Petak, 18. april/travanj 2014, 10:10 CET

Bosna i Hercegovina

Federalna televizija na udaru političkih stranaka

Zgrada televizije u sarajevu
Zgrada televizije u sarajevu
Veličina slova - +
Nakon što su ostavili istu upravu u Razvojnoj banci Federacije BiH, uprkos njenim katastrofalnim rezultatima i radnjama za koje mnogi misle da su nelegalne i nezakonite, nova parlamentarna većina u Federaciji BiH, predvođena SDP-om, pokušava ovladati i javnim servisom tog bh. entiteta. Mimo zakona i procedura, imenovan je Privremeni upravni odbor čiji su pojedini članovi deklarisani predstavnici stranaka.

Novinari i akademska zajednica se čudom ne mogu načuditi potezima kojima se pokušava „osvojiti“ medijski prostor Federacije BiH, u čijoj je glavnoj ulozi Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a. Zbog toga su sve oči uprte u visokog predstavnika u BiH, od kojeg se očekuje da stavi tačku na nezakonite poteze nove vlasti.

Mediji u Bosni i Hercegovini nikada nisu bili manje nezavisni nego što je to danas, a politička kontrola identična je onoj koja je bila poslije rata. To se posebno odnosi na Javni sistem Bosne i Hercegovine, odnosno njegova dva entitetska servisa. Već i ptice na grani mogu vidjeti Dodikov uticaj na Radio-televiziju Republike Srpske, ali i najveći dio tamošnjih medija kojima prvi čovjek tog bh. entiteta svake godine izdvoji znatna sredstva iz budžeta. Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH, čijim javnim servisom želi ovladati prvenstveno Socijaldemokratska partija. Posljednji pokušaj, kojim su imenovali Privremeni upravni odbor protivno zakonu i mimo konkursa, to pokazuje. Jasenko Selimović, predsjednik Kluba SDP-a u federalnom parlamentu, u junu je, kada je odbor imenovan, to ovako obrazložio:

„Konkursi po procedurama traju dosta dugo. Dok se sve ispoštuje, dok se raspišu itd. proće više od dva mjeseca i zato mi danas idemo na izbor privremenih članova.“

Šest mjeseci kasnije, Selimović je istog mišljenja:

„Mi na ovaj način postupamo u skladu sa zakonom, štitimo imovinu Federacije prije svega, a onda i interese Federacije.“

SDP-u, ali strankama koje čine novu parlamentarnu većinu se žuri da ovladaju medijskim prostorom u Federaciji BiH. To potvrđuje i podatak kako su zaobišli i Komisiju za izbor i imenovanje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja je zadužena za raspisivanje konkursa za članove Upravnog odbora. Predsjedavajući Komisije Safet Kešo kaže: 

„Nikad se niko nije obratio Komisiji za izbor i imenovanje sa namjerom da se ta tačka stavi na dnevni red.“

Nada u OHR i Mežunarodnu zajednicu

Zakon o RTV Federacije BiH ne poznaje termin privremenog upravnog odbora, kakav je izabran u federalnom parlamentu. U njegovom članu 25 se navodi da članovi upravnog odbora ne mogu biti članovi tijela političkih stranaka. Uprkos tome, imenovan je Nino Ćorić, koji obnaša funkciju političke akademije HDZ-a BiH. Profesor na Mostarskom sveučilištu Slavo Kukić to ovako obrazlaže:

Slavo KukićSlavo Kukić
x
Slavo Kukić
Slavo Kukić
„Ako vi imate HDZ koji uporno istrajava na hrvatskom kanalu, onda se postavlja pitanje s kojim je ciljem ušao njegov čovjek u Upravno vijeće Federalne RTV.“

Novinari i akademska zajednica se čudom ne mogu načuditi potezima kojima nova parlamentarna većina na čelu sa SDP-om pribjegava kako bi ovlada RTV-om Federacije. Senad Avdić, glavni i odgovorni urednik sedmičnika “Slobodna Bosna”, o cijelom slučaju kaže:

„U jednom trenutku kad se izmakao bez pogovora medijski suport, prije svega u ovome servisu, lideru SDP-a, on se našao u panici – nema medijskog prostora, nema se gdje javljati direktno sa svojih, inače besmislenih putovanja. Ukupno je kao ministar vanjskih poslova imao možda dva, tri putovanja u Banju Luku i jedno možda poluprivatno u Češku, i to je to. Konačna namjera je ta. Jučer se desilo Feni, sutra će se desiti Javnom RTV servisu. Oni se neće tu zaustaviti. Oni će iskoristiti sve svoje političke, ekonomske i druge poluge da ugase nezavisnu medijsku scenu, privatne medije itd.“  

Državno Ministarstvo prometa i komunikacija nema nikakvu ingerenciju nad sudbinom entitetskih javnih servisa, no priznaju da Javni sistem BiH treba osloboditi svake vrste političkog uticaja. Zbog toga su u pripremi izmjene Zakona o Javnom sistemu BiH, kaže za naš radio Mehmed Agović, do skoro direktor tog sistema, a danas savjetnik ministra za promet i komunikacije. No, namjera je jedno, a praksa nešto sasvim drugo u Bosni i Hercegovini. Na naš upit kakva je sudbina Javnog sistema BiH ukoliko takve izmjene ne dobiju podršku u parlamentu, Agović odgovara:

„Javni RTV servis mora biti jedinstven, cjelovit, jedan, kompaktan, sa jasno iskomplementiranom programskom politikom - da bi ljudi u ovoj zemlji čuli pravu informaciju, umjesto da im se zaključuje šta oni treba da misle o nekakvoj pojavi i problemu. Sve druge ideje, ukoliko bi došlo do njihove realizacije, zapravo bi još više pogoršale opštu situaciju, i političku i svaku drugu, u BiH.“

Bilo kako bilo, SDP sa novim koalicionim partnerima neće odustati od zamisli da Javni servis Federacije BiH stavi pod svoju kontrolu. Zbog toga su sve oči uprte u OHR, koji je sa OSCE-om, delegacijom Evropske unije u BiH i Američkom ambasadom u BiH u nedjelju uputio zajedničko saopštenje u kojem se, između ostalog, kaže:

„Najnovije aktivnosti u Parlamentu Federacije BiH izazvale su zabrinutost u smislu obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti nezavisnosti medija i vladavine prava. Pokušaji zamjene svih članova Upravnog odbora RTV-a Federacije BiH jednim potezom u suprotnosti su sa zakonom. Urgiramo na zvaničnike Federacije BiH da osiguraju imenovanje kompetentnih, nepristrasnih profesionalaca u Odbor FTV, u skladu sa postojećim zakonima“.

Profesor Slavo Kukić zaključuje: „Jedini scenarij koji je po sebi optimističan je start ispočetka, s novom političkom filozofijom i s novim političkim partijama. U ovima nema potencijala da se izvrši bilo kakva promjena koja je za dobro čovjeka.“

Dženana Karabegović

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U novinarstvu je od 1994. gdje na Tuzlanskoj televiziji počinje raditi kao reporter, a potom i kao urednica informativnih emisija. Od 1998. postaje dopisinica Liberty magazina iz Tuzle. Od 1999. prelazi u Sarajevo, gdje u bh dopisništvu Radija Slobodna Evropa počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme. Urednica je centralne informativne emisije za BiH, te televizijskog magazina Radija Slobodna Evropa, Liberty TV. Jedna je od urednica regionalne emisije Pred licem pravde, zajedničkog projekta Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Radija Slobodna Evropa koje prati sudske procese i druge aktivnosti u Haškom tribunalu i pravosuđu u regionu.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Milivoje Radaković
11.12.2012 17:10
Ovo u Bosni liči na puzajući državni udar. Onomad su se "političke elite" dogovorile da se ukidaju Bosanci, a sada je red preuzeti sredstva javnog informisanja...