Dostupni linkovi

Srbija i sever Kosova: Saplitanje oko paralelnih institucija


Zastava Srbije u Mitrovici
Zastava Srbije u Mitrovici
Za utorak je zakazan i treći susret kosovskog i srpskog premijera Hašima Tačija i Ivice Dačića sa visokom predstavnicom Evropske unije za spoljnu politiku Ketrin Ešton. Istovremeno, Brisel poručuje da od rezultata političkog dijaloga Beograda i Prištine zavisi odluka o datumu početku pregovora o kandidaturi Srbije za EU. Srbiji je, to su otvoreno saopštili domaćoj javnosti i visoki državni zvaničnici, preko potrebno ubrzano približavanje Evropskoj uniji, sa jedne strane, dok sa druge strane konzervativni deo javnosti očekuje da Vlada ne prihvati kosovsku realnost. Pred kojim je konretnim izazovima sada Beograd?

Hoće li u nastavku političkog dijaloga između Beograda i Prištine glavna tema biti zahtev Brisela da se ukinu paralelne strukture na severu Kosova? I hoće li se Beograd tu ponovo saplesti na svom evropskom putu? Zvanični stav Srbije, koji je šef diplomatije Ivan Mrkić ponovio i na sednici Saveta bezbednosti krajem prošlog meseca, jeste da je Srbija otvorena za dijalog sa Prištinom o svemu, osim o paralelnim institucijama.

Beograd jedino obećava transparentno finansiranje na severu. Da li se zna šta Brisel tačno misli kada traži ukidanje paralelnih institucija - pitali smo šefa tehničkog pregovaračkog tima Beograda Dejana Pavićevića.
Dejan Pavićević
Dejan Pavićević

„Koliko ja znam paralelne strukture, takozvane, pošto ih neko može nazivati paralelnim strukturama, ja ih nazivam strukturama Republike Srbije – o tome nije bilo reči, niti je bilo ko pominjao", rekao je Pavićević.

RSE: Znači, nema objašnjenja da li oni traže da se ukidaju lokalne samouprave, sudstvo, bezbednosne snage? Za sada nemate ništa konkretno?

"Ne, to je možda pre pitanje za premijera, mada mislim da ni njemu takav zahtev nije postavljen".

Upitan da li to znači da će ovo pitanje tek doći na dnevni red, Pavićević odgovara:

"To ne znamo. Mi o tome imamo jasan stav i videćemo kako će to dalje da ide.“

Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose objašnjava šta Evropska komisija traži od Beograda, kada je reč o severu Kosova.

„U rečniku EK za sudstvo se traži da dođu sudije Euleksa. Za opštine se traži da se uključe u sistem izbora i organizaciju kosovske vlasti, a u najužem smislu, kada na primer govori nemačka premijerka Angela Merkel, ukidanje paralelnih struktura znači ukidanje prisustva MUP-a i Vojske kroz sektor civilne zaštite“, navodi Janjić.

Janjić: Na terenu prilagođavanje briselskim zahtevima

Jelko Kacin, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju za RSE iznosi svoje tumačenje ovog zahteva koji se, po njemu, svodi na ukidanje bezbedosnosnih i obaveštajnih struktura. O drugim institucijama će se tražiti rešenja kako ih integrisati u kosovski sistem a ne kako ih ukidati.

„Kakvo god bude konačno rešenje za punu integraciju severa Kosova u okvir Kosova, lokalna samouprava će opstati jer je ona posledica demokratskih izbora na lokalnom nivou. Iz svih poruka međunarodne zajednice je jasno da neće doći do podele Kosova, zato jedinice lokalne samouprave moraju biti finansirane preko Prištine. Treća stvar su državne strukture bezbednosti koje su prisutne na teritoriji Kosova koje jednostavno treba demontirati“, kaže Kacin.
Jelko Kacin
Jelko Kacin

Dejan Pavićević, međutim, demantuje ilegalno prisustvo policije i obaveštajaca na severu Kosova.

„Srbija, po Rezoluciji 1244 ne vrši faktičku vlast na teritoriji KiM. O kakvim mi onda bezbedonosnim snagama govorimo? Ovim tehničkim sporazumom o integrisanim prelazima će prvi put posle 1999. godine naša policija preći na teritoriju AP KiM-a“, ističe Pavićević.

Na terenu su vlasti već počele da prilagođavaju paralelne bezbedosnosne snage zahtevima Brisela, tvrdi Dušan Janjić direktor Foruma za etničke donose.

„Zaista je došlo do reorganizacije civilne zaštite, čak je bila i obuka pred međunarodnim činiocima, a onaj deo koji je najviše iritirao međunarodnu zajednicu, takozvani čuvari mostova pod kontrolom Srpskog nacionalnog veća, taj deo je ili integrisan u civilnu zaštitu, ili je politički marginalizovan“, kaže Dušan Janjić.

Ukidanje paralelnih struktura će biti razmatrano u okviru političkog dijaloga. "Ako se uđe u razgovor o položaju srpske zajednice i severa Kosova, onda će se kroz to tretirati i pitanje opština, okruga, škola itd. i to će se izdvojiti iz korpusa paralelnih struktura. Moj sud je da Beograd pokušava da tu temu potpuno eliminiše, ili da je suzi, da umanji argumente. Da umesto sadašnjih okruga i opština imenuje privremena tela i da ona uđu u proces legalizacije“, procenjuje Janjić.

Teško se u ovom trenutku može odgovoriti precizno na pitanje šta stoji iza odbijajanja Beograda da razgovara o ukidanju paralelnih struktura. Da li je to pokušaj trgovine, redefinisanja zahteva EU, da li je to pokušaj da se zadrži kontrola nad tim delom Kosova, kao šansa za stvaranje jednom u budućnosti, kada za to okolnosti budu povoljnije neke nove Republike Srpske? Možda će sve biti jasnije kada se obelodani Platforma o Kosovu koja treba da zadovolji i velike prohteve domaće konzervativne javnosti i međunarodne adrese.
XS
SM
MD
LG