U Hrvatskoj je 8. svibnja obilježeno 70 godina od oslobođenja i pobjede u Drugom svjetskom ratu. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Zoran Milanović bili su u Pazinu, a Zagrepčani su obilježili 70 godina od oslobođenja Zagreba. Hrvatski antifašizam bio je povijesno, politički i moralno opravdan, kazala je hrvatska predsjednica, osudivši ustaški režim.
„Naš antifašistički pokret smatramo povijesno, politički i moralno opravdanim, s pravom uvrštenim u hrvatski Ustav kao jedan od temelja stvaranja moderne hrvatske države“, rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici Skupštine Istarske županije povodom 70. godišnjice pobjede nad fašizmom, osuđujući pritom i ustaški režim.
„Povijesno - opravdan je kao izraz naše nacionalne slobodarske tradicije i stoljetnih nastojanja i povijesnih nastojanja da očuvamo svoju narodnu samobitnost i državnost. Moralno – bio je opravdan zbog neprihvatljivosti rasističke ideologije i njezina prihvaćanja od strane ustaškog režima, sa svim tragičnim posljedicama koje su iz toga proizašle.“
Dodala je kako je ponosna što može kazati kako su i njeni nono i nona (djed i baka) dali svoj udjel u tome.
Ona je govorila pored Titove biste, a upravo zbog toga što je Titovu bistu maknula iz predvorja svoje rezidencije, Savez antifašističkih boraca Hrvatske otklonio je njeno pokroviteljstvo na središnjem obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom u subotu u Zagrebu, gdje se ona – iako pozvana – neće pojaviti. Da nije trebala micati Titovu bistu, kazao je u svom govoru na sjednici i predsjednik istarskih antifašista Tomislav Ravnić, kazavši da su time „povrijeđeni osjećaji većine hrvatskih građana.“
Premijer Zoran Milanović u svom je obraćanju naglasio da je antifašizam temeljna vrijednost društva i posebno istakao istarsku specifičnost convivenze, odnosno suživota.
„Ovo je priča veća od nas i veća od vremena u kojem živimo. Ovo je vječna priča. Suživot – to je vaša velika vrijednost ovdje u Istri. Živjela hrvatska Istra, živjela Istra u Hrvatskoj!“
Na svečanoj sjednici Gradske skupštine grada Zagreba povodom 70. obljetnice oslobođenja Zagreba gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je da je tokom Drugog svjetskog rata u partizanima ili kao žrtva fašističkog terora stradao svaki deseti Zagrepčanin.
„Dan oslobođenja Zagreba je dan pobjede naših građana nad fašizmom, ali i dan sjećanja na završetak borbi u kojima je u četiri godine poginulo više od 26.000 Zagrepčana, te dan sjećanja na sve žrtve fašističkog terora.“
Na svečanoj sjednici govorio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Franjo Habulin, a u ime Mladih antifašistkinja Zagreba njihov simpatizer iz Srbije Aleksandar Dunjić.
„Pre 70 godina Jugoslovenska armija konačno je ušla u okupirani, ali nikada pokoreni Zagreb. Ovaj ulazak nije označio samo kraj fašističke okupacije, nego i početak boljeg i ravnopravnijeg života za sve stanovnike Zagreba.“
Dunjić je bio ispraćen burnim pljeskom, podjednako kao i izaslanik jedne od savezničkih vojski u Drugom svjetskom ratu, umirovljeni ruski general armije Mihail Mojsjejev. General Mojsjejev čestitao je Dan pobjede nad fašizmom, ali je i ponovio standardne optužbe Moskve na račun Ukrajinaca iz vremena Drugog svjetskog rata, kazao da se tada poraženi fašizam vraća, a zagrebačkom gradonačelniku uručio poklon – sat, i to ne bilo kakav.
„To je kopija sata kojeg je Staljin uručivao svim pobjednicima u ratu 1945. godine.“
Na svečanoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine povodom 70 godina oslobođenja grada bili su i predstavnici boračkih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Nevladine udruge su uz Dan pobjede organizirale brojna događanja, mnogo više nego ranijih godina, a navečer se na sjevernoj obali Save na zagrebačkom Trnju, na mjestu gdje je u proljeće 1945 u Zagreb ušao X „zagrebački“ korpus partizanske vojske obnavljamanifestacija Trnjanski krijesovi, koja je posljednjih 25 godina bila zaboravljena.
Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ prikazuje u svojim prostorijama u Zagrebu ruski film „Krim – povratak kući“ , uz nazočnost ruskog veleposlanika u Hrvatskoj, a poslije projekcije predviđena je rasprava.
