Dostupni linkovi

Raonić: Mnoge afere otvorene a nijedna ličnost procesuirana


Boris Raonić
Boris Raonić

"Ova Vlada, sa ovim kapacitetima kakve ima do sada, sa takvom situacijom u opoziciji, je malo više relaksirana nego što bi trebalo. Ostao je jedino taj pritisak od strane međunarodne zajednice da se neke stvari guraju naprijed", kaže u intervjuu za RSE Boris Raonić, izvršni direktor NVO Građanska alijansa iz Podgorice, koji je prokomentarisao ovosedmične događaje u Crnoj Gori.

RSE: Da u komentarisanju događaja sedmice pođemo od njenog kraja. Ugledna američka nevladina organizacija, Fridom Haus, osudila je, u pismu premijeru Crne Gore, Milu Đukanoviću, kršenja slobode štampe, pritiske i "jačanje prijetećeg okruženja za nezavisne medije", pozivajući Vladu da poštuje međunarodne standarde slobode medija. Kako vi to tumačite?

Boris Raonić: To posljednje pismo premijeru Crne Gore uopšte nije iznenađujuće, ako se samo podsjetimo na Progres Report, u kojem je jedna od najtežih osuda bila da ostaje ozbiljna zabrinutost po pitanju medijskih sloboda u Crnoj Gori. To je više puta rečeno sa svih međunarodnih adresa o medijskom sektoru u Crnoj Gori. Naša Vlada se mnogo ozbiljnije mora pozabaviti tim pitanjem, i to ne samo iz ugla napada i bezbjednosti novinara i uslova njihovog rada, već i ukupne medijske klime koja se pravi u Crnoj Gori.

Vidjeli smo ovih dana kako se radi privatizacija Pobjede i kako premijer veliča taj list, a svi znamo kako se ponašao u prethodne dvije decenije. Podjeljena je situacije sa javnim servisom i u samom javnom servisu, tako da je ukupna klima, kada je u pitanju bezbjednost i rad novinara, a sa druge strane i paradržavnih medija, više nego zabrinjavajuća. Mi se kao društvo time moramo pozabaviti. Prvenstveno treba doći poruka iz same zajednice, koja je drastično podjeljena. I sama zajednica je takođe veoma ostrašćena i na jednu i na drugu stranu. Zbog svega toga, klima je zbilja zabrinjavajuća.

RSE: Ne znam šta je Vama bio dominantan utisak sa javne scene ove sedmice, ali pretpostavljam da Vam je u užem izboru svakako hapšenje, i to u Beču, najtraženijeg crnogorskog bjegunca, Safeta Kalića, koji se sumnjiči da je jedan od glavnih narko bosova u Crnoj Gori. Šta je prvo što ste pomislili kada ste to čuli? Iz novinarskog ugla, makar, bila je to, čini mi se, neočekivana vijest?

Darko Šarić
Darko Šarić

Boris Raonić: Bilo je neočekivano jer nije bilo, kao u nekim prethodnim sličnim slučajevima u region i u Crnoj Gori, nekih najava u tom pravcu. Ono što mene svakako u toj kompletnoj priči tangira je reakcija samih građana na ovo hapšenje. To se više puta ponavljalo. Sjećamo se situacije kada je Šarić bio hapšen i kako su njegovi Prijepoljaci reagovali i kako sada reaguju Rožajci na to hapšenje.

Većinski, "obični" živalj, doživljava te ljude kao kriminalce, onako kako treba da ih doživi. Ostali ih, očigledno, tako ne doživljavaju. To onda govori kakvo je stanje svijesti u ovoj državi i kakvo je stanje svijesti u ovom narodu. Ko je taj koji treba sutra da traži neke promjene na bolje i da gura naprijed?

To je nešto što me svakako najviše zabrinjava. Jedan kriminalac manje li više u zatvoru, ili van njega, je nešto što nije neka drastična promjena, ali sama svijest građana, po pitanju kriminalaca, njihove percepcije i onoga čime se bave, je nešto što najviše zabrinjava. To je nešto čime se, kao društvo, moramo pozabaviti, a situacija je više nego alarmantna. Ne vidim da se takvo nešto može naći u Srbiji, u Hrvatskoj, ili u Makedoniji. Ali u Crnoj Gori je to zbilja, više nego alarmantno.

RSE: Ne manje pompezna vijest, kada je riječ o borbi protiv korupcije i kriminala u regionu, došla je iz susjedstva, koje je već godinu i po u dvorištu Evropske unije. Uhapšen je, ni manje ni više, nego gradonačelnik Zagreba, Bandić. Sve se to pripisuje očitoj političkoj volji hrvatskih vlasti, ali i efikasnosti tamošnjeg USKOK-a, ureda koji je strpao u zatvor i bivšeg premijera Sanadera. Crna Gora čeka na usvajanje Zakona o specijalnom tužilaštvu i formiranju našeg pandana USKOK-u. Koliko će to, po Vama, brzo ići i da li u međuvremenu očekujete neku učinkovitost novog Vrhovnog državnog tužioca?

Boris Raonić: Reakcije naše Vlade, odnosno efikasnost po ovom pitanju, zavise od njihove volje. Ako se samo podsjetimo brojnih drugih institucija, veoma bitnih u toku tranzicionog perioda i kako je to funkcionisalo, onda ne vidim nikakvu novinu ni sada.

Prvo se dvije ili tri godine pravi strategija, prave se analize. Onda se dođe do rješenja da nama treba neki USKOK, pa se čeka izrada kvalitetne legislative. Nakon pod-zakonskih akata, koji se obično donesu početkom naredne godine, nema dovoljno budžetskih sredstava da se naprave kancelarije, sistematizacija radnih mjesta. Onda dolazi do promjene u političkoj klimi, pa dolazi do promjena unutar same institucije. Sve u svemu, to traje pet do šest godina, a u međuvremenu, ili ljudi operu novac, ili neka krivična djela zastarjevaju, ili se izgubi period po pitanju evropskih integracija. Vidim da je maltene ista situacija i sada.

Predugo odugovlačimo sa ovim. Sjetimo se samo kada su počele podrške od State Departmenta i Evropske komisije za neki pandan USKOK-u. Koliko sada traje izrada zakonodavstva? Koliko će trajati izbor i tehničko opremanje tih ljudi, njihovo umrežavanje i transfer znanja? Previše vremena trošimo za nešto što se može u vrlo kratkom vremenu provesti. To je nešto što smo vidjeli nebrojeno puta do sada, i po pitanju objedinjavanja inspekcija i anti-koruptivnih mjera i ombudsmena i mnogih drugih institucija. Uvijek je to maltene ista priča. To je neka taktika koja očigledno prolazi kod naših vlasti.

RSE: Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, još jednom je podvukao kako su nam neophodne presude za korupciju na visokom nivou. Preksinoć čujemo od potpredsjednika Vlade, Duška Markovića, kako je to zapravo širi pojam, nego što na prvi pogled mislimo. Opozicija sve prevodi kao očiti nedostatak snage vladajuće garniture, pošto bi premijeru Đukanoviću bilo teško da pogleda u oči pojedinim svojim najbližim saradnicima, koje bi navodno morao da procesira. Krije li se iza zamora u procesu evropskih integracija izostanak stvarne političke volje da se krene u odlučne reforme?

Boris Raonić: Naprosto to nije nikakav zamor ljudi koji su bili aktivni u procesu integracija jer oni nisu imali kada da se umore, niti su imali neke prevelike aktivnosti da bi moglo doći do zamora. Nalazimo se u trenutku kada neke stvari moraju da se urade, ili, ako se ne urade, proces će biti blokiran. U Izvještaju o napretku je sve veoma jasno precizirano. Ono što se nekada zvala krupna riba, sada se zove korupcija na visokom nivou, a kada se kaže korupcija na visokom nivou, onda tu nema preveliki broj ljudi.

Policija u Podgorici
Policija u Podgorici

Previše je afera otvoreno u Crnoj Gori, previše je imena poznato. Prosto je fascinantno da Tužilaštvo do sada nije našlo za shodno da ni jednu od tih ličnosti procesuira, iako je u maloj Crnoj Gori sve jasno. Sa druge strane, manji koalicioni partner takođe nemušto prebacuje loptu na drugi teren, a i dalje ostaje u koaliciji sa DPS-om. Čak i neke ključne poluge ima u svojim rukama, kao izbor vrhovnih tužilaca. Kompletna vlast je ovde odgovorna.

Što se tiče tih brzih hapšenja, to je neko drugo pitanje, ali opet i na opoziciji i na nama u civilnom sektoru je da izvršimo dodatni pritisak, a mi to ne radimo na pravi način. To se više vodi kao neka populistička priča u ime tih razračunavanja, umjesto kao suštinska i kvalitetna priča, da se pojasni situacija građanima i međunarodnoj zajednici. U tom slučaju se više ne bi moglo odugovlačiti sa onim što se mora desiti u Crnoj Gori. Sjetimo se kako je to išlo u u drugim zemljama, koje su poput Crne Gore.

RSE: Ono što je u političkom fokusu jeste najavljeni aneks koalicionog sporazuma DPS i SDP, koji je prolongiran za kraj oktobra ili početak novembra. Mislite li da nakon ponovnog paktiranja te dvije partije u glavnom gradu, redefinisanje koalicionih odnosa na državnom nivou, može da donese nešto kvalitativno novo, odnosno da lider SDP-a, Ranko Krivokapić, kako neki primjećuju, ima šansu za popravni i kormilo odlučnije usmjeri ka Briselu, kako bi Crna Gora konačno postigla opipljive rezultate u vladavini prava?

Boris Raonić: Mislim da je to nerealan scenarij. U Crnoj Gori imamo Vlade u kontinuitetu, maltene u zadnje dvije decenije. Niti jedna Vlada nije pokazala bilo kakav diskontinuitet u odnosu na prethodnu Vladu. Čak i ova nova rekonstrukcija, koja će se desiti, će više biti pitanje nekih kadrovskih rješenja i nekih unutar-partijskih razračunavanja, nego neslaganje u skladu sa političkim uticajem unutar političkih partija, ne neko sistemsko zalaženje u neke suštinske probleme, koji opterećuju ovo društvo.

Ova Vlada, sa ovim kapacitetima kakve ima do sada, sa takvom situacijom u opoziciji, je malo više relaksirana nego što bi trebalo. Ostao je jedino taj pritisak od strane međunarodne zajednice da se neke stvari guraju naprijed.

Što se tiče nekih drastičnih promjena, naprosto ih ne može biti jer vidimo da je odmah, nakon imenovanja vrhovnog državnog tužioca, čak i nad njim mač optužbi za koruptivne radnje. Znamo kakav je njegov tim i specijalno tužilaštvo koje nasleđuje, kako je radio svoj posao i koliko je presuda i optužnih akata, koje su pripremili, završilo pravosnažnim presudama. Maltene ni jedna osuđujuća. Onda znamo kakva je situacija u kadrovskom, političkom i bilo kom drugom smislu u Crnoj Gori.

Tu će se očigledno morati sačekati neki naredni period za neke drastičnije promjene. Mislim da je to neki scenario koji će biti veoma sličan onom hrvatskom, da skoro pred sami ulazak u EU možemo očekivati neke radikalnije poteze i radikalnije promjene na samoj političkoj sceni i u strukturi vlasti u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG