Ponedjeljak, 22. decembar/prosinac 2014, 16:36 CET

Programi / Pred licem pravde

Karadžić je nacionalno pitanje oko kojeg su u RS svi jedinstveni

Prodaja majica sa likovima optuženih za ratne zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića u Banjaluci
Prodaja majica sa likovima optuženih za ratne zločine Radovana Karadžića i Ratka Mladića u Banjaluci
Partije iz RS koje su, barem deklarativno, imale suprostavljene ideološke koncepcije, danas zastupaju slične stavove kada je riječ o Karadžićevim izjavama pred Haškim tribunalom. Zajednički nazivnik im je relativizacija zločina. Predsjednik Vlade RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik prije dolaska na vlast bio je među najglasnijima oponentima Karadžićevog režima i ideologije. Danas se, u izjavama o Karadžiću, ogrće diplomatijom koja mu nije toliko svojstvena ni u kontaktima sa svjetskim zvaničnicima. “Već poznatim stavovima Karadžić dodaje sasvim nove činjenice”, zaključuje premijer RS ne spominjući zločine za koje se on tereti, već stavljajući u prvi plan priču o Srbima i stereotipima:

„Značajan dio ukupnih događaja na ovom prostoru je bio dio stereotipa koji se stvarao u stvarnosti kako samo Srbi ti koji su krivi, kako je srpsko rukovodstvo samo bilo to koje je i izabrano da bi napravilo te zločine - naravno, ja ne dijelim to mišljenje, mada smatram da svako ko je učestvovao u bilo kom zločinu ili u političkoj podršci tom zločinu, kao što to Ganić, Karadžić, ili bilo ko drugi, trebaju da odgovaraju pred sudovima i da tamo dokažu svoje učešće ili neučešće.“

Najveći oponent Dodiku u domaćim političkim temama, predsjednik Srpske radikalne stranke RS Milanko Mihajlica, ovoga puta dijeli mišljenje lidera SNSD-a da će Karadžić pred Tribunalom dati neku novu sliku rata u Bosni i Hercegovini:

„Siguran sam da vezano za Srebrenicu, za situaciju u Sarajevu i brojne druge događaje u proteklom ratu Karadžić može da ponudi sasvim nove i nepoznate činjernice, koje u značajnom obimu mogu da kreiraju pravu sliku događaja u proteklom ratu bez ikakave pristrasnosti.“

Branko Todorović
Spomenute stavove o Karadžiću izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava RS Branko Todorović ocjenjuje kao “vulgarnu dnevnu politiku koja nema viziju Bosne i Hercegovine sa distancom u odnosu na zločine za koje Karadžić odgovara”. Poruka koju šalju političari RS je sramna, opominje Todorović:

„Da u RS ne postoji ni minimum spremnosti da se istinski napravi otklon prema ideologiji koja je dovela do ratnih zločina etničkog čišćenja i da se istinski smogne hrabrosti da se suočimo sa zločinima koji su počinjeni i da izrazimo solidarnost prema žrtvama.“

Političke partije etničke grupacije


Kandidat SDS-a za predsjednika RS Ognjen Tadić:

„Nadam se da zbog svega što se dešava neće unaprijed postojati predrasude koje bi dalje otežale život u ovoj zemlji, a lično se nadam da će gospodin Karadžić uspjeti da dokaže svoju nevinost. Mislim da ono što je rekao gospodin Radovan Karadžić u toku svoje uvodne riječi predstavlja osvježen pristup početku rata koji nismo odavno čuli zbog toga što je iz raznoraznih razloga ta priča izgubila svoje mjesto kako u politici, tako i u svakodnevnom životu BiH.“

Naprotiv, ta priča u Bosni i Hercegovini nije izgubila svoje mjesto - ona je potvrda da se pozicija i opozicija RS danas mogu homogenizovati oko takozvanih nacionalnih pitanja, čiji je Karadžić neizostavan dio. Potvrđuje to i izjava predsjednika Socijalističke partije RS Petra Đokića, Dodikovog koalicionog partnera:

Miodrag Živanović
„Ja očekujem da će on ponuditi dosta toga što može utjecati na ocjenu karaktera rata u BiH.“

U nedostatku identiteta političkih partija, profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović vidi jedan od razloga za njihove stavove o Karadžiću:

„Nemaju nikakvu viziju. Sve je zapravo isto. Mi nemamo više radikala, liberala, socijaldemokrata, fašista itd., nego imamo političke partije određene etničke grupacije, određenog naroda - imamo srpske političke partije, bošnjačke, hrvatske itd.“

Politički milje Republike Srpske, slažu se analitičari, ni 15 godina nakon rata nije iznjedrio snage koje pitanje političke etike poimaju drugačije od traženja odgovornosti “na drugoj strani”. Naprotiv, uzdržanošću od osude zločina u sopstvenim redovima, ponovo igraju na kartu nacionalne ostrašćenosti. Čak i kada je cijena toga relativizacija najvećih zločina počinjenih u ime te iste nacije.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
U istočnoj Hercegovini zaustavljeno procesuiranje ratnih zločina
Hiljade predmeta o ratnim zločinima još uvijek na čekanju
Sarajlije traže da Veselinu Vlahoviću sudi u BiH
Vasiljković po nalogu SDB-a devedesetih poslan u Hrvatsku

Srebreničani nastavljaju tražiti pravdu pred Višim sudom u Holandiji
Svjedočenje o haškoj istrazi srebreničkog genocida

*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Maja Bjelajac

U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.