Dostupni linkovi

Srpski političari složno ćute oko poverljivih telegrama


Wikileaks stranica
Wikileaks stranica
Političari u Srbiji mogli bi da imaju razloga za strah od toga šta će se pojaviti iz sadržaja 994 poverljiva telegrama poslata iz ambasade SAD u Beogradu, koje će Vikiliks uskoro objaviti.

Tim pre što su najavljena i dokumenta o razlozima iz kojih Ratko Mladić nije uhapšen. U diplomatskoj prepisci su se našli i odnosi Borisa Tadića sa Miloradom Dodikom, ali i Dodikovi stavovi o Kosovu. Zvaničnici u Beogradu ćute.

Otkrića Vikiliksa da su američke diplomate Putina videle kao “Alfa mužjaka”, Medvedeva kako “izigrava Betmena” Berluskonija “sklonom noćnim zabavama”, Sarkozija “autoritativnim”, Merkelovu “teflonkom” a srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića kao nekog ko “ne drži obećanja” mogla bi da nateraju ovdašnje zvaničnike da budu mnogo obazriviji u susretima sa stranim diplomatama.

U međuvremenu postali su krajnje suzdržani u razgovoru sa novinarima. Najslikovitiji u tom ćutanju bio je vicepremijer Božidar Đelić koji ni na jedno pitanje vezano za Vikiliks nije imao odgovor.

“Ovo su pitanja za ljude koji se bave diplomatijom; To su pitanja za diplomate; To je pitanje za Ministarstvo spoljnih poslova“,
uporno je ponavljao vicepremijer Đelić šta god da su ga novinari pitali u vezi sa poverljivim dokumentima koje je objavio Vikiliks.

U beogradskoj štampi provejava i pitanje "ko će hteti sada da razgovara sa Amerikancima, pogotovo otvoreno".

O tome kako će izgledati ti budući razgovori niko od ministara koje smo pozvali nije želeo da govori.
Susret Dragana Markovića Palme i predsednika Skupštine gradskog veća grada Beča, 23. februar 2010.

Dragan Marković Palma, koalicioni partner u Vladi poznat po tome što u svojoj Jagodini često ugošćuje ambsadore, prema sopstvenoj evidenciji u poslednjih pet godina imao je preko 100 sastanaka sa ambasadorima iz 30 država. Objavljivanje, između ostalog i tajnih razgovora, kaže neće uticati na njegove dalje kontakte sa strancima.

“Ja ne krijem ništa kad pričam sa diplomatskim korom. To što pričam sa diplomatama isto govorim i u Srbiji na javnim nastupima. Možda nisam kao ostali političari gde jedno pričaju u zemlji a drugo pričaju u inostranstvu”, poručuje Marković.

Opozicioni lider Čedomir Jovanović česti je gost na događajima koje organizuju strane diplomate u Beogradu.

“Jasno je da su oduvek diplomate jedno mislile, drugo govorile, treće radile”, kaže on.
Jasno je da su oduvek diplomate jedno mislile, drugo govorile, treće radile, kaže Čedomir Jovanović.

“I ovo je mnogo više test za sve osim za samu Ameriku. Ne mislim da može biti bilo šta problematično za Beograd ili bilo kog političara u Srbiji u kontaktima sa američkom ambasadom ili u tim izveštajima osim sopstvene uloge”, misli Jovanović.

"I bez tih izveštaja mi smo na svojoj koži osetili koliko je ta međunarodna politika gruba, koliko je sa druge strane kruta i kako je elastična kada se radi o pojedinačnim interesima”, zaključuje Jovanović.

Oko hapšenja Mladića

U depešama iz američke ambasade u Beogradu, kojih prema Špiglu ima 994 u poslednjih 30 godina, pored ocene jednog francuskog diplomate da ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić "ne čini ništa da ohrabri Srbe da se vrate na Kosovo", našli su se i Tadić i Dodik.

Boris Tadić i Milorad Dodik u Banja Luci, 15. novembar 2010.

Uoči posete Borisa Tadića Nemačkoj 16. novembra prošle godine sastali su se Kristof Hojsgen, savetnik kancelarke Angele Merkel i Filip Marfi, ambasador SAD u Berlinu. Hojgen je Marfiju rekao da bi Tadić, iako stalno govori da se "čvrsto odnosi" prema Miloradu Dodiku, trebalo da bude još čvršći.

Hrvatski mediji prenose da je Dodik američkim diplomatama najavio priznanje Kosova posle takve odluke Saveta bezbednosti UN, te da je američkom diplomati Danijelu Fridu rekao da podržava Ahtisarijev plan o Kosovu. Dodik je odmah demantovao da je rekao da će priznati Kosovo.

Milan Pajević iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove ipak ne veruje da će se nešto dramatično promeniti u odnosima Beograda i Banjaluke posle saznanja Vikiliksa.

„Inače već znamo i slušamo predstavnike međunarodne zajednice poslednjih godina da se od Beograda očekuje da na neki način smanjuju doživljaj gospodina Dodika, naročito onda kada on preti ili upozorava da može da raspiše referendum zbog otcepljenja. Sve ono što ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine, i sve što plaši međunarodnu zajednicu, to su stvari koje su već poznate“, kaže Pajević komentarišući dosadašnja otkrića Vikiliksa u kojima se pominje Beograd.

Ono što bi moglo da otkrije neke nove stvari su dokumenta sa Vikiliksa, koje je najavio Gardijan, o razlozima iz kojih haški optuženik Ratko Mladić nije uhapšen. Da li bi to možda mogao da bude razlog zbog koga će “američki sagovornici u Beogradu zanemeti” što se kao mogućnost provlači u ovdašnjoj štampi.

Milan Pajević kaže da je moguće da će odatle doći neke informacije „koje su zaista nepoznate i najširoj javnosti, a možda čak i ljudima koji se stručno bave tim pitanjima“.

Ovdašnji mediji, pozivajući se na svetske listove koji prenose dokumente Stejt departmenta do kojih je došao Vikiliks, objavljuju da je najveći broj američkih depeša iz Beograda, poslat decembra 2007. godine kada su raspisani predsednički izbori u Srbiji.

Prema nezvaničnim izvorima strane diplomate su odigrale ključnu ulogu u formiranju poslednje proevropske vlade. Tako da bi se možda vezano i za te događaje moglo doći do zanimljivih otkrića.

WikiLeaks i Balkan

WikiLeaks i zemlje regiona

Među 250,000 telegrama američke diplomatije koje je stranica WikiLeaks počela objavljivati u ponedjeljak, nalazi se i preko 9,000 dokumenata o zemljama bivše Jugoslavije i regiona.

Pojedinačno Hrvatska se spominje u 2.053, BiH 1.419, Kosovo 1.320, Srbija i Crna Gora (zajedno do 2006.) 1.244, Slovenija 947, Albanija 822, Makedonija 783 i Crna Gora 503 telegrama.

Za sada, na stranici WikiLeaksa dostupan je samo dokument o razgovorima pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu Phila Gordana sa francuskim zvaničnicima u Parizu u oktobru 2009. godine o, između ostalog, situaciji u BiH, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj.

Na sastanku su francuske diplomate zagovarale ubrzanje proces zatvaranja Ureda visokog predstavnika u BiH, s čime se Gordon nije složio jer je rekao da još nisu bili stvoreni svi uslovi.

On se također nije složio sa ocjenom francuskih diplomata da su se odnosi između SAD i bošnjačkih političara pogoršali.

Francuski predsjednički savjetnik za vanjsku politiku Jean-Claud Levitte je također rekao da EULEX ima problema sa kosovskim vlastima nakon potpisivanja sporazuma sa Beogradom kao i da minister vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić "obećava puno" prilikom posjeta Parizu u vezi povratka Srba na Kosovo ili njihovog učešća u kosovskim institucijam i da se više neće susretati sa njim jer ne predstavlja lice moderne Srbije kao što tvrdi.

XS
SM
MD
LG