Sindikati prijete i štrajkom ako bude "kriznog poreza"

Ukoliko Vlada ostane pri namjeri da uvede "krizni porez", odnosno ponovo, radi dodatnog punjenja budžeta najsnažnije po džepu udari građane sa najmanjim primanjima, sindikat prijeti protestima i štrajkom, a prosvetari čak, otvorenom ostavljaju i mogućnost odlaganja početka drugog polugodišta školske godine.

Sastanak sindikalaca i predstavnika Vlade u ponedjeljak nije predstavljao korak naprijed ka rješenju koje bi zadovoljilo obije strane.

"Obije strane su ostale na početnim pozicijama", rekao je za RSE Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata koja se protivi namjeri Vlade da uvede tzv. krizni porez.

Sindikalci su tokom razgovora sa potpredsjednikom Vlade Vujicom Lazovićem, ministrom finansija Radojem Žugićem i ministrom rada Predragom Boškovićem, koji je sazvan na traženje sindikalaca koji žele da spriječe usvajanje izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, prezentovali stav da prije smanjivanja plata treba posegnuti za drugim mjerama: transparentnijom poreskom politikom, oporezivanjem bogatstva, luksuza, dobiti...

"Čuli smo od vlade da se slaže sa nama da se na rashodnoj i prihodnoj strani budžeta poboljša stanje, ali za to traže vrijeme. Smatraju da prvo treba krenuti od ove krizne mjere – smanjenje zarada kako bi ona dala prve efekte, dok se ove druge mjere ne primijene. Na drugoj strani, Unija slobodnih sindikata misli da prvo treba primijeniti te druge mjere pa tek onda, ako one ne daju efekat razmišljati o smanjenju zarada", kazao je Srđa Keković.

Sindikalci su u međuvremenu iskazali čvrstu riješenost da, ukoliko Vlada ostane pri svome i kroz parlament "progura" predlog u sadašnjem obliku, pruže adekvatan odgovor koji podrazumijeva mogućnost organizovanja protesta do ispunjenja zahtjeva i štrajk, a prosvetari su pomenuli čak i mogućnost odlaganja drugog polugodišta školske godine.

Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata i predsjednik Sindikata prosvjete, Zvonko Pavićević.

"Na stolu su mnoge opcije, a najrealnija opcija su protesti, na dan održavanja skupštine 28. januara, kada je i jedina tačka dnevnog reda usvajanje izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica", rekao je Pavićević.

U drugoj sindikalnoj organizaciji, iako iskazuju spremnost za komunikaciju sa Unijom slobodnih sindikata još uvijek ne pokazuju namjeru da uđu u organizaciju protesta.

"Ne slažemo se sa uvođenjem jednog takvog poreza. Tražili smo jedan sastanak sa vladom, na kojem bi iznijeli određenu argumentaciju", kaže generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata, Zoran Masoničić.

Osude javnosti i opozicije

Namjeru Vlade da uvede tzv. krizni porez krajem godine je obznanio ministar finansija Radoje Žugić.

"Limit koji se neće teretiti kriznim porezom jeste 400 eura bruto zarade. Sve iznad toga će se kroz poreske propise oporezovati sa nova tri procentna poena", rekao je.

Žugićeve riječi u prevodu znače da će se, ako ovaj prijedlog prodje, svima čija je neto plata veća od 267 eura odbijati 12 umjesto dosadašnjih devet procenata, što pretvoreno u brojeve znači da će se od plate od 267 eura, koja ne doseže ni trećinu potrošačke korpe, odbijati dodatnih 12 eura, dok će prosječna plata od 478 eura biti umanjena za još skoro 22 eura.

Osim manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije koja je najavila podršku, čime je zapravo obezbijeđena skupštinska većina, domaća javnost je skoro u potpunosti negativno reagovala, pa su se čak i, inače suprotstavljeni, sindikati i poslodavci našli ujedinjeni u nezadovoljstvu. Usprotivila se i opozicija.

U Socijalističkoj narodnoj partiji je ocijenjeno da predložene mjere nijesu socijalno odgovorne.

"Vi znate i da smo prošle godine, kada je usvajan tzv. set kriznih mjera insistirali da se sa duplo većom poreskom stopom nego 9 posto, dakle 18 posto oporezuju tarade koje su veće od hiljadu eura. Takvih zarada je 4 do 5 hiljada u Crnoj Gori. To tada nije bilo prihvaćeno od strane vlade. Da je tada bilo prihvaćeno to, ne bi bilo potrebe za ovim kriznim mjerama. Dakle, u tom pravcu će se svakako kretati ponuda SNPa - da usvojimo zakon koji bi tretirao, uz princip solidarnosti one građane koji imaju veliki dohodak u odnosu na one koje jednostavno ne smijemo oporezivati i zato su opravdani protesti", kaže funkcioner SNP-a, Aleksandar Damjanović.

I koalicija - Demokratski front, koja se poput ostatka opozicije protivi namjeri Vlade da dodatno oporezuje zarade, javnosti je prezentovala prijedlog seta mjera usmjerenih na povećanje budžetskih prihoda u koje spada: uvodjenje poreza na bogatstvo, konfiskovanje imovine nastale bavljenjem organzovanim kriminalom, dodatno oporezivanje svih nekretnina osim one u kojoj vlasnici stanuju, kao i oporezivanje izdavanja stanova. Zahtijevaju da minimalna zarada ne bude manja od polovine prosječne, da se zarade do prosječne ne oporezuju, a one preko prosjeka, da se oporezuju po progresivnoj skali.

Demokratski front predlaže i zakonsko sprječavanje prikazivanja privatnih troškova vlasnika preduzeća kao troškova firme koje, po njima, treba uključiti u oporezivu dobit, zatim osnivanje državne agencije za platni promet koja bi eliminisala sivu ekonomiju u ovoj oblasti, ali i tretiranje neuplaćivanja poreza i doprinosa uz zarade kao krivično djelo. DF traži i da se više od šest milijardi dolara državnog novca koji je, navodno, iznijet od 2005. vrati u Crnu Goru.

"Već se pojavljuju i određeni uspješni pravni postupci, skoro smo čuli da je to bilo i za Egipat i za Libiju. Rusija je uspjela da vrati značajan dio kapitala kao i SAD. Radi se o jednoj novoj pravnoj i političkoj situaciji. Naravno, dok je Đukanović na vlasti od toga nema ništa", navodi funkcioner DF-a, Nebojša Medojević.