Samit NATO u Čikagu šansa za BiH i zemlje regiona

Predstojeći samit NATO saveza u Čikagu, koji se održava za nekoliko dana, šansa je za sve zemlje regiona onoliko koliko su ispunile postavljene uslove za prijem u članstvo.

NATO je vojni ali i politički savez koji garantuje stabilnost i mir svojim članicama, ali su u BiH mišljenja oko pristupanja u članstvo podijeljena.

Iako su BiH i njene institucije angažovane na ispunjavanju uslova za početak realizacije Akcionog plana za članstvo u NATO (MAP), odluka o članstvu biće donijeta nakon referenduma koji se planira u RS, stav je političara iz ovog entiteta.

Predsjedavajuća Zajedničke komisije Parlamenta BiH za odbranu i bezbjednost Dušanka Majkić kaže da su u BiH nepodijeljena mišljenja o potrebi kretanja zemlje ka EU, ali da Republika Srpska i Federacija BiH imaju različita mišljenja kada je u pitanju put zemlje ka NATO-u.

„Konačnu odluku nema pravo da donese nijedan politička partija. To mora da donesu građani, kao što je to u većini zemalja koje donose odluku o NATO integracijama. Očito da u Federaciji nema potrebe da se održava referendum je tu je nedvosmislena podrška NATO-u, a i RS mora da se održi. Ja sam zato rekla da o tome trebamo govoriti - jer je li kredibilna zemlja u kojoj polovina stanovništva kaže da neće ići u NATO?“ , kaže Dušanka Majkić.

Referendum 'da', ali na državnom nivou, jer u NATO ulaze zemlje kandidati a ne entiteti, ističe član parlamentarne komisije BiH za odbranu i bezbjednost Beriz Belkić. Članstvo u NATO savezu pruža stabilnost i garantuje mir, i građani moraju biti upoznati s tim, smatra Belkić:

„Na vrlo jednostavan način objasniti ljudima da se radi o jednoj asocijaciji, odnosno strukturi koja apsolutno garantuje jednu vrstu sigurnosti i stabilnosti, i sve ono što onda sigurnost i stabilnost proizvode - počev od ekonomije, investicij. Smatram da se referendum, ako bi se išlo na tu varijantu i ako bi građani jasno iskazali potrebu da se izjasne o tome, onda mora provesti na državnom nivou.“

Zamjenik komandanta NATO štaba u BiH, pukovnik Džon Olson (John Olsen) ponovio je da je put do punopravnog članstva BiH u Alijansu dug i zahtijeva ispunjavanje postavljenih uslova. Tek nakon toga može se razmišljati o načinima pristupanja, kaže Olson navodeći da će na predstojećem samitu u Čikagu biti razmotren učinjeni napredak.

„Kako ćete vi to provesti, to je ostaje na vama. Da li će tu odluku donijeti vaši političari, da li će biti kakav referendum, to je odluka koju BiH donosi sama za sebe. Ono što je bitno jeste da se to mora desiti na državnom nivou“, kaže Olson.

Lobiranje Hrvatske i uticaj Srbije

Uslov za početak realizacije Akcionog plana za članstvo u NATO je rješenje pitanja vojne imovine u BiH, što je na terenu trebalo biti učinjeno do početka NATO samita u Čikagu 21. maja. To, međutim, još uvijek nije riješeno, kaže ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimović.

„Onog momenta kada mi završimo pitanje uknjižbe ove perspektivne imovine i riješimo ovo pitanje, možemo očekivati automatsko aktiviranje MAP-a“, navodi Ibrahimović.

Hrvatska je već nekoliko godina članica Sjevernoatlantskog saziva i biće partner svima koji u regionu žele poći istim putem, rekao je u Sarajevu ministar odbrane ove zemlje Ante Kotromanović. Hrvatski ministar najavio je podršku BiH i na predstojećem samitu u Čikagu.

„Lobiramo da BiH što prije postane članica NATO-a. To je naš interes, to je interes BiH - i to nam je jedna od bitnijih i važnijih stvari koje radimo. Nama je cilj upravo ta regionalna suradnja“, rekao je Kotromanović.

Značajnog uticaja, međutim, na odluku o mogućem članstvu BiH u NATO savezu imaće Srbija - bar prema najavama političara iz RS.

Srbija je članica programa Partnerstvo za mir i, kao kandidat za članstvo u EU, i ubuduće će sarađivati sa svima u susjedstvu u pitanjima bezbjednosti, kaže član Odbora za odbranu i bezbjednost u Skupštini Srbije Meho Omerović. Protiv punopravnog članstva u NATO-u još uvijek je, međutim, veliki broj građana i to se mora poštovati, dodaje Omerović:

„Iz jednog, jedinog razloga, a to su loša i ružna sećanja krajem 20. veka i bombardovanja NATO pakta. Prema tome, nama političarima i predstavnicima vlasti nije nimalo lako da to javno mnenje ne samo ubedimo nego i preokrenemo.“

Za razliku od Srbije, Crna Gora dobre vijesti o skorom prijemu u Alijansu očekuje već za nekoliko dana na samitu u Čikagu. S obzirom da NATO nije samo vojni nego i politički savez, članstvo je višestruko korisno za male kao i za velike zemlje, naglašava predsjednik Odbora za bjezbjednost i odbranu Parlamenta Crne Gore Mevludin Uhodžić.

„Sa samita u Čikagu vjerujemo da ćemo dobiti čvrste signale da je Crna Gora punim jedrima na putu u NATO integracije, da je učinila ono što se traži za članstvo u NATO integracije. NATO znači da i mali u NATO-u su oni koji odlučuju punopravno. NATO ne znači majorizaciju malih. NATO otvara mogućnosti za razvoj i stabilnost. I Crna Gora, kad su u pitanju NATO integracije, nema nikakvih dilema“, kaže Mevludin Uhodžić.

Članstvo u NATO savezu otvoriće sasavim sigurno brojne dileme i polemike u BiH. Ali s obzirom da još uvijek nisu ispunjeni ni osnovni uslovi za početak realizacije Akcionog plana za članstvo, koji je BiH dobila prije dvije godine, teško pitanje potpune integracije zemlje ostaće nekim drugim politikama i političarima u BiH.