Dostupni linkovi

Reformska agenda čeka


Zgrada državnih institucija, ilustrativna fotografija
Zgrada državnih institucija, ilustrativna fotografija

Već mjesecima se bh. politčari pripremaju za provođenje već famozne reformske agende odnosno Programa ekonomskih i socijalnih reformi, koje bi BiH konačno dovele do kandidatskog statusa za članstvo u EU. Za konačno usvajanje ovog dokumenta, bilo je potrebno nekoliko mjeseci, a sada se kasni i s njegovom realizacijom, jer su po ko zna koji put važnije rasprave o tome ko čini parlamentarnu većinu - što je sada slučaj u Federaciji BiH. Iz Misije EU u BIH upozoravaju da se prihvaćeno i potpisano mora provesti te da su čelnici svih političkih partija, bez obzira jesu li u vlasti ili ne, prihvatili reforme koje bi BiH mogle dovesti do kandidatskog statusa.

Dok u vruće ljetnje dane bh. političari traže hladovinu na godišnjem odmoru, reformska agenda čeka. Mehanizma za koordinaciju nema ni na pomolu, nisu počele ni reforme iz oblasti očuvanja finansijske stabilnosti, konsolidacije tekuće potrošnje, smanjenja javnog duga, poboljšanja poslovne klime, povećanja konkurentnosti ekonomije BiH, te reforme u oblasti javne uprave.

Tek povremene pomake, poput usvajanja Zakona o radu u FBiH, neminovno prate zastoji druge vrste. Ovaj put oko rekonstrukcije federalne vlade. Dok se pozivaju na evropski put zbog kojega se kako kažu sve i ispremetalo, pozadina je, kao i uvijek borba za fotelje. Agenda, međutim, nije vezana za koalicije, već principe, podsjeća glasnogovornik Delegacije EU u BiH Andy McGuffie:

„U februaru ove godine 14 najvećih političkih partija, bilo u vlasti ili ne, potpisalo je obavezu Evropskoj uniji da će podržati reformske procese i krenuti ka jačim integracijama. Implementacija toga traži hrabrost i odlučnost.“

EU, pojasnio je McGuffie treba stabilnog i pouzdanog partnera na svim nivoima s kojim mogu raditi na reformama. Ova vlast, međutim, bavi se sama sobom, kaže analitičar CCI Adis Arapović. Više energije u njen uspjeh ulaže se izvana, kaže on, uz napomenu da će predstojećih nekoliko mjeseci pokazati postoji li volja i unutar BiH.

Adis Arapović
Adis Arapović

„Reformska agenda je samo jedan programski dokument, paket prioriteta. Agenda treba da se pretvori u javne politike, zakone, podzakonske akte i na koncu u svakodnevnu praksu ekonomskih, socijalnih, pravosudnih i drugih reformi. Zato zaista treba politička volja pa čak i politička hrabrost koju ja u ovom trenutku ne vidim. Mi smo već izgubili nekoliko mjeseci u političkim prepucavanjima ko će biti vlast na nivou Federacije. U tih nekoliko mjeseci uspio se napraviti kakav – takav Zakon o radu, gurnuti ga u parlament, takoreći, prečicom i to je to. U paketu od nekoliko desetina zakona, podzakonskih akata, promjene prakse rada inspekcija, borbe protiv korupcije, ova vlast je uspjela dobaciti do jednog i po koraka.“

Koalicije i relacije među političkim partijama su unutrašnja stvar BiH, ali izjavu su potpisali svi i svi su dio procesa od kojeg se ne mogu dizati ruke, već se boriti demokratski, kaže McGuffie.

“Uvijek treba da postoji demokratska rasprava oko zakona i njihovog mijenjnja kroz amandmane i pregovore, a i EU želi da vidi puni demokratski proces u donošenju zakona. Međutim, baš kao što smo imali prilike ranije vidjeti u zemljama koje su se priključile EU, kod njih je na ključnim pitanjima poput eu integracija postojao dogovor među strankama da se ide naprijed. Ako hoćete, postojala je ta donja granica koja se na reformskim pitanjima morala postići.“

Iako je do sada trebalo mnogo već biti urađeno, razmatranje usaglašene reformske agende i akcionog plana u vezi s evropskim putem Bosne i Hercegovine, na dnevni će red državnog parlamenta tek krajem avgusta. I to opet retorički.

“Pozdravljamo usvajanje reformske agende, ali sada je vrijeme za rezultate i da se svima da jednaka prilika. Zakon o radu u FBiH je ključni korak naprijed. Ali, on predstavlja samo dio reformske agende i da bi bio uspješan mora ga pratiti niz drugih mjera. EU i međunarodne finansijske institucije očekuju da će obezbijediti do milijardu eura u tri godine, kako bi se potpomogli troškovi koji će nastati tokom provođenja reformi, te pripremili još pola milijarde za investicije“, kazao je McGuffie.

Stabilna država i napredak u reformama začiće i priliv sredstava, bez kojih, podsjeća Arapović slijedi kolaps. Do novembra su vlasti dužne poslati i prvi raport o urađenim reformama na radnom zekonodavstvu, fiskalnom sistemu i javnoj upravi.

„U suprotnom, bojim se scenarija da će budžeti za narednu godinu biti potpuno nelikvidni, da ćemo se dovesti u situaciju rezova koje niko ne može ni da zamisli. Ako ne bude finansijskih infuzija od EU, drugih evropskih adresa i MMF-a entitetski budžeti će biti u dubiozi pola milijarde maraka. Tih pola milijarde se odnosi uglavnom na plate i socijalna davanja. Ako ne bude tog novca to znači da će 80 posto ljudi koji su trenutno na budžetu, na ovaj ili onaj način, biti afektirani. Neki od njih i ekstremno u smislu da mogu da pršte otkazi, da se smanjuju plate u enormnim iznosima, a to naravno, niko ne priželjkuje. Svakome je u interesu stabilnost države i političke i ekonomske situacije.“

BiH je, podsjećaju iz EU, na raskršću. Pitanje je samo hoće političari odabrati put koji će voditi ka obećanom prihvatanju rane aplikacije za članstvo ili će i dalje, na zahtjeve odgovarati samo klimoglavom.

XS
SM
MD
LG