Dostupni linkovi

EU i Ukrajina potpisale trgovinski sporazum s odgođenom primenom


Ukrajinski parlementarci aplaudiraju tokom ceremonije ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, 16. septembar 2014.
Ukrajinski parlementarci aplaudiraju tokom ceremonije ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, 16. septembar 2014.

Ukrajinski i Evropski parlament ratifikovali su Sporazum o slobodnoj trgovini sa Evropskom Unijom, ali umesto u novembru ove godine stupiće na snagu 1. januara 2016.

EU saopštava da je cilj odlaganja podrška mirovnom procesu i stabilizaciji ukrajinske ekonomije tako što će u međuvremenu moći da izvozi na evropsko tržište po preferencijalnim tarifama a pri tom neće morati da smanjuje carinske dažbine na uvoz roba.

U Rusiji, koja upozorava da će ukinuti trgovinske povlastice Ukrajini ukoliko sklopi sporazum sa EU, ističu da je odlaganje pobeda njene diplomatije.

Sporazum je istovremeno ratifikovan u svečanoj atmosferi, uključujući i direktnu televizijsku vezu između Evropskog parlamenta i ukrajinske Verhovne rade, nakon što je sporazum potpisan 27. juna.

Komesar EU za trgovinu Karel de Guht rekao je u petak, posle razgovora s ruskim i ukrajinskim ministrima, da će Brisel, uprkos odlaganju sprovođenja sporazuma, za to vreme i dalje primenjivati privremene preferencijalne tarife za ukrajinsku robu.

Cilj je da se pruži "puna podrška stabilizaciji Ukrajine", rekao je Guht nakon razgovora s ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Pavlom Klimkinom i ruskim ministrom ekonomije Aleksejem Uljukajevom.

Ukrajinski predsednik Petro Porošenko zatražio je od EU da Kijevu bude odobreno odlaganja smanjenja carinskih dažbina za robu koja se iz Unije uvozi u Ukrajinu.

EU je to prihvatila, ali se od Kijeva traži da sprovede korenite ekonomske i političke reforme predviđene Sporazumom o asocijaciji.

Moskva se takođe obavezala da će poštovati dogovor.

"Do tog dogovorenog datuma, kraja 2015. godine, Ruska Federacija se obavezala da neće primenjivati zaštitne mere", rekao je Uljukajev.

Rusija je upozorila pre sastanka u prošli petak da će do 1. novembra uvesti simetrične protekcionističke mere protiv Ukrajine, ako sporazum o pridruživanju Evropske unije i Ukrajine tog dana stupi na snagu, bez razmatranja interesa ruske strane.

Uljukajev je istakao da su u pitanju 144 proizvoda iz Ukrajine. Osim toga, Rusija bi uvela dodatne mere carinskog nadzora.

Da li je EU podlegla pritisku Rusije?

Pojedini evropski zvaničnici bili su, prema nezvaničnim informacijama, zapanjeni vešću o odlaganju primene trgovinskog sporazuma EU i Ukrajine. Međutim, “Tajms” (Times) saznaje iz izvora bliskih trilateralnim pregovorima u Briselu da je Rusija upozorila da neće biti rešenja za sukob na istoku Ukrajine ukoliko pomenuti sporazum stupi na snagu u novembru ove godine kako je ranije predviđeno.

Rusija insistira na odlaganju primene i izmenama trgovinskog sporazuma od prošle godine, tvrdeći da će naneti štetu njenoj ekonomiji, koja je tesno povezana sa ukrajinskom.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je upozorio da će njegova zemlja otkazati ugovor o slobodnoj trgovini koji je sklopila sa Ukrajinom, ukoliko se bude “prikriveno primenjivao” odloženi sporazum Kijeva i Brisela, odnosno da će Moskva uvesti carine za uvoz ukrajinske robe.

Prema ovom dogovoru Brisela i Kijeva, Ukrajina ne može postati članica rivalske ekonomske unije koju je ruski predsednik Vladimir Putin sa bivšim sovjetskim republikama Belorusijom i Kazahstanom.

Sporazum o pridruživanju sa EU je, kako ocenjuje “Fajnenšel tajms” (Financial Times), i emotivno pitanje koje je u srži političke krize u Ukrajini i zategnutih odnosa sa Rusijom.

Odbijanje bivšeg predsednika Viktora Janukoviča da potpiše ovaj dokument izazvalo je demonstracije u novembru prošle godine koje su dovele do njegove smene u februaru. Nakon toga Rusija je anektirala Krim i izbili su sukobi u istočnoj Ukrajini.

Aleksej Puškov, predsedavajući komiteta ruske Dume za spoljne poslove, napisao je na tviteru:

“Građani Ukrajine su prevareni. Njihova ekonomija nije spremna za sporazum o pridruživanju (sa EU). Zbog iluzije o ‘evropskom izboru’, istočni deo zemlje je uništen. Nekoliko hiljada ljudi je ubijeno”.

Pojedini ukrajinski aktivisti i poslovni lideri se pribojavaju da ne bude novog odlaganja primene sporazuma nakon 1. januara 2016, čime bi se obeshrabrile neophodne reforme a što bi omogućilo da se ukrajinske kompanije ravnopravno nadmeću sa evropskim kada se tržište otvori.

Međutim, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk istakao je da će vlada “primeniti sve što je napisano u sporazumu. Smatram da je to znak dobre volje EU. Dobićemo grejs period: ona će otvoriti svoje tržište (za našu robu), a ukrajinska ekonomija će i dalje biti zaštićena”.

Kijev: Kritike na račun Porošenka

Šef ukrajinske diplomatije Pavlo Klimkin ističe da je protivljenje Moskve ovom sporazumu “ucenjivanje ne samo Ukrajine već i EU”. Po njegovim rečima, ruske primedbe mogu biti prihvaćene aneksima, ali da Kijev neće promeniti ni jednu reč u samom dokumentu.

“Sporazum je stvar principa. Ako bi nas Rusija primorala da promenimo sam tekst, to bi značilo i promenu naše politike…To ne bi bio samo poraz, već i zavisnost od Rusije. To nećemo nikada uraditi”, naglasio je Klimkin.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso potencirao je na međunarodnoj konferenciji u Kijevu da EU nije podlegla pritisku Rusije.

On je kazao da je Brisel s pravom odbacio zahtev Moskve da se uključi u razgovore EU i Ukrajine o trgovinskom sporazumu pre nego što je dogovoren i potpisan, ali da je sada spremna da razgovora sa njom kako bi se ublažila njena zabrinutost zbog mogućih negativnih posledica po rusku ekonomiju.

Pojedini analitičari u Ukrajini smatraju da odlaganje primene ugovora o slobodnoj trgovini može pomoći u postizanju mirovnog sporazuma sa Moskvom nakon što je pre devet dana uspostavljeno primirje u istočnoj Ukrajini.

“EU je povukla geoekonomski potez”, smatra Oleksandr Čalij, bivši zamenik ukrajinskog ministar inostranih poslova.

Međutim, sve su jače kritike u zemlji na račun Petra Porošenka zbog ove odluke. Jedan visoki ukrajinski diplomata je zbog toga podneo ostavku, prenosi “Volstrit džornal” (The Wall Street), a proevropski političari koji se nadmeću sa Porošenkovom partijom na prevremenim parlamentarnim izborima u oktobru optužili su ga da je podlegao pritisku Rusije, koja želi da Ukrajina odustane od trgovinskog sporazuma sa EU i ostane u njenoj orbiti.

Ove tenzije pokazuju sa kakvim će se tek teškoćama Porošenko suočiti u nastojanju da izbalansira pritisak Kremlja i većinskog domaćeg biračkog tela koje teži tešnjim odnosima sa Evropom ne prihvatajući ustupke Moskvi.

Prozapadni rivali Porošenkove partije su negodovali na skupovima prošlog vikenda, na kojima su saopštili kandidate za predstojeće izbore, zbog odlaganja trgovinskog sporazuma sa EU.

Julija Timošenko, bivša premijerka i Porošenkova protivkandidatkinja na izborima za predsednika, kazala je da je to “izdaja nacionalnih interesa. Ni jednog trenutka ne sme se kočiti naš put ka Evropi”.

Ona je zatražila i referendum o članstvu Ukrajine u NATO-u.

XS
SM
MD
LG