Utorak, 02. septembar/rujan 2014, 01:23 CET

Programi / Na vratima Evrope

Regionalna mreža vodi ka unapređenju zdravstvenog sustava

Deset zemalja Jugoistočne Europe udružilo se u Regionalnu zdravstvenu mrežu s ciljem unaprjeđenja kvaliteta zdravstvenih usluga i razmjene stručnjaka iz oblasti zdravstva. Riječ je o zajedničkoj političkoj i institucionalnoj inicijativi vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Izraela. Cilj je opće promicanje mira i suradnja zdravstvenih sustava u regiji.

Medicinsko osoblje u bolnici u Sarajevu
Medicinsko osoblje u bolnici u Sarajevu
Ideja za stvaranje Regionalne zdravstvene mreže Jugoistočne Europe nastala je prije deset godina. Mreža je u posljednjih nekoliko godina počela davati prve rezultate. Svaka zemlja postala je lider u nekom od zdravstvenih područja.

Hrvatska je postala Regionalni razvojni centar za razvoj programa darivanja i transplantacije organa. Mirela Bušić, pomoćnica ministra zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske kaže kako je ekipa hrvatskih liječnika počela obavljati transplantacije u drugim zemljama regije:
 
„Trenutno imamo intenzivnu suradnju i sa Bosnom i Hercegovinom, i sa  Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom, upravo su intenzivni pregovori i upravo nam je bila delegacija iz Srbije. U Crnoj Gori je uspješno započet program transplantacije bubrega u rujnu 2012. godine, uz pomoć hrvatskih stručnjaka. U Makedoniji se podigao broj transplantacija sa živih darivatelja. Također smo u intenzivnim pregovorima sa njihovim ministarstvom o daljnjim koracima koji se trebaju napraviti.“
 
Zahvaljujući porastu broja darovatelja organa, Hrvatska je postala lider u transplantaciji organa, ne samo u regiji nego i u svijetu, dodaje Bušić.
 
„Zadovoljni smo. Postoji iskazan ogroman interes. Moram priznati da sam se ugodno iznenadila kad smo startali upravo s ovim Regionalnim centrom. Nismo ni bili svjesni koliko ima potrebe u regiji i koliko je ta tema aktualna našim susjednim zemljama odnosno zemljama u regiji.“
 
U Srbiji je prošle godine osnovan Regionalni razvojni centar za akreditaciju i unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite. Centar je do sada organizirao niz seminara i radionica koji se odnose na sigurnost pacijenata. Direktorica Centra, Snježana Manić očekuje kako će Regionalna zdravstvena mreža vrlo brzo pokazati rezultate.
 
„Ja mislim da može mnogo da doprinese jer naši zdravstveni sistemi su dosta slični. Mi potičemo iz istog zdravstvenog sistema tako da dosta sličnosti postoji. Otprilike sve aktivnosti na kvalitetu i bezbednosti su tu negde na istom nivou u našim državama. Razmenjujući naša iskustva i radeći zajednički na tom polju, mislim da možemo dosta da doprinesemo ovome i da je to jedna odlična inicijativa koja će, mislim, vrlo brzo dovesti do rezultata na tom polju.“
 
Bosna i Hercegovina postala je Regionalni razvojni centar mentalnog zdravlja, dok je Albanija postala Regionalni centar za zarazne bolesti. Goran Čerkez, predsjedavajući Izvršnog komiteta Zdravstvene mreže Jugoistočne Europe kaže da je ova ideja prepoznata u cijeloj Europi.
 
„Jako je važno da je ova mreža Jugoistočne Evrope prepoznata mreža, da je ta mreža politička, dakle, sve te projekte koji se implementiraju prati na neki način i politika. Imamo redovne sastanke, najmanje dva-tri puta godišnje. Tu se redovno na visokom nivou razgovara i diskutuje o zdravstvenim problemima i o unapređenju zdravlja u cijelom regionu.“
 
Nedavno je Svjetski ekonomski forum objavio rezultate istraživanja koje je pokazalo da zdravstvo u regiji nije baš na zavidnom nivou. Najbolje zdravstvo u regiji  ima Crna Gora koja je od 134 zemlje rangirana na 33. mjestu, a najgore Bosna i Hercegovine koja je zauzela 89. mjesto. Čerkez o tom istraživanju kaže:
 
„Mi možemo sa sigurnošću reći, a ja to mogu reći zato što sam sigurno jako prisutan u toj regiji, da su problemi zdravstva u cijeloj regiji vrlo slični. Činjenica je da u ekonomskoj krizi nije lako da zdravstvo funkcionira na najbolji mogući način, mada se ja sigurno ne bih složio s tim, jer u nekim segmentima zdravstva i organizaciji zdravstva Bosna i Hercegovina je ne samo lider u BiH, ona je, ako govorimo o mentalnom zdravlju i o pitanjima fizikalne rehabilitacije, organizacijski primjer ne samo regije nego i šire. O Bosni i Hercegovini se govori u tom kontekstu jako pozitivno u Evropi.“
 
Na pitanje koliko su zadovoljni sustavom pružanja zdravstvenih usluga u Bosni i Hercegovini, građani odgovaraju:
 
Građani o zdravstvu
Građani o zdravstvui
|| 0:00:00
...
 
🔇
X


Stručnjaci ističu da je sve lošije zdravstvo u BiH posljedica nedostatka novca – u Bosni i Hercegovini se za zdravstveno osiguranje izdvaja svega 190 eura po glavi stanovnika, dok je u Srbiji taj iznos 240 eura, a u Sloveniji 1.000 eura.

Ivan Katavić

katavici+rferl.org

Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Europa. Prve profesionalne standarde radio i TV novinarstva upoznao je na Visokoj školi novinarstva Media plan u Sarajevu, gdje je specijalizirao televizijsko novinarstvo. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: P. A.
30.01.2013 14:30
Zanimljivo.
Ja bih bio prvenstveno - realan i kao maksimalisticki cilj bih postavio usaglasavanje i unaprijedjivanje organizacije zdravstvenih sluzbi regije. Organizacija primarne zdravstvene sluzbe, specijalisticke, odredjivanje nadleznosti tzv. primarnih zdravstvenih centara u odnosu na sekundarne (da jednog dana kao u vrijeme Dz. Bijedica, ne transplantiraju bubrege u Crnoj Gori i u Pljevljima i u Podgorici). Dalje kako se organizuje kontrola laboratorija, dijagnostickih sluzbi, kako se podize nivo bezbjednosti pacijenata, kako se organizuje snabdjevanje lijekovima. To su najvaznije stvari u ovoj fazi dok su ekonomije svih pomenutih zemelja krhke i osjetljive. Ne mora se poceti bas od trostrukih bajpasa i transplantacije jetre.