Split Pride: Ili Riva ili ništa

Na inicijativu triju nevladinih organizacija, splitske gradske vlasti premjestile su završetak ovogodišnjeg Split Pridea sa splitske Rive na nedaleke Prokurative.

Organizatori Split Pridea kažu kako ne odustaju od Rive i najavljuju tužbu protiv splitskih vlasti. Prošlogodišnji prvi Split Pride obilježili su prosvjedi njihovih protivnika, kojom prigodom je povrijeđeno više novinara, policajaca i sudionika povorke.

Deset dana pred drugi po redu Split Pride, splitske gradske vlasti uvažile su nekoliko tisuća potpisa na peticiji protiv njegovog održavanja i završnu manifestaciju Pridea  premjestile sa Rive na pedesetak metara udaljene Prokurative, gradski trg na kojem se obično održava Splitski festival zabavne glazbe. Stipe Lozo iz Građanske anti-gay inicijative je zadovoljan.

„Za ekspliciranje vlastite seksualnosti i intimnih izbora postoje druge dvorane i drugi prostori“, kazao je on.

Dogovorena trasa se mijenja samo na kraju – kreće od parka Đardin, ide rubom Dioklecijanove palače, odnosno Marmontovom ulicom i kada iziđe na Rivu, ne bi se skrenulo lijevo do sredine Rive, nego desno do Prokurativa. Mirjana Kučer iz splitske udruge Domine koja je jedan od organizatora Split Pridea je ogorčena, pogotovo jer je trasa bila dogovorena sa gradom i policijom.

„Radi se o politizaciji, nezrelosti i neprihvaćanju pojmova demokratičnosti, ustavnosti i ljudskih prava koje iskazuje lokalna vlast u Splitu“, ocjenjuje ona.

U izjavi za RSE Sanja Juras iz udruge Kontra najavljuje da će oni, usprkos odluci gradskih vlasti, povorku završiti nasred Rive, a ako ih se spriječi, da će odgovoriti internacionalizacijom slučaja.

„Ovdje se radi o osnovnom ljudskom pravu na javno okupljanje i – zato što netko ne želi gledati to javno okupljanje jer ima homofobične stavove, jer ima diskriminativne stavove, takvi stavovi se ne smiju uvažavati od strane gradske vlasti, od strane države koja bi trebala štiti ljudska prava građana. Zašto se ljudska prava mora štititi i zašto su ona zagarantirana međunarodnim dokumentima i zakonima – pa upravo zato jer ih netko želi kršiti. Tu je zapravo uloga države da zaštiti nas, a ne da postupa diskriminativno tako   da onemogućava javno okupljanje i da ga sklanja na mjesto gdje nije vidljivo“, kaže Juras.

Ograničanjvanje ustavnih prava

Inače, s idejom da se završni dio skupa premjesti na Prokurative prvi je izišao splitsko-zagrebački sociolog Dražen Lalić, ocjenjujući da će se na taj način izbjeći svaka mogućnost nasilja i da će se izbjeći da Split i Dalmacija koji žive od turizma budu etiketirani kao primitivne i nasilju sklone sredine. U izjavi za RSE on kod toga ostaje.

„Moram reći da se protivim bilo kojem ekstremizmu i da usijanih glava ima očito i sa jedne i sa druge strane. Ukratko –  zbog usijanih glava s ove i s one strane ja ne pristajem da ponovo bude krvavih glava!“ kazao je Lalić.

Prošlogodišnji Split Pride obilježili su prosvjedi njegovih protivnika na Rivi, neefikasnost policije i osam povrijeđenih policajaca, novinara, prosvjednika i sudionika povorke.

Protiv odluke gradskih vlasti kojom je završetak povorke preusmjeren sa Rive na Prokurative provjedovala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozoravajući kako je ona  „protivna Zakonu o ravnopravnosti spolova i predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spolne orijentacije".

Ona je naglasila kako ta odluka nije donesena iz sigurnosnih razloga, već se temelji na „prigovorima udruga građana i njihovim homofobnim stavovima“ koji „ne smiju ograničavati ustavna prava na okupljanje i izražavanje bilo kojoj skupini.“

Ovim povodom oglasilo se i britansko Ministarstvo vanjskih poslova. Očito kao žrtve pokvarenih telefona, oni su odmah izrazili zabrinutost zbog nasilja i diskriminacija, kao i zbog zabrane manifestacije od strane lokalnih vlasti.

Inače, već ranije su potporu Split Prideu dali brojni političari, od predsjednika Ive Josipovića nadalje, a svoje su sudjelovanje u povorci, istina - prije ovih kontroverzi sa trasom - najavili ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar unutarnjih poslova - inače Splićanin - Ranko Ostojić i ministar uprave Arsen Bauk.