Rusija je ograničila isporuke plina Bjelorusiji i najavila da će slijediti daljne redukcije ukoliko Minsk ne plati dug ruskom “Gazpromu”. Ruska državna kompanija tvrdi da Bjelorusija duguje 192 milijuna dolara za posljednjih šest mjeseci. Minsk to negira.
Isporuke plina smanjene su za 15 posto, no Gazprom je spreman ići na redukcije od čak 85 posto ne plati li Bjelorusija svoj dug.
Direktor Gazproma Aleksei Miller odluku o daljnjim smanjenjima isporuke plina najavio je tokom televizijskog susreta s predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.
Bjelorusija je poslala delegaciju u Moskvu u nedjelju, a Medvedev je zatražio nastavak pregovora.
Bjelorusija je predložila da dug plati strojevima i drugim industrijskim dobrima, no Gazprom inzistira na plaćanjima u dolarima.
Sam Medvedev je bio izričit na sastanku s Millerom.
“Oni moraju platiti u skladu sa sporazumom koji kaže da se plaćanje mora obaviti u čvrstoj stranoj valuti. Gazprom ne može prihvatiti ništa drugo – ni grah, ni maslac, ni sir, ni bilo što drugo. Naši bjeloruski partneri to moraju shvatiti”.
Gazprom kaže da od Nove godine do sada dug iznosi 192 milijuna dolara, i da Minsk za razliku plaća 150 dolara po tisuću kubnih metara, umjesto 169,20 za prvi, odnosno 184,80 za drugi kvartal.
Minsk "naljutio" Moskvu zbog ponuđenog utočišta Bakievu
Bjeloruski šef države Aleksandar Lukashenka u nedjelju je ustvrdio da je Rusija smanjila cijenu plina Ukrajini za 30 posto.
“Najavljena je niža cijena i za Mađarsku, a zašto su odlučili nama povećati cijenu za 30 posto. Mi Rusiji dajemo mnogo povlastica, poput onog za sustav obrane, i zato mislim da se ne bi smjeli ovako ponašati prema nama. Rusija i Gazprom neće imati mnogo koristi, ali mogli bi mnogo izgubiti,” rekao je Lukashenka.
Posljednjih mjeseci odnosi izmedju dviju država se pogoršavaju. Prošli mjesec, Risija i Kazahstan su se dogovorili da samostalno rade na carinskoj uniji koja je prethodno uključivala i Bjelorusiji.
Minsk je također poprilično “naljutio” Moskvu kada je ponudio utočište zbačenom kirgistanskom šefu države Kurmanbek Bakievu.
Bjelorusija je inače glavna tranzitna zemlja za ruski plin prema državama centralne i zapadne Evrope.
Oko 20 posto ruskog plina prema Evropi transportira se kroz bivše sovjetske republike.
Gazprom je brzo reagirao kako bi smirio zabrinutost Evropljana da bi spor sa Minskom mogao ugroziti opskrbu članica Unije, ističući kako bi se ukrajinski plinovod mogao koristiti kao zamjena za bjeloruski.
Početkom prošle godine opskrba Evrope plinom bila je ugrožena zbog sličnog spora Moskve i Kijeva.
Isporuke plina smanjene su za 15 posto, no Gazprom je spreman ići na redukcije od čak 85 posto ne plati li Bjelorusija svoj dug.
Direktor Gazproma Aleksei Miller odluku o daljnjim smanjenjima isporuke plina najavio je tokom televizijskog susreta s predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.
Bjelorusija je poslala delegaciju u Moskvu u nedjelju, a Medvedev je zatražio nastavak pregovora.
Bjelorusija je predložila da dug plati strojevima i drugim industrijskim dobrima, no Gazprom inzistira na plaćanjima u dolarima.
Sam Medvedev je bio izričit na sastanku s Millerom.
“Oni moraju platiti u skladu sa sporazumom koji kaže da se plaćanje mora obaviti u čvrstoj stranoj valuti. Gazprom ne može prihvatiti ništa drugo – ni grah, ni maslac, ni sir, ni bilo što drugo. Naši bjeloruski partneri to moraju shvatiti”.
Gazprom kaže da od Nove godine do sada dug iznosi 192 milijuna dolara, i da Minsk za razliku plaća 150 dolara po tisuću kubnih metara, umjesto 169,20 za prvi, odnosno 184,80 za drugi kvartal.
Minsk "naljutio" Moskvu zbog ponuđenog utočišta Bakievu
Bjeloruski šef države Aleksandar Lukashenka u nedjelju je ustvrdio da je Rusija smanjila cijenu plina Ukrajini za 30 posto.
“Najavljena je niža cijena i za Mađarsku, a zašto su odlučili nama povećati cijenu za 30 posto. Mi Rusiji dajemo mnogo povlastica, poput onog za sustav obrane, i zato mislim da se ne bi smjeli ovako ponašati prema nama. Rusija i Gazprom neće imati mnogo koristi, ali mogli bi mnogo izgubiti,” rekao je Lukashenka.
Posljednjih mjeseci odnosi izmedju dviju država se pogoršavaju. Prošli mjesec, Risija i Kazahstan su se dogovorili da samostalno rade na carinskoj uniji koja je prethodno uključivala i Bjelorusiji.
Minsk je također poprilično “naljutio” Moskvu kada je ponudio utočište zbačenom kirgistanskom šefu države Kurmanbek Bakievu.
Bjelorusija je inače glavna tranzitna zemlja za ruski plin prema državama centralne i zapadne Evrope.
Oko 20 posto ruskog plina prema Evropi transportira se kroz bivše sovjetske republike.
Gazprom je brzo reagirao kako bi smirio zabrinutost Evropljana da bi spor sa Minskom mogao ugroziti opskrbu članica Unije, ističući kako bi se ukrajinski plinovod mogao koristiti kao zamjena za bjeloruski.
Početkom prošle godine opskrba Evrope plinom bila je ugrožena zbog sličnog spora Moskve i Kijeva.
