Nedjelja, 20. april/travanj 2014, 22:56 CET

Crna Gora

Podgorica: Ulice i bulevari šeika, umjetnika i Srđana Aleksića

Podgorica
Podgorica
Veličina slova - +
Skupština Podgorice donijela je odluku o novim nazivima ulica, mostova i podizanju spomenika u glavnom gradu Crne Gore. Na spisku su se našla i imena za koje Podgoričani ili nijesu čuli ili moraju da se bace u razmišljanje po kakvoj zasluzi su se našli u krugu odabranih.

Prema odluci gradske Skupštine nove ulice i bulevari u Podgorici, između ostalog, biće nazvani po dječjem pjesniku Draganu Raduloviću, slikaru Gojku Berkuljanu, arhitekti Josipu Sladeu, heroju iz Trebinja Srđanu Aleksiću.

Najduži podgorički most - zaobilaznica dobiće ime po britanskom premijeru Vinstonu Čerčilu, jedna ulica nazvaće se po osnivaču Ujedinjenih Arapskih Emirata šeiku Zaidu Bil Sultan Al Nahijanu, druga po glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu. Ta kavakaska država bogata naftom, osim nazivom svoje prijestonice, biće zastupljena i imenom svog pjesnika i dramskog pisca Huseina Džavida, čija će bista biti podignuta na eksluzivnoj lokaciji preko puta sadašnjeg hotela Crna Gora a budućeg Hiltona.

U prvim reagovanjima Podgoričana na internet forumuma mogli su se pročitati ovakvi komentari:

"Ne znam po čemu je Čerčil zaslužio ulicu ako nije iz zahvalnosti što su Englezi sravnili Podgoricu iako je rat bio završen."

"Crnogorci ne ljube lance ali ljube petrodolare."

"Ja bi dao jednoj ulici ime 'ulica podgoričkih poštara' jer je zadivljujuće kako se ti ljudi snalaze a niđe ni ulice nit broja nema."


Cinizam i pošalice Podgoričana samo izoštravaju sliku u kojoj je upadljivo da su privelegiju da se nađu među gradskim toponimima dobile i ličnosti nepoznate domaćoj javnosti. Među njima je šeik Zaid, osnivač Ujedinjenih Arapskih Emirata sa čijom vladarskom porodicom, kao i sa liderom Azerbejdžana, crnogorska vlast posljednjih godina njeguje bliske odnose.

Odbornica Pokreta za promjene Branka Bošnjak naglašava kako je tu napravljen presedan pošto nije prošlo 20 godina od šeikove smrti, što je uslov koji zakon propisuje, pa je odobrenje ekspresno morala da izda sama Vlada.

"Tako da je ovdje bilo jasno da se radio nekim privatnim interesima i nekoj vrsti dodvoravanja potencijalnim stranim investitorima zbog toga što je to zahtijevalo baš onako dosta koraka da bi se dao naziv toj ulici pa se promijenio godišnji program za davanje novina naziva ulica da bi se uvrstila ova ulica i naziv ulice po šeiku Zaidu. To zaista govori o tome da su tu u pitanju neki veći interesi i da je to nešto obećano", ocjenjuje Branka Bošnjak.

Marginalne kopče

Aleksa Bečić iz Socijalističke narodne partije kaže da je glasao za nove nazive podgoričkih ulica jer su se odbornici mogli izjasniti samo o prijedlogu i cjelini.

"Mene je dobrim dijelom rukovodila i činjenica da se na spisku nalazi i ime ulice dobro poznatog Srđana Aleksića, momka koji je na dobro poznati način žrtvovao svoj život stajući u odbranu pripadnika druge vjeroispovijesti. Moja ruka je morala biti za to da ime jedne ulice bude po imenu Srđana Aleksića. Svakako da veze politike i biznisa postoje i da su one dominantne. Ne možete naći, ako tražite kopču tih vjerovatno zaslužnih pojedinaca iz zemalja iz kojih dolaze i za koje su vezani, ali njihova kopča sa Podgoricom gotovo da i ne postoji ili je potpuno marginalna", kaže Bečić.

Šef odborničkog kluba vladajućeg DPS-a u Gradskoj skupštini Momčilo Vujošević, pak, napominje da je sve završeno u regularnoj proceduri i da ne vidi razloge za opozicione zamjerke.

"Moramo da shvatimo da je ovo 21. vijek. Da li je to neko iz Emirata, iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore nije važno. Po meni su sve to poznati ljudi koji su zadužili određena mjesta, odnosno određene gradove. Tako da očekujem možda u bliskoj budućnosti da će i pojedine države po našoj mladoj državi dati neke nazive svojih ulice, trgova i bulevara, kako je to kod njih određeno. Znamo da je politika čudna stvar i opozicija napada ovo rješenje. Ja mislim da opozicija ponekada traži i dlaku u jajetu", kaže Vujošević.

Branka Bošnjak, međutim, smatra da treba biti obazriv u određivanju naziva ulica i spomen obilježja i primjećuje kako su naši kriterijumi u tom procesu spušteni:

"Mi smo ovdje skloni da dajemo imena ulicama po nekim stranim investitorima, pa potenciramo neke naše serdare i vojvode za koje moguće niko nije ni čuo, a recimo nemamo neku Šekspirovu ulicu, Van Gogovu ili nekih ljudi koji su stvarno na međunarodnom planu poznati i zaslužni i da smo na taj način dio svijeta. Mi se, međutim sužavamo u neke naše atare. A sigurna sam da za ovoga šeika niko nije čuo", zaključuje Branka Bošnjak.

Dimitrije Jovićević

Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. počinje raditi za podgoričko dopisnistvo Radija Slobodna Evropa i od tada je povremni prezenter u studiju u Pragu.
Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Petar
15.02.2013 21:20
Svako vrijeme nosi svoje breme. Kad smo mogli čitavu Podgoricu darivati Titu, najvećem kasapinu na Balkanu od postanka svijeta do danas, u Titograd, onda možemo svačije ime napisati na tim ćoškvima - ljeba ne jede, ili postaviti kip da na njega slijeću i vrše nuždu vrapci i vrane.
Prosto me čudi da ne izbrišu recimo Njegoševu a napišu da je Deripaskina, ili Marka Miljanova u Šinavatrinu, na primjer, jer Njegoš nema milione evra a Deripaska ima, ili šta će nam Marko Miljanov i njegovo čojstvo i junaštvo bez para.