem ka EU, a da je mjesto RS u BiH, ma kako to nekome teško palo.“

Ubrzani evropski put i eventualni status kandidata donijeće Srbiji "relaksaciju”, što će se prenijeti i na njen odnos prema susjedima, koji je često bio zategnut i opterećen tragovima rata, odnosno događajima iz bliske prošlosti, ističe Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke.

“Svaki kandidatski status da dobije bilo koja država u region pomaže i onim drugima. To je znači onaj princip regate za koju su svi rekli:svako ima neku unutrašnju potrebu i unutrašnji poriv d aide što brže, a najbrže idu oni koju ispune uslove. U ovom slučaju, to je jasno rečeno da je Srbija ostvarila tu obaveznu saradnju sa Haškim tribunalom, bez obzira na emocije koje je to izazvalo, i činjenica je da će onda u tom smislu svaki taj njen brži put ka EU pomoći i BiH. Biće ta pomoć i politička, ali i direktna, jer će sigurno biti više predpristupnih fondova i investicija iz Srbije u BiH i obratno. Srbija će biti bolje tržište za BiH, jer ne treba zaboraviti da su Srbija i BiH međusobno, u vrlo dobrim, razvijenim trgovačkim i ekonomskim odnosima”, ocjenjuje Šolaja.

Put pomirenja i izgradnje boljih odnosa biće dug, upozorava analitičarka Tanja Topić.

“Iz prostog razloga što je godinama i decenijama stvarana jedna drugačija atmosfera, atmosfera koja je zapravo sve i vrijednosne i civilizacijske standarde pretumbala i postavila ih na puno drugačije osnove”, kaže Topićeva.

Na nedavno održanom okruglom stolu u Tuzli, o stabilizaciji odnosa između Beograda i Sarajeva jedan učesnik je rekao: “Kako je počelo zlo tako će početi i dobro”!