"Sejdić - Finci": U Parlamentu BiH politička promocija ispred amandmana
Zastupnici i delegati Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali su na zajedničkoj sjednici šest različitih amandmana na Ustav BiH. Usvajanjem nekog od tih amandmana omogućilo bi se provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci“. Očekivano, dogovora o ovim prijedlozima nije bilo, baš kao i poslednjih četiri godine koliko bh. političari bezuspješno pokušavaju da riješe ovaj problem.
Nakon 18 mjeseci razgovori o provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci vraćeni su u bosanskohercegovačke institucije. O tome su u utorak, doduše bez posebnog uspjeha, raspravljala oba doma državnog Parlamenta.
Poslanici i delegati zajednički su razmatrali šest amandmana na Ustav, koji su predloženi još 2012. godine, a nakon bezuspješnog dvogodišnjeg rada komisije koju je Parlament osnovao da bi riješila ovaj problem. U međuvremenu, o provođenju presude, umjesto institucija, pregovarali su politički lideri. Bez ikakvog uspjeha, što je pokazao i posljednji sastanak sa evropskim komesarom Štefanom Fileom.
Bez rješenja za "Sejdić-Finci" u Parlamentu BiH
Na zajedničkoj sjednici Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH poslanici i delegati raspravljali su u utorak o prijedlozima amandmana na Ustav BiH u vezi sa provođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
Kako promjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku većinu, rasprava je samo potvrdila da ta većina ne postoji, te da se rješenje slučaja Sejdić-Finici neće postići ni u Parlamentarnoj skupštini BiH. Usvojen je tek zaključak da Zajednički kolegijum, zajedno sa privremenom parlamentarnom komisijom i predlagačima ustavnih amandmana, u narednom periodu preduzme odgovarajuće korake u pravcu postizanja riješenja, oslanjajući se na rezultate razgovora političkih lidera.
Možda se na činjenicu da su predsjednici stranaka preuzeli funkciju državnog parlamenta navikla i zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić, pa je sa čuđenjem u utorak pitala:
„Koji su to posebni razlozi bili zbog čega je ova sjednica zakazana? Ja koliko god sam pokušavala, te razloge nisam mogla da pronađem. I ako ćemo cijeli dan, na cijeloj ovoj sjednici slušati sve ono što smo slušali nebrojeno puta do sada, ova sjednica nema nikakvog smisla.“
Iznenađenoj zastupnici odgovorio je predsjednik SDS-a Mladen Bosić, inače učesnik svih razgovora bh. lidera o provođenju presude Sejdić-Finci:
„To je pitanje da li ovaj dom treba da se uključi u donošenje odluke oko Sejdić-Finci, ili treba da čeka kako će se završiti sastanci kao što su bili nekidan do ranih jutarnjih sati, a onda samo na osnovu toga da digne ruku i završi posao.“
Da ne vjeruje instituciji u kojoj zarađuje platu, već isključivo stranačkim vođama, odgovorila je zastupnica Majkić:
„Nema šanse da Parlament uradi ono što se nije moglo za 13 sati uz veliku pomoć Evrope i svih lidera.“
Više stranačke promocije, manje razgovora o amandmanima i stavovi koji su se nebrojeno puta mogli čuti u prethodnih četiri godine otkada se pokušava riješiti provođenje presude Sejdić-Finci, karakteristike su zasjedanja u utorak. Očigledno je bilo od prve minute sjednice da stavove ni zastupnici iz Zastupničkog doma ni delegati iz Doma naroda ne mogu približiti. Zbog čega, možda, najlogičnije objašnjenje dao je Beriz Belkić iz Stranke za BiH.
„Sedmorka kažemo da će provesti taj eventualni politički dogovor iza koje stoje najmanje dvije trećine - ja sam računao svega sedam, osam poslanika ukupne Parlamentarne skupštine nije pod kontrolom pregovarača“, kazao je Belkić.
Beriz Belkić
Adnan Bašić, iz Saveza za bolju budućnost, je upozorio:
„Mi smo danas samo 10 posto posvetili tome i stvarnoj realizaciji ove presude Međunarodnog suda, a 90 posto smo posvetili onome što se nigdje u toj presudi ne spominje.“
Treba li kroz presudu Sejdić-Finci rješavati i pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH - neminovno je bila tema koje su se držali hrvatski zastupnici. U maniru iskusnog političara, lider HDZ-a Dragan Čović, iako je nakon posljednjeg sastanka sa evropskim komesarom Fileom od ostalih stranaka iz Federacije označen kao glavni krivac za propast razgovora, poručio je:
„Ne može mi nitko kazati da ne zagovaram ideju apsolutne ustavne jednakopravnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih građana BiH koji u njoj žive. Stavite član 1 Ustava da je to tako – i riješit ćemo 99 posto problema o kojima mi danas pričamo.“
Bh. javnosti je poznato da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo istragu protiv N.N. lica zbog neprovođenja presude u slučaju Sejdić-Finci. Tako je nekim parlamentarcima već stigao poziv da u svojstvu svjedoka u ponedjeljak daju izjavu. Vidno uzbuđena zbog toga, tu novost je saopštila zastupnica Dušanka Majkić:
„I ne mogu to nikako drugačije da to nazovem nego kao ogorčenje da ja kao poslanik nemam mogućnost da svoje političke stavove zastupam onako kako je opredjeljenje moje, političke partije iz koje dolazim i entiteta iz kojeg dolazim. Smatram da je to nedopustivo.“
Pridružio joj se stranački kolega Milorad Živković, inače predsjedavajući Zastupničkog doma državnog Parlamenta. Iz skupštinske klupe je, ograđujući se, doduše, da nije vrijeme i mjesto, državnom Tužilaštvu poručio:
„Možda nije primjereno da kažem s ove pozicije, ali ja se neću odazvati na poziv ako ga budem dobio, za razliku od vas koji vjerujem da ćete doći u ponedjeljak na poziv Tužilaštva, zato što smatram da je to politički progon, zato što smatram da tužioci nemaju pametnijeg posla nego da kao besposleni popovi krste jariće, rade ovdje i pričaju priču.“
Rješavanje presude Sejdić-Finci aktuelno je više od četiri godine, a ujedno je i kočnica na putu Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama. Za promjenu Ustava BiH potrebna je dvotrećinska većina glasova prisutnih poslanika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
