Ponedjeljak, 01. septembar/rujan 2014, 09:32 CET

Hrvatska

Regionalni skup: Podrška žrtvama i svjedocima iznimno važna

Regionalna konferencija o zaštiti svjedoka i žrtava u Zagrebu, 28. studeni 2012.
Regionalna konferencija o zaštiti svjedoka i žrtava u Zagrebu, 28. studeni 2012.
Hrvatska ima sustav za podršku svjedocima i žrtvama teških kaznenih djela preko 4 godine, a Vijeće Europe prepoznalo je hrvatsko iskustvo i preporučilo ga kao model za druge države Jugoistočne Europe. O hrvatskim iskustvima i naporima ostalih zemalja bilo je riječi na regionalnoj konferenciji u Zagrebu.

U Hrvatskoj je osnivanje ureda za podršku svjedocima i žrtvama u kaznenom postupku  pokrenula UN-ova agencija UNDP u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Vrhovnim sudom Republike Hrvatske i u nešto više od 4 godine ti su uredi pružili potporu i savjetovanje za preko 12.000 žrtava, što je rezultiralo većim odazivom svjedoka u sudskim postupcima, a time i bržim rješavanjima slučajeva, rečeno je na regionalnoj konferenciji o zaštiti žrtava i svjedoka.

Plakat projekta "Bez svjedoka nema pravde"Plakat projekta "Bez svjedoka nema pravde"
x
Plakat projekta "Bez svjedoka nema pravde"
Plakat projekta "Bez svjedoka nema pravde"
Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin izvijestio je da su sada uredi otvoreni u 7 od 15 sjedišta županijskih sudova – u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Vukovaru i Zadru, sa 14 zaposlenih psihologa i socijalnih radnika i sa preko 200 volontera, među kojima su i studenti prava.

„Reći ću svoje osobno mišljenje – ono što smo u ovom specifičnom poslu uočili jest da je važnost odabira motivirane osobe nemjerljiva. Jer, neke se stvari i postupci ne mogu naučiti, ili se ne mogu dovoljno dobro naučiti. Neke stvari jednostavno morate nositi kao osoba u sebi i zato je upravo odabir i rad sa takvim osobama iznimno važan“, istaknuo je Hrvatin.

Vijeće Europe prošle je godine istaklo hrvatsko iskustvo u uspostavi ureda za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima kao uspješan primjer koji treba proširiti na sve sudove u Hrvatskoj i koji treba biti biti model za ostale zemlje jugoistočne Europe.

Sustav, koji je u početku bio namijenjen posebno teškim kaznenim djelima ratnih zločina, danas pruža podršku žrtvama u svim kaznenim postupcima, posebice u slučajevima obiteljskog i seksualnog nasilja, koji čine ukupno 22 posto svih slučajeva.

Hrvatin je posebno naglasio da ovaj sustav, osim što pomaže konkretnim žrtvama i svjedocima, šalje i snažnu poruku onima koji su žrtve ili svjedoci, a boje se ili nemaju snage prijaviti zločin.

„Kad znam, ne bojim se! I ne koračam sam, a to je ono što je bitno i važno. Prijavite djelo, dođite na sud, svjedočite! Nećete biti sami.“

Hrvatska i BiH potpisale sporazum o izručenju

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, po struci krivičar, naglasio je važnost zaštite svjedoka i žrtava i uvjerenje da će dalji demokratski razvoj društava u regiji ići zajedno sa promjenama u strukturi i organizaciji kaznenog postupka.
Ministri Čolak i Miljenić potpisuju sporazum o izručenjuMinistri Čolak i Miljenić potpisuju sporazum o izručenju
x
Ministri Čolak i Miljenić potpisuju sporazum o izručenju
Ministri Čolak i Miljenić potpisuju sporazum o izručenju

„Sasvim sigurno jačat će oblici zaštite žrtve kao svjedoka, jačat će pravni položaj žrtve kada je riječ o ostvarivanju naknade štete, jačat će položaj žrtve, posebno nekih kaznenih djela, u sustavu solidarnosti gdje će država sve više – to je moja procjena – nastojati kompenzirati posljedice kaznenih djela, ne samo novčanom naknadom nego i osiguranjem različitih mehanizama koji će spriječiti reviktimizaciju“, kazao je Josipović.

Svoja su pozitivna iskustva u programima zaštite žrtava i svjedoka u najtežim slučajevima kaznenih djela iznijeli i ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Bariša Čolak i pomoćnica minista pravosuđe i ljudskih prava u Vladi Crne Gore Branka Lakočević, kao i predstavnici Makedonije, Albanije, Turske i Ukrajine.

Na marginama skupa ministri pravosuđa Hrvatske i Bosne i Hercegovine Orsat Miljenić i Bariša Čolak potpisali su sporazum o izručenju, kojim se dvije države obvezuju međusobno izručiti počinitelje kaznenih djela korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca. 

„Svjesni smo da se zbog dvostrukih državljanstava znalo događati da osobe koje treba procesuirati pobjegnu u drugu zemlju u kojoj imaju državljanstvo i na neki način – neću reći da dobijaju imunitet - ali pokušavaju izbjeći kazneni progon. To je ono što želimo ovim sporazumom izbjeći. Znači, državljanstvo više neće biti zaštita od kaznenog progona za najteža kaznena djela“, rekao je hrvatski ministar pravosuđa Miljenić.

Sporazum se ne odnosi na počinitelje ratnih zločina, i – za razliku o takvog sporazuma Hrvatske sa Srbijom - nije retroaktivan. To znači da su neki poznati bjegunci od hrvatskog pravosuđa poput Miroslava Kutle ili bivšeg vlasnika „Salonita“ Joze Ćurkovića i dalje sigurni u BiH.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.