Dostupni linkovi

Problem Islamske države se ne može rešiti preko noći


James Hooper
James Hooper

Arbana Vidishiqi (Priredila Amra Zejneli)

Neprijatelje treba razumeti i poštovati da bi se shvatilo kako funkcionišu i kako bi im se potom iz ruku uklonila sredstva koja privlače mlade ljude, izjavio je u intervjuu za RSE James Hooper, bivši američki diplomata, trenutno direktor Javne grupe za politiku i međunarodne studije.

On je kazao da je Islamska država uspela da privuče mlade iz celog sveta, pa i sa Kosova, te izrazio uverenje da SAD sarađuje sa političkim rukovodstvom na Kosovu kako bi sprečili pogoršavanje trenutne situacije i kako bi je poboljšali.

RSE: U jednom vašem tekstu objavljenom u “The National Interest” napisali ste da humanitarna kriza u Siriji može da počne da se rešava kroz stvaranje “zaštićenih zona”. Kako bi to zapravo funkcionisalo?

Hooper: Zaštićene zone u Siriji bi se uspostavile u tri provincije, dve na severu, u Aleppu i Irbilu, uz granicu sa Turskom, i treća na jugu u Darri, uz graničnu liniju sa Jordanom. Na taj način, zaštićene zone bi bile povezane sa saveznikom, Sjedinjenim Državama, i one zajedno podržavaju umerenu sirijsku opoziciju. SAD bi igrale glavnu ulogu u tom procesu, ali ideja je da se pruži zaštita od napada Islamske države i njihovih saveznika u Siriji, kao i od napada Asadovog režima i vazdušnih i artiljerijskih snaga tog režima. Ove zone bi koristile kao utočište raseljenima. Slobodna sirijska vojska bi pružala bezbednost putem kopnenih snaga, zato što se ovde ne radi o raspoređivanju američkih oružanih snaga.

Sve ovo neće u potpunosti rešiti problem Sirije, ali će izmeniti vojni balans, a u to će biti uključene SAD na jedan aktivan način u vojnom smislu, barem u onom vazdušnom. To će takođe ojačati Slobodnu sirijsku vojsku i otvoriće vrata za ozbiljnije pregovore, za jednu prelaznu vladu u Damasku, koja će omogućiti da aktuelna vladajuća struktura ostane kako bi se izbegao sličan haos koji se desio u Iraku, ali bi Asad i njegovi glavni podređeni morali da odu.

RSE: Rekli ste da su ove „zaštićene zone“ prvi korak ka rešavanju krize u Siriji. Ali, kako bi se one suočile sa militantnim grupama Islamske države?

Hooper: Islamska država neće prihvatiti tako nešto bez borbe. Tako da potrebna je koordinacija između vazdušnih snaga SAD-a, a nekoliko specijalnih američkih jedinica na terenu će koordinirati napore sa Sirijskom slobodnom vojskom, koja će inače pružati sigurnost na terenu. Mislim da bi to bilo moguće, istovremeno i uspešno. Ukoliko se dobro naoruža, Sirijska slobodna vojska može biti mnogo efektivnija, kao što je to dokazano na jugu zemlje. Na severu bi nastavila da ima kontrolu nad Aleppom, i na taj način bi se zaštićene zone širile. Zajedno sa vazdušnim snagama SAD-a, mislim da bi ta vojska mogla da otpočne poraz Islamske države.

Sa Islamskom državom se ne može pregovarati, kao što se može pregovarati sa sirijskom vladom, uz to ukoliko im se stavi do znanja da su SAD posvećene tome da izmene vojni balans, da pomognu Slobodnoj sirijskoj vojsci i da podrže prelaznu vladu. A Islamsku državu treba poraziti na terenu.

RSE: Kada govorimo o Islamskoj državi, zemlje Balkana, posebno Kosovo i Bosna i Hercegovina, takođe se suočavaju sa tim problemom. Veruje se da preko 200 građana Kosova ratuje na strani Islamske države i Al-Nusre u Siriji i Iraku. Koliko je ozbiljno to pitanje? Upravo ste rekli da je Islamska država jedna grupa sa kojom ne može da se pregovara...

Hooper: Tačno. Islamska država – iako ne smatram da sam jedan od najboljih stručnjaka na svetu, ipak sam uradio neke studije – ima političku agendu. Ova grupa je veoma pametna, veoma svesna svom pristupu naspram ove agende. To je jedna nemilosrdna mašinerija, u potpunosti nemilosrdna, ubilačka, koja upotrebljava odrubljenje glave i uopšte ubistva, a kako bi primamili i ostale grupe. Militanti ove grupe ne govore o granicama, oni govore o uklanjanju granica i uspostavljanju „kalifata“. Na taj način su uspeli da privuku naročito mlade, iz celog sveta, bilo da li oni dolaze iz demokratskih država ili ne, iz siromašnih ili bogatih. Uzmimo za primer građane Kosova: u borbama u Siriji ne ratuje Srbija, ovo nije jedan novi konflikt sa Srbijom, nije ni novi konflikt ni za Bosnu i nema nikakve veze sa granicama na Balkanu. Ovo je u potpunosti tuđi rat, ali je uspeo da privuče jedan određen broj i sa Kosova.

Po mom mišljenju, ovo je veoma ozbiljna situacija. Političko rukovodstvo na Kosovu je bilo aktivno u tom pravcu, ali uopšte mislim da ljudi na Kosovu moraju da analiziraju dobro i pažljivo ovu situaciju i da je slede. Ovo nije problem koji se može rešiti preko noći. Problem leži u činjenici da svo to nasilje može da promeni pravac i pukne na Kosovu ili u Bosni. Tu stoji rizik. Trening koje te osobe prođu prilikom njihovog uključenja u taj rat, sa njihovim sposobnostima, oni počinju da uviđaju probleme na Kosovu, u Bosni, Makedoniji gde još, onako kako su ih videli u Siriji i Iraku, i počnu da realizuju svoje ciljeve radi redefinisanja političke situacije na Kosovu, a na osnovu njihovih gledišta. Situacija je ozbiljna i ostaje takva u kratkoročnom, srednjeročnom, pa i u dugoročnom planu. Verujem da SAD sarađuju sa političkim rukovodstvom na Kosovu kako bi sprečili pogoršavanje trenutne situacije i kako bi je poboljšali.

RSE: Koji je najbolji put da se to postigne?

Hooper: To je dobro pitanje. Ukoliko bi se rat u Siriji završio, Islamska država bi bila poražena, i ne bi bilo interesovanja za pridruživanje toj grupi. Postojao bi jedan mali broj boraca, ali jedna oronula grupa više ne bi bila toliko privlačna koliko je inače jedna grupa u porastu. Islamska država je do sada imala nekoliko gubitaka, ali je imala i velikih pobeda. Ja sam zagovornik ideje da se trebaju izvršiti napori da se neprijatelji razume, ne da postaneš saosećajan sa njima, već da ih poštuješ u smislu da ih razumeš kako operiraju, kako funkcionišu, i da im se potom na taj način iz ruku uklone sredstva koje privlače mlade.

XS
SM
MD
LG