Petak, 24. oktobar/listopad 2014, 11:31 CET

Bosna i Hercegovina

Reakcije: Priča o rekonstrukciji vlada zamajavanje javnosti

FOTO: Midhat Poturović
FOTO: Midhat Poturović
Priča o rekonstrukcijama entitetskih vlada čisto je politička i neće ništa bitnije promijeniti u polju ekonomije ili socijalne politike, smatraju analitičari. Rekonstruisane ili ne, ni Vlada RS ni Vlada Federacije ne mogu se izboriti sa teškom ekonomskom krizom ili, kako stručnjaci kažu, bankrotom koji je na pragu. Država u kojoj je, prema posljednjim procjenama, siromašno preko pola miliona građana, a isto toliko ih je nezaposleno, naprije treba da se izbori sa permanentnom političkom krizom, a tek onda da razmišlja o bilo kakvom ekonomskom oporavaku.   
 
Rekonstrukcija ni federalne ni Vlade Republike Srpske nažalost nisu ili neće biti pokrenute zbog lošeg rada i rezultata njihovih ministara. Bilo kakva personalna promjena, godinu dana prije izborne kampanje, ne može bitnije promijeniti rezultate Vlade. Budžetski deficit entiteta je strahovito veliki i da nema finansijskih infuzija od MMF-a, entiteti bi davno proglasili bankrot, kaže Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
 
„I ova javna rasprava o rekonstrukciji entitetskih vlada ustvari samo zamajavanje javnosti i medija jednom potpuno irelevantnom temom, jer je to još jedan dokaz da se stranke dominantno bave samo svojim interesima. Dakle, ako predsjednik Republike Srpske nije zadovoljan personalnim rješenjima, to se može završiti preko noći“, ocjenjuje Arapović.
 
Sva istraživanja govore i da će zaduživanja kod MMF-a poslužiti isključivo za punjenje budžetskih rupa, a ne za razvoj i oporavak. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Mirko Puljić navodi da entitetske vlade već godinama nemaju strategiju koja bi dovela do povoljnije ekonomske klime
Mirko PuljićMirko Puljić
x
Mirko Puljić
Mirko Puljić
„Nažalost, rekonstrukcije jesu potrebne, ali nisu dovoljne. Ne mislim da će one rješavati probleme ukoliko se ozbiljnije i sistematski ne pristupi izradi neke strategije – iako je to jak termin – dakle, pristupa ekonomskom razvoju entiteta i Bosne i Hercegovine“, smatra Puljić.
 
Direktor Ekonomskog instituta RS Aleksa Milojević, takođe smatra da rekonstrukcije entitetskih vlada, ako do njih uopšte dođe, neće riješiti nijedan bitan problem.
 
„Sve ono što su do sada vlade radile, radile su na uništenju domaće privrede, domaćeg stanovništva, na prekomjernom zaduživanju i došle su do krajnjih granica, a to je naročito u Republici Srpskoj – do prodaje prirodnih bogatstava kao posljednjeg koraka propadanja u trajno kolonijalno ropstvo. Bosna i Hercegovina je objektivno ekonomski bankrotirala, više nema nikakve mogućnosti da mi ove dugove vraćamo, jer vlade su dovoljno osiromašile ovaj narod i uništile domaću privredu. Mi nemamo više nikakvog potencijala da vratimo ove dugove, znači, mi smo već u spirali dužničkog ropstva“, naglašava Milojević.
 
Na slične probleme upozorava i profesor iz Mostara Slavo Kukić.
 
„U ovom momentu zaista Milorad Dodik tamo nema više šta prodati. Taj kapital, koji je od te rasprodaje dobiven i za njega kupovan socijalni mir, stvarano jedno fiktivno stanje koje je zavaravalo, zapravo je potrošen i sada su na naplatu došli penali“, kaže Kukić.

Politički motivi
 
Direktor Ekonomskog institita RS Aleksa Milojević podsjeća na neke od pokazatelja, zbog kojih stalno upozorava na to da su entiteti pred bankrotom.
 
„Za cijelo ovo vrijeme vladanja, pretpostavimo u Republici Srpskoj, za petnaest godina broj radnih mjesta se smanjivao, rasla je nezaposlenost, rasla je zaduženost, rasla je nemogućnost vraćanja duga. Suština ekonomske politike, i u Federaciji i u RS-u bila je da se donese ekonomska politika, da se na parlamentu ona prihvati kao osnov da mi dobijemo kredit od MMF-a da bismo vratili postojeću ratu“, rekao je Milojević.
 
Tijana CvjetičaninTijana Cvjetičanin
x
Tijana Cvjetičanin
Tijana Cvjetičanin
Udruženje građana 'Zašto ne', već na početku mandata uradio je analizu rada entitetskih vlada. Od silnih obećanja malo šta je ispoštovanu u prvih šest mjeseci rada, naročito u oblasti ekonomije i socijalne politike. Situacija se ni do danas nije poboljšala. Tijana Cvjetičanin iz ovog udruženja takođe smatra da je priča o rekonstrukcijama čisto politička.
 
„Kad pogledate trenutke u kojima dolaze rekonstrukcije vlada, povode za njih – vi ne vidite da li je to vezano za ispunjavanje obećanja ili odstupanje od programa, nego naprosto postoje neki konkretni dnevnopolitički razlozi. Na primjer, u Federaciji su imale više veze sa državnim nivoom vlasti i sa razmiricama na kantonalnom nivou, dok u Republici Srpskoj naprosto se ne možete oteti utisku da je to isključivo jedan potez kojim određene strukture vlade žele da prebace odgovornost na nekog drugog i skinu je sa sebe“, navodi Cvjetičanin.
 
Profesor Mirko Puljić nije optimista da će rekonstruisane entitetske vlade bilo šta uraditi.
 
„Ove rekonstrukcije nisu motivirane unapređenjem rada tih vlada nego nekim političkim razlozima, motivima, stavljanjem u sastav vlade ljudi koji će biti više okrenuti prema liderima, odnosno više izvršavati ono što oni zamisle, požele ili misle da bi trebalo uraditi“, smatra Puljić.

Marija Arnautović

arnautovicm+rferl.org

U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Sara Grad: Sarajevo
26.02.2013 07:59
Sve vlade u BIH su pred bankrotom.Jednim dijelom opravdano a drugim ne. Opravdano jer se u BIH 4 godine

ratovalo. Privreda totalno uništena a ,,kadrovi'' raseljeni širom svijeta.Na vlast su došli večinom tzv. šund

političari i stručnjaci bez bilo kakvog iskustva i znanja. Drugi razlog je tzv. tranzicija sistema koja je obavljena

preko noći, opljačkani društveni resursi, pretvoreni u državne i privatne a nakon toga uništeni. Usvajanjem

različitih zakona na putu prema EU domaći privrednici su došli u neravnopravan položaj u odnosu na inostrane.

Ogromna administracija povezana sa mitom i korupcijom je trošila i troši kompletne godišnje budžete sa

stalnim ,,rebalansima'' iz kredita MMF-a. U tu administraciju ubrajam i ove tzv. nevladine organizacije, na

hiljade različitih udruženja itd....
Teritorijalno politička organizacija i različiti zakoni od jedinice do jedinice ne doprinose nikakvom napretku ni

privlačenju stranih investitora. Seosko stanovništvo večinom migriralo u gradove pa nemamo ni poljoprivrede.U

budučnosti ne vidim ni jednu vladu koja bi nešto mogla ozbiljnije promjeniti.
Još najgora stvar je letargija stanovništva koja se zadovoljava mjesečnim primanjima u visini nećije dnevnice razmišljajući: ,,Ma nek' se ne puca i nek' je živa glava, nedaj bože gore''.