Kada je nakon sedam godina čekanja izgradnja državnog zatvora ove godine napokon krenula i činilo se izvjesnim da će takav jedan objekat BiH dobiti do kraja 2013. godine, iz RS je najavljeno da će se povući iz projekta.
Istina, samo u medijima i nezvanično, ali sve se više špekuliše da RS neće više učestvovati u izgradnji zatvora jer su, kako tvrdi entitetski premijer Aleksandar Džombić, troškovi višestruko povećani.
„Ne podržavamo izgradnju tog zatvora zato što je investicija značajno povećana od prvobitno predložene, a podrazumijeva se zaduženje Federacije i RS i BiH. To je zaduženje koje za nas nije prihvatljivo, investicija nije za nas nije prihvatljiva. Nismo razmatrali informaciju, ali nećemo podržati ovu investiciju“, rekao je Džombić.
„Rečeno je da će to biti 14 miliona eura, s tim da se kapacitet zatvora smanjuje na 300 osuđenih lica. Prihvatili smo i to. Međutim, šta se dešava u posljednje vrijeme? Dolazimo do informacije da taj projekat košta 39 miliona eura sa kapacitetom od 300 osuđenih lica. I mislim da skupljeg zatvora u svijetu neće biti“, kaže Ministar pravde RS Džerarad Selman.
Iako iz federalnog Ministarstva pravde nije bilo javnih zamjerki na koštanje izgradnje zatvora, i bivšem ministru Feliksu Vidoviću, cijena se, ipak, činila visokom.
„Meni zvuči da je preskup projekat, a kada kažem preskup, pokušavam ga porediti sa nekim proširenjem kapaciteta, odnosno građenjem novih objekata koje smo radili mi u Federaciji“, kazao je Vidović.
Po evropskim standardima
U Ministarstvu pravde BiH, odnosno jedinici koja je formirana da projekat izgradnje državnog zatvora dovedu do kraja, ne kriju da je zbog neispunjavanja propisanih bezbjednosnih standarda izvedbeni projekat pravljen dva puta, što je povećalo i konačnu cijenu izgradnje. Međutim, kako tvrdi direktor jedinice za izgradnju Jugoslav Jovičić, novac za to obezbijedila je EU, a površina zatvora nije smanjena nego povećana.
Projekat izgradnje državnog zatvora
„Cijena u ovom slučaju nije promijenjena po kvadratu nego je samo povećana kvadratura. Sama zgrada trebala je biti površine 13.000 kvadratnih metara, međutim druga procjena je da je to 22.000 kvadratnih metara. Zatvor ispunjava evropska zatvorska pravila. Zatvor je bio predviđen za 350 zatvorenika, i sada je predviđen za 350, znači to je 300 zatvorenika i 50 u pritvorskoj jedinici“, navodi Jovičić.
Jovičić ističe da je veći dio od potrebnih 39 miliona eura već obezbijeđen, i to međunarodnim donacijama. Jovičić tvrdi da nikada pismeno niti zvanično nije dobio nijedan dokument iz Vlade RS o povlačenju iz projekta, te je cijela priča tek dnevna politika.
U prilog tome govori i podatak da je u Parlamentu BiH nedavno usvojena odluka kojom je prihvaćeno da Razvojna banka Savjeta Evrope kreditira projekat izgradanje u visini od 19,3 miliona eura, i to dizanjem ruku svih poslanika, pa i onih iz RS.
„Međunarodna zajednica finansira kroz IPA programe 11 miliona eura, kroz pretpristupnu tehničku pomoć 1,7 miliona eura, za obuke 850.000 eura, kredit 19, 3 - znači sve skupa učešće Savjeta ministara je 5,15 miliona eura od samog početka projekta. Od toga je već više od 1,5 milion potrošeno“, kaže Jovičić.
Na neophodnost izgradnje državnog zatvora već godinama upozoravaju međunarodni i domaći predstavnici vlasti ističući da na području Federacije trenutno između 800 do 1.000 pravosnažno osuđenih osoba čeka na slobodno mjesto u nekom od entitetskih zatvora. Situacija je nešto bolja u RS gdje je popunjenost kapaciteta oko 80 posto i mjesta ima više.
Na pitanje šta bi se desilo ukoliko bi RS ipak izašla iz projekta izgradnje državnog zatvora, direktor Jovičić odgovara:
„Praktično ništa se ne bi desilo - projekat bi bio i dalje realizovan.“
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Istina, samo u medijima i nezvanično, ali sve se više špekuliše da RS neće više učestvovati u izgradnji zatvora jer su, kako tvrdi entitetski premijer Aleksandar Džombić, troškovi višestruko povećani.
Džombić: Ne podržavamo izgradnju tog zatvora zato što je investicija značajno povećana od prvobitno predložene, a podrazumijeva se zaduženje Federacije i RS i BiH.
„Ne podržavamo izgradnju tog zatvora zato što je investicija značajno povećana od prvobitno predložene, a podrazumijeva se zaduženje Federacije i RS i BiH. To je zaduženje koje za nas nije prihvatljivo, investicija nije za nas nije prihvatljiva. Nismo razmatrali informaciju, ali nećemo podržati ovu investiciju“, rekao je Džombić.
„Rečeno je da će to biti 14 miliona eura, s tim da se kapacitet zatvora smanjuje na 300 osuđenih lica. Prihvatili smo i to. Međutim, šta se dešava u posljednje vrijeme? Dolazimo do informacije da taj projekat košta 39 miliona eura sa kapacitetom od 300 osuđenih lica. I mislim da skupljeg zatvora u svijetu neće biti“, kaže Ministar pravde RS Džerarad Selman.
Iako iz federalnog Ministarstva pravde nije bilo javnih zamjerki na koštanje izgradnje zatvora, i bivšem ministru Feliksu Vidoviću, cijena se, ipak, činila visokom.
„Meni zvuči da je preskup projekat, a kada kažem preskup, pokušavam ga porediti sa nekim proširenjem kapaciteta, odnosno građenjem novih objekata koje smo radili mi u Federaciji“, kazao je Vidović.
Po evropskim standardima
U Ministarstvu pravde BiH, odnosno jedinici koja je formirana da projekat izgradnje državnog zatvora dovedu do kraja, ne kriju da je zbog neispunjavanja propisanih bezbjednosnih standarda izvedbeni projekat pravljen dva puta, što je povećalo i konačnu cijenu izgradnje. Međutim, kako tvrdi direktor jedinice za izgradnju Jugoslav Jovičić, novac za to obezbijedila je EU, a površina zatvora nije smanjena nego povećana.
„Cijena u ovom slučaju nije promijenjena po kvadratu nego je samo povećana kvadratura. Sama zgrada trebala je biti površine 13.000 kvadratnih metara, međutim druga procjena je da je to 22.000 kvadratnih metara. Zatvor ispunjava evropska zatvorska pravila. Zatvor je bio predviđen za 350 zatvorenika, i sada je predviđen za 350, znači to je 300 zatvorenika i 50 u pritvorskoj jedinici“, navodi Jovičić.
Jovičić ističe da je veći dio od potrebnih 39 miliona eura već obezbijeđen, i to međunarodnim donacijama. Jovičić tvrdi da nikada pismeno niti zvanično nije dobio nijedan dokument iz Vlade RS o povlačenju iz projekta, te je cijela priča tek dnevna politika.
U prilog tome govori i podatak da je u Parlamentu BiH nedavno usvojena odluka kojom je prihvaćeno da Razvojna banka Savjeta Evrope kreditira projekat izgradanje u visini od 19,3 miliona eura, i to dizanjem ruku svih poslanika, pa i onih iz RS.
„Međunarodna zajednica finansira kroz IPA programe 11 miliona eura, kroz pretpristupnu tehničku pomoć 1,7 miliona eura, za obuke 850.000 eura, kredit 19, 3 - znači sve skupa učešće Savjeta ministara je 5,15 miliona eura od samog početka projekta. Od toga je već više od 1,5 milion potrošeno“, kaže Jovičić.
Na neophodnost izgradnje državnog zatvora već godinama upozoravaju međunarodni i domaći predstavnici vlasti ističući da na području Federacije trenutno između 800 do 1.000 pravosnažno osuđenih osoba čeka na slobodno mjesto u nekom od entitetskih zatvora. Situacija je nešto bolja u RS gdje je popunjenost kapaciteta oko 80 posto i mjesta ima više.
Na pitanje šta bi se desilo ukoliko bi RS ipak izašla iz projekta izgradnje državnog zatvora, direktor Jovičić odgovara:
„Praktično ništa se ne bi desilo - projekat bi bio i dalje realizovan.“
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
