Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 15:36 CET

Programi / Pred licem pravde

Tužiteljstvo: Mladić je pokrenuo bosanski genocid

Potočari, srpanj 1995.
Potočari, srpanj 1995.
Veličina slova - +
Na Haškom sudu protekli tjedan održana je uvodna riječ tužiteljstva u slučaju protiv Ratka Mladića, zapovjednika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Optužba je prvo opisala kontekst događaja tijekom kojih je došlo do etničkog čišćenja diljem Bosne i Hercegovine, pa sve do zločina u Srebrenici gdje je, prema optužnici, ubijeno preko 7.000 bošnjačkih dječaka i muškaraca. 

„Rukovodstvo bosanskih Srba je odlučilo etnički očistiti dijelove Bosne i Hercegovine, a Mladiću je dalo mandat kako bi to proveo“, naveo je tužitelj Dermot Groome opisujući posljedice koje su uslijedile za stanovnike nesrpske nacionalnosti u samo dva tjedna nakon što je optuženi preuzeo zapovjedništvo Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).

„U to vrijeme odigrala su se značajna bombardiranja nesrspkih područja. U Prijedoru pripadnici VRS počinili su teške zločine uključujući i masakre u Sanskom Mostu, osnovani su zatočenički logori u Omarskoj, Trnoplju, kao i u Vlasenici, Rogatici, Ilidži i Foči. Prije kraja maja 1992. Mladić će direktno sudjelovati u masivnom bombardiranju Sarajeva.“

Mejra Đogaz u Potočarima gleda početak suđenja Mladiću, maj 2012.Mejra Đogaz u Potočarima gleda početak suđenja Mladiću, maj 2012.
x
Mejra Đogaz u Potočarima gleda početak suđenja Mladiću, maj 2012.
Mejra Đogaz u Potočarima gleda početak suđenja Mladiću, maj 2012.
Koristeći dokumente koji će se priložiti kao dokaz, tužitelj Groome je izjavio kako su glavnu riječ u stvaranju Vojske Republike Srpske i postavljanju Mladića na njegovo čelo, imali dužnosnici države Srbije, sudionici udruženog zločinačkog poduhvata čiji je optuženi bio jedan od članova:

„Milošević, general Kadijević, Borisav Jović i drugi Srbi na višim položajima u jugoslavenskom rukovodstvu poduzeli su korake da promijene sastav JNA na način koji će JNA učiniti sklonijom srpskim interesima. To su učinili putem prisilnih umirovljenja, unapređenja i premještaja.“

Mladićev alibi

Kao rezultat provođenja etničkog čišćenja navedeni su samo neki od primjera masovnih pogubljenja i sistematskog seksualnog nasilja, koji će detaljnije biti opisani tijekom suđenja. Poput sistematskog silovanja u Foči, o čemu će govoriti zaštićena svjedokinja RM 070:

„Tužilaštvo će zatražiti da se ovaj iskaz uvede u ovom predmetu:’Nisam čak ni pogledala ko je ušao ni ko je napustio sobu. Svijet bi trebao da vidi, da pogleda u naše oči - jer su mi prije toga ubili majku, ubili su mi brata i do tog dana su me silovali skoro njih 50. Nisam htjela da vidim ko dolazi, a ko izlazi. I kad god su me vratili nazad otamo gdje su me bili odveli, samo sam čupala kosu i govorila: Šta nam ovo rade?’“

Ratko Mladić u sunici, maj 2012.Ratko Mladić u sunici, maj 2012.
x
Ratko Mladić u sunici, maj 2012.
Ratko Mladić u sunici, maj 2012.
Bosanski genocid - tako je tužiteljstvo opisalo stradanje žrtava i sakaćenje preživjelih u Srebrenici, napominjući kako još 1.500 bošnjačkih dječaka i muškaraca nije pronađeno, ni u više masovnih grobnica otkrivenih nakon srpnja 1995. godine.

Tužiteljstvo je odbacilo obranu Mladića pomoću alibija - odnosno da nije znao što se događa u Srebrenici budući da je prije početka masovnih ubijanja na području Srebrenice otišao u Beograd na sastanke i jednu svadbu:

„Prije nego što je napustio Srebrenicu, Mladić je pokrenuo pod kontrolom potčinjenih oficira operaciju širokih razmjera, dobro organizovanu operaciju u kojoj će se ubiti 7.000 muškaraca i mladića tokom nekoliko dana i prisilno iseliti više od 30.000 žena, djece i starijih muškaraca sa te teritorije.“

Nakon uvodne riječi tužiteljstva, suđenje Mladiću se ipak neće odmah nastaviti budući da su suci uvažili prigovore obrane o zakašnjelom objelodanjivanju dokaznog materijala tužiteljstva.

O nastavku suđenja po 11 točaka za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini - suci će odlučiti naknadno, nakon što sagledaju razmjere propusta tužiteljstva, te procijene koliko će trebati obrani da prouči prekasno dostavljeni materijal.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.