Dostupni linkovi

Srbija opet između privlačne euro kasice i zavodljivog pravoslavnog baćuške


Beograd, protest podrške ruskoj intervenciji u Ukrajini, 3. mart 2014.
Beograd, protest podrške ruskoj intervenciji u Ukrajini, 3. mart 2014.

Povodom vikend posete odlazećeg predsednika Evropske komisije Žoze Manuel Baroza, koji je rekao da 50 odsto spoljne politike Srbije nije u skladu sa politikom Brisela, RSE se bavi pitanjem: šta konkretno treba Srbija kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji da uradi, kako bi uskladila svoju spoljnu politiku sa Briselom? Šta udaljava Srbiju od spoljne politike EU? Kako razumeti iznenadno pozivanje pojedinih političara skromnih kapaciteta Titovom ulogom u hladnoratovskoj podeli sveta? Kao fascinacija ili alibi?

Stanislava Pak, savetnica predsednika države, koja je prisustvovala razgovoru Tomilsava Nikolića sa gostom iz Brisela, prenosi na koje je sporne poteze Beograda Barozo ukazao.

"Dve stvari su bile njemu problematične, a to je naš stav oko Ukrajine, a druga je poseta predsednika Belorusije gospodina Lukašenka. Bilo je reči i o Južnom toku, doduše veoma kratko. Gospodin Barozo je istakao da se EU ne protivi tom projektu, samo traži da energetski sistem i zakonodavstvo budu usaglašeni sa propisima EU, vezano i za nabavke i za sve druge procese koji se tiču tog projekta", kaže Pak.

Da li je procenat od 50 odsto neusklađenosti spoljne politike zemlje kandidata za članstvo u EU alarmantan?

Aleksandra Joksimović
Aleksandra Joksimović

"Procenat od 50 odsto je za zemlju u ovoj fazi pridruživanja izuzetno nizak, odnosi se na odluke, rezolucije i sve ono što je predlagala EU u odnosu na ukrajinsku krizu, odnosno Rusiju. I tu je diskrepancija između želje i potrebe Srbije da se pridruži EU i sa druge strane neiskazanoj adekvatnoj podršci spoljnoj politici EU. I to je nešto što se konstantno beleži i očigledno je da je Barozo ovoga puta ozbiljno obratio pažnju srpskim zvaničnicima da takva praksa mora da se uskladi sa stavovima EU, odnosno da Srbija mora jasnije definisati svoju spoljnu politiku u skladu sa stavovima EU", navodi Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku.

Zanimljivo je da, umesto da raste nivo usklađenosti politike Srbije sa EU kojoj teži, ona poslednjih meseci drastično pada, upozorava Joksimović.

"Što se tiče te vrste podrške stavovima EU u prethodnim godinama, recimo u 2013. i 2012. procenat podrške Srbije je bio preko 90 odsto, u nekim trenucima čak i 98 odsto. Ove godine, od izbijanja ukrajinske krize, on je naglo pao, negde u maju je bio 43 odsto. I ja mislim da je upravo to ono na šta je Barozo hteo da obrati pažnju zvaničnicima u Beogradu. Naime, 16. jula bi trebalo da bude održan skrining za poglavlje 31 koje se upravo odnosi na spoljnu politiku i u okviru tog poglavlja će, između ostalog, biti merena podrška Srbije zajedničkim stavovima EU", ocenjuje ona.

Nikolić kao novi Tito

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić je, saopštivši javnosti uznemiravajući podatak, to prokomentarisao rečima da će Srbija "mnogo ozbiljnije u budućnosti razmišljati o tome da li smo možda propustili priliku da negde imamo istovetan stav sa EU", ali je odmah dodao: "Ili je možda sitnica odlučivala ili kako ćemo glasati ili da li ćemo se nečemu pridružiti ili ne."

Ostalo je nejasno da li je ta "sitnica" koju pominje Nikolić ukrajinska kriza i odnos Srbije prema Kijevu i Moskvi, odnosno prema potezima EU. Nikolić je ponovio šta su koordinate srpske spoljne politike: "Srbija ima prijatelje i na istoku i na zapadu i na severu i na jugu."

Srbija pokušava da, u vremenu kada odnosi Moskve sa jedne i Brisela i Vašingtona sa druge strane opasno klize prema hladnom ratu ili odmeravanju snaga dva poliitička bloka, održi spoljnu politiku na dva koloseka. I Moskva i Brisel, i Merkelova i Lukašenko, i Kijev i Putin , i evropsko tržište i ruski gasovod po neevropskim uslovima...

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić koji je bio domaćin beloruskom predsedniku Lukašenku, čoveku kome je zabranjen ulazak u zemlje EU, svojevremeno je izjavio da bi voleo da Srbija vodi politiku kakvu je vodio Josip Broz Tito.

Tomislav Nikolić
Tomislav Nikolić

"Na samitu Afričkog jedinstva u Adis Abebi prošle godine ja sam stajao pored Mugabea i Zume. Zuma me je pogledao i rekao: 'Vi ste predsednik Srbije'. Ja kažem: 'Jesam'. Zuma: 'Jeste vi novi Tito? Ja sam rekao: Trudiću se!", istakao je Nikolić.

Jednom drugom prilikom Nikolić je podsetio da je u izbornoj kampanji govorio da će spoljnu politiku voditi kao Tito, da je takvo vreme u kojoj je to prednost.

Smetnuo je sa uma da su prilike sasvim drugačije, da Srbija kao buduća članica EU više nije "nešto između", da je iscrtana i da se iscrtava nova politička mapa sveta u kojoj više nema Jugoslavije, već male Srbije sa balastom upornog nepriznavanja nove balkanske države Kosova ili kako to eufemistički govore ovdašnje vlasti i njihovi mediji "južne srpske pokrajine" Srbije, jedne od novonastalih država regiona nedavno izašlog iz ratova, regiona koji je još faktor evropske nestabilnosti.

I da, uostalom, hajde da budemo malo manje ozbiljni pa da se osvrnemo na iskazanu ambiciju o novom Titu, Srbija nema političara ni blizu formata i biografije kakvu je imao onaj na koga, ne baš skromni Nikolić, hoće da se ugleda.

Da uozbiljimo stvar. Poznavaoci diplomatije odavno upozoravaju domaće političare da Srbija neće još dugo moći da se nećka između privlačne euro kasice i zavodljivog pravoslavnog baćuške.

Ukrajinska kriza je konačno otvorila Pandorinu kutiju. A skorašnje predsedavanje Srbije OEBS-om, Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju je više nego "škakljivo", kako to reče Ivan Mrkić, bivši ministar spoljnih poslova a sada jedan od predsednikovih savetnika. Ma šta to značilo.

XS
SM
MD
LG