U Hrvatskoj se pozitivno ocjenjuje načelni dogovor sa Slovenijom oko prenesene štednje u „Ljubljanskoj banci“ i dizanja slovenske blokade hrvatskog ulaska u Europsku uniju, postignut u srijedu. Analitičari upozoravaju da će slovenski premijer Janez Janša zbog unutarnjepolitičkih razloga do zadnjeg trenutka nastojati ovaj problem držati otvorenim.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izrazila je u četvrtak zadovoljstvo dogovorom sa Slovenijom oko duga „Ljubljanske banke“ i prestanka slovenske blokade hrvatskog ulaska u Europsku uniju.
„Ako ovo sve dobro prođe i bude prihvatljivo, velika je vjerojatnost da će Slovenija već u ožujku biti u stanju ratificirati naš pristupni ugovor“, kazala je ministrica Pusić.
Premijer Zoran Milanović kaže da je rješenje „umjereno prihvatljivo“ za obje strane.
Zadovoljstvo je u srijedu nakon šesterosatnih pregovora u Otočcu ob Krki izrazio i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec:
„Nas dvoje imamo rješenje, i to rješenje koje je prihvatljivo za obje strane.“
Načelni dogovor je postignut, ali o njegovom sadržaju javnosti dviju zemalja neće ništa službeno doznati dok ga ne prihvate dvije vlade, a sljedeći bi se sastanak dvoje ministara trebao održati 19. veljače. Podsjetimo – koji je problem?
Kada je Slovenija posebnim ustavnim zakonom pred 20 godina omogućila da „Ljubljanska banka“ ne treba isplaćivati štednju štedišama koji nisu slovenski državljani, nekoliko hrvatskih banaka preuzelo je po naputku hrvatske Vlade servisiranje dijela hrvatskih štediša.
Sada te banke tuže Sloveniju da im vrati novac kojeg su umjesto „Ljubljanske banke“ isplatile hrvatskim štedišama. Slovenija ne želi ratificirati hrvatski pristupni sporazum sa Europskom unijom dok hrvatske banke ne povuku tužbe, i na taj način – zbog rokova zastare – ne odustanu od potraživanja 280 milijuna eura plus kamate od Slovenije.
Na sastanku u srijedu čini se da je dogovoreno prebijanje potraživanja, jer Slovenija od Hrvatske potražuje novac koji je „Ljubljanska banka“ do devedesete plasirala kao kredit u hrvatske firme.
Slovenci kažu da je tog novca nekoliko puta više od potraživanja prema „Ljubljanskoj banci“, a Hrvati da je tih potraživanja nekoliko puta manje. Koje je rješenje dogovoreno – ne zna se.
„S jedne strane je važnost i težina hrvatskog ulaska u Europsku uniju, a sa druge strane je činjenica da su Slovenci kroz ovo vrijeme očito ucjenjivali Hrvatsku i sada je pitanje - koliku ćemo cijenu platiti? Nama je u interesu da ona bude što manja i da kompromis bude što manje bolan“, ocjenjuje politički analitičar Mate Granić.
Politički analitičar Davor Gjenero ocjenuje za naš radio da je postignut okvirni dogovor, ali da će slovenski premijer Janez Janša u turbulentnoj slovenskoj unutarnjepolitičkoj situaciji do zadnjeg trena nastojati problem držati otvorenim kako bi kapitalizirao poene za sebe.
„Dakle, meni se čini da na slovenskoj strani možemo očekivati još brojne probleme koji će na kraju završiti tako da Slovenija neće biti zadnja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor sa EU, ali će biti zadnja koja je notificirala ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora", smatra Gjenero.
Po Gjenerovoj ocjeni, za urazumljivanje Slovenije najzaslužniji su američki i njemački pritisak. Što se tiče utjecaja ovog dogovora na zemlje jugoistoka Europe, Gjenero kaže da je ovo do sada neviđeno balkansko ponašanje Slovenije prema Hrvatskoj rezultiralo europskim traženjem da se Hrvatska obaveže da kao članica Europske unije neće nove države kandidate blokirati bilateralnim problemima.
Ovo rješenje neće naštetiti interesima bosansko-hercegovačkih štediša „Ljubljanske banke“, za koje je Gjenero uvjeren da će se s vremenom namiriti temeljem nedavne presude Europskog suda za ljudska prava.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izrazila je u četvrtak zadovoljstvo dogovorom sa Slovenijom oko duga „Ljubljanske banke“ i prestanka slovenske blokade hrvatskog ulaska u Europsku uniju.
„Ako ovo sve dobro prođe i bude prihvatljivo, velika je vjerojatnost da će Slovenija već u ožujku biti u stanju ratificirati naš pristupni ugovor“, kazala je ministrica Pusić.
Premijer Zoran Milanović kaže da je rješenje „umjereno prihvatljivo“ za obje strane.
Zadovoljstvo je u srijedu nakon šesterosatnih pregovora u Otočcu ob Krki izrazio i slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec:
„Nas dvoje imamo rješenje, i to rješenje koje je prihvatljivo za obje strane.“
Načelni dogovor je postignut, ali o njegovom sadržaju javnosti dviju zemalja neće ništa službeno doznati dok ga ne prihvate dvije vlade, a sljedeći bi se sastanak dvoje ministara trebao održati 19. veljače. Podsjetimo – koji je problem?
Kada je Slovenija posebnim ustavnim zakonom pred 20 godina omogućila da „Ljubljanska banka“ ne treba isplaćivati štednju štedišama koji nisu slovenski državljani, nekoliko hrvatskih banaka preuzelo je po naputku hrvatske Vlade servisiranje dijela hrvatskih štediša.
Sada te banke tuže Sloveniju da im vrati novac kojeg su umjesto „Ljubljanske banke“ isplatile hrvatskim štedišama. Slovenija ne želi ratificirati hrvatski pristupni sporazum sa Europskom unijom dok hrvatske banke ne povuku tužbe, i na taj način – zbog rokova zastare – ne odustanu od potraživanja 280 milijuna eura plus kamate od Slovenije.
Na sastanku u srijedu čini se da je dogovoreno prebijanje potraživanja, jer Slovenija od Hrvatske potražuje novac koji je „Ljubljanska banka“ do devedesete plasirala kao kredit u hrvatske firme.
Slovenci kažu da je tog novca nekoliko puta više od potraživanja prema „Ljubljanskoj banci“, a Hrvati da je tih potraživanja nekoliko puta manje. Koje je rješenje dogovoreno – ne zna se.
„S jedne strane je važnost i težina hrvatskog ulaska u Europsku uniju, a sa druge strane je činjenica da su Slovenci kroz ovo vrijeme očito ucjenjivali Hrvatsku i sada je pitanje - koliku ćemo cijenu platiti? Nama je u interesu da ona bude što manja i da kompromis bude što manje bolan“, ocjenjuje politički analitičar Mate Granić.
Politički analitičar Davor Gjenero ocjenuje za naš radio da je postignut okvirni dogovor, ali da će slovenski premijer Janez Janša u turbulentnoj slovenskoj unutarnjepolitičkoj situaciji do zadnjeg trena nastojati problem držati otvorenim kako bi kapitalizirao poene za sebe.
„Dakle, meni se čini da na slovenskoj strani možemo očekivati još brojne probleme koji će na kraju završiti tako da Slovenija neće biti zadnja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor sa EU, ali će biti zadnja koja je notificirala ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora", smatra Gjenero.
Po Gjenerovoj ocjeni, za urazumljivanje Slovenije najzaslužniji su američki i njemački pritisak. Što se tiče utjecaja ovog dogovora na zemlje jugoistoka Europe, Gjenero kaže da je ovo do sada neviđeno balkansko ponašanje Slovenije prema Hrvatskoj rezultiralo europskim traženjem da se Hrvatska obaveže da kao članica Europske unije neće nove države kandidate blokirati bilateralnim problemima.
Ovo rješenje neće naštetiti interesima bosansko-hercegovačkih štediša „Ljubljanske banke“, za koje je Gjenero uvjeren da će se s vremenom namiriti temeljem nedavne presude Europskog suda za ljudska prava.
